Operacija PBSUCCESS

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Operacija PBSUCCESS bila je prikrivena operacija američke Središnje obavještajne agencije u Gvatemali iz lipnja 1954. godine, kojom je svrgnuta demokratski izabrana vlada socijaldemokrata Jacoba Arbenza a na vlast je postavljen desničarski diktator Carlos Castillo Armas.

Kontekst[uredi VE | uredi]

Ključan čimbenik u pokretanju državnog udara bilo je američko poduzeće United Fruit Company, koje je u Gvatemali upravljalo ogromnim plantažama banana. Ovo poduzeće, osim što je imalo monopol nad izvozom banana, imalo je u vlasništvu i gvatemalenski telefonski, telegrafski sustav i većinu željeznica, čime je zapravo funkcioniralo kao "država u državi". Izuzev toga, UFC je imala odlične veze unutar Bijele kuće preko tadašnjeg državnog tajnika Johna Fostera Dullesa[1] i njegova brata Allena[1] (tadašnjeg direktora CIA-e), gdje je lobirala kada bi njezini interesi došli u sukob s potezima gvatemalanske vlade. Jedan takav potez bio je Arbenzov Dekret 900, kojim je htio neobrađenu zemlju dati gvatemalanskim seljacima bez zemlje. Godišnja zarada UFC-a dvaput je premašivala državni proračun Gvatemale. Nakon što je Arbenz napravio nekoliko poteza koji su bili u interesu Gvatemale a na štetu UFC, kompanija je pokrenula kampanju difamiracije u američkim medijima[2]prikazujući Arbenza kao kripto-komunista.[1]

Prevrat[uredi VE | uredi]

U svrhu pokretanja udara CIA je materijalno i oružjem opskrbila bivšeg vojnog časnika Carlosa Castilla Armasa. Iako su Armasove snage brojale samo 150 ljudi, CIA je blokirala gvatemalanske radio signale a zatim pomoću vlastite radio stanice koja je širila lažne vijesti propaganidrala javnosti i predsjedniku Arbenzu da se odvija ogromna invazija. Angažirani su i američki piloti koji su bombardirali ključne točke u prijestolnici zemlje. Armas je pokrenuo invaziju 17. lipnja 1954. a već 27. lipnja, predsjednik Arbenz je uslijed spretno vođenog psihološkog rata[3] podnio ostavku i pobjegao iz Gvatemale.

Epilog[uredi VE | uredi]

Nakon pada Arbenza, održani su izbori u kojima je Armas kao jedini kandidat pobjedio, nakon čega je dokinuo Dekret 900 i vodio čvrstu anti-komunističku politiku. Arbenzovi pristaše završili su po zatvorima, te su osnovani su anti-komunistički odbori kojima su se mogli prijavljivati ljudi za koje su građani sumnjali da su komunisti. S druge strane, CIA je obrazac postupanja u Gvatemali kasnije pokušala primijeniti u slučaju Kube, u Zaljevu svinja, gdje je on neslavno završio.[4] Iduća tri desetljeća Gvatemalom su upravljale različite vojne diktature,[1] tijekom čega je zemlja prošla kroz tridesetogodišnji građanski rat i Genocid nad narodom Maya.[5] U ožujku 1999., nakon što su otkriveni dokumeti koji povezuju SAD s zločinačkim režimima u ovoj državi, američki predsjednik Bill Clinton je uputio ispriku vladi Gvatemale.[6]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Schlessinger, Stephen. "Ghosts of Guatemala's Past", New York Times pristupljeno 10. rujna 2019. (engleski)
  2. Baltimore County History Labs Program. Background on the Guatemalan Coup of 1954 (engleski) pristupljeno 10. rujna 2019.
  3. David M. Barrett. Congress, the CIA, and Guatemala, 1954 pristupljeno 10. rujna 2019.
  4. Cleaning up America’s Backyard: The Overthrow of Guatemala’s Arbenz (engleski) pristupljeno 10. rujna 2019 “President Eisenhower saw the outcome of PBSUCCESS as a notable achievement and declared the plan a template for overthrowing other communist regimes. That approach proved futile when the method failed against Fidel Castro in the Bay of Pigs invasion.”
  5. "Genocide in Guatemala". Holocaust Museum Houston pristupljeno 10. rujna 2019.
  6. "Clinton Gives Apology for U.S. Role in Guatemala", Los Angeles Times pristupljeno 10. rujna 2019. (engleski)