Operacija PBSUCCESS
Operacija PBSUCCESS bila je prikrivena operacija američke Središnje obavještajne agencije u Gvatemali iz lipnja 1954. godine, kojom je svrgnuta demokratski izabrana vlada socijaldemokrata Jacoba Arbenza, a na vlast je postavljen bivši vojni časnik Carlos Castillo Armas.
Kontekst[uredi | uredi kôd]
Ključan čimbenik u pokretanju državnoga udara bilo je američko poduzeće United Fruit Company, koje je u Gvatemali upravljalo ogromnim plantažama banana. Ono je, osim što je imalo monopol nad izvozom banana, imalo u vlasništvu i gvatemalski telefonski, telegrafski sustav i većinu željeznica, čime je zapravo djelovalo kao „država u državi”. Izuzev toga, UFC je imala odlične veze unutar Bijele kuće preko tadašnjega državnoga tajnika Johna Fostera Dullesa[1] i njegova brata Allena[1] (tadašnjega ravnatelja CIA-e), gdje je lobirala kada bi njezini interesi došli u sukob s potezima gvatemalske vlade. Jedan takav potez bila je Arbenzova „Odredba 900”, kojim je htio neobrađenu zemlju dati gvatemalskim seljacima bez zemlje. Godišnja zarada UFC-a dvaput je premašivala državni proračun Gvatemale. Donošenjem nekoliko uredaba u korist gvatemalskih poljoprivrednika, a na štetu UFC-a, tvrtka je pokrenula Arbenzovo klevetanje u američkim medijima[2], prikazujući ga kao kripto-komunista.[1]
Prevrat[uredi | uredi kôd]
Radi pokretanja udara CIA je materijalno i oružjem opskrbila bivšega vojnoga časnika Carlosa Castilla Armasa. Iako su Armasove snage brojile svega 150 ljudi, CIA je blokirala gvatemalske radijske signale, a zatim pomoću svoje radijske stanice koja je širila lažne vijesti o odvijanju invazije širokih razmjera. Uključeni su i američki piloti koji su bombardirali ključne točke u prijestolnici zemlje. Armas je pokrenuo invaziju 17. lipnja 1954. a već 27. lipnja, predsjednik Arbenz je zbog spretno vođena psihološkoga rata[3] podnio ostavku i pobjegao iz Gvatemale.
Epilog[uredi | uredi kôd]
Arbenzovom ostavkom, održani su izbori u kojima je Armas kao jedini kandidat pobijedio, nakon čega je dokinuo „Odredbu 900” i vodio čvrstu protukomunističku politiku. Arbenzovi pristaše završili su po zatvorima, te su osnovani protukomunistički odbori kojima su se mogli prijavljivati ljudi za koje se sumnjalo da su komunisti. S druge strane, CIA je obrazac postupanja u Gvatemali kasnije pokušala neuspješno primijeniti u slučaju Kube, u Zaljevu svinja.[4] Iduća tri desetljeća Gvatemalom su upravljale različite vojne diktature[1], tijekom čega je država prošla kroz tridesetogodišnji građanski rat i genocid nad narodom Maya.[5] U ožujku 1999., nakon što su otkriveni dokumeti koji povezuju SAD s vladajućim režimima u državi, američki predsjednik Bill Clinton uputio je ispriku gvatemalskoj vladi.[6]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d Schlessinger, Stephen. Ghosts of Guatemala's Past. New York Times (engleski). Pristupljeno 10. rujna 2019.
- ↑ Baltimore County History Labs Program. Background on the Guatemalan Coup of 1954 (PDF) (engleski). Pristupljeno 10. rujna 2019.
- ↑ David M. Barrett. Congress, the CIA, and Guatemala, 1954. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. studenoga 2020. Pristupljeno 10. rujna 2019.
- ↑ Cleaning up America's Backyard: The Overthrow of Guatemala's Arbenz (engleski). Pristupljeno 10. rujna 2019..
President Eisenhower saw the outcome of PBSUCCESS as a notable achievement and declared the plan a template for overthrowing other communist regimes. That approach proved futile when the method failed against Fidel Castro in the Bay of Pigs invasion.
- ↑ Genocide in Guatemala. Holocaust Museum Houston. Pristupljeno 10. rujna 2019.
- ↑ Clinton Gives Apology for U.S. Role in Guatemala. Los Angeles Times (engleski). Pristupljeno 10. rujna 2019.
|first=nedostaje|last=(pomoć)