Operacija PBSUCCESS

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Operacija PBSUCCESS bila je prikrivena operacija američke Središnje obavještajne agencije u Gvatemali iz lipnja 1954. godine, kojom je svrgnuta demokratski izabrana vlada socijaldemokrata Jacoba Arbenza, a na vlast je postavljen bivši vojni časnik Carlos Castillo Armas.

Kontekst[uredi | uredi kôd]

Ključan čimbenik u pokretanju državnoga udara bilo je američko poduzeće United Fruit Company, koje je u Gvatemali upravljalo ogromnim plantažama banana. Ono je, osim što je imalo monopol nad izvozom banana, imalo u vlasništvu i gvatemalski telefonski, telegrafski sustav i većinu željeznica, čime je zapravo djelovalo kao „država u državi”. Izuzev toga, UFC je imala odlične veze unutar Bijele kuće preko tadašnjega državnoga tajnika Johna Fostera Dullesa[1] i njegova brata Allena[1] (tadašnjega ravnatelja CIA-e), gdje je lobirala kada bi njezini interesi došli u sukob s potezima gvatemalske vlade. Jedan takav potez bila je Arbenzova „Odredba 900”, kojim je htio neobrađenu zemlju dati gvatemalskim seljacima bez zemlje. Godišnja zarada UFC-a dvaput je premašivala državni proračun Gvatemale. Donošenjem nekoliko uredaba u korist gvatemalskih poljoprivrednika, a na štetu UFC-a, tvrtka je pokrenula Arbenzovo klevetanje u američkim medijima[2], prikazujući ga kao kripto-komunista.[1]

Prevrat[uredi | uredi kôd]

Radi pokretanja udara CIA je materijalno i oružjem opskrbila bivšega vojnoga časnika Carlosa Castilla Armasa. Iako su Armasove snage brojile svega 150 ljudi, CIA je blokirala gvatemalske radijske signale, a zatim pomoću svoje radijske stanice koja je širila lažne vijesti o odvijanju invazije širokih razmjera. Uključeni su i američki piloti koji su bombardirali ključne točke u prijestolnici zemlje. Armas je pokrenuo invaziju 17. lipnja 1954. a već 27. lipnja, predsjednik Arbenz je zbog spretno vođena psihološkoga rata[3] podnio ostavku i pobjegao iz Gvatemale.

Epilog[uredi | uredi kôd]

Arbenzovom ostavkom, održani su izbori u kojima je Armas kao jedini kandidat pobijedio, nakon čega je dokinuo „Odredbu 900” i vodio čvrstu protukomunističku politiku. Arbenzovi pristaše završili su po zatvorima, te su osnovani protukomunistički odbori kojima su se mogli prijavljivati ljudi za koje se sumnjalo da su komunisti. S druge strane, CIA je obrazac postupanja u Gvatemali kasnije pokušala neuspješno primijeniti u slučaju Kube, u Zaljevu svinja.[4] Iduća tri desetljeća Gvatemalom su upravljale različite vojne diktature[1], tijekom čega je država prošla kroz tridesetogodišnji građanski rat i genocid nad narodom Maya.[5] U ožujku 1999., nakon što su otkriveni dokumeti koji povezuju SAD s vladajućim režimima u državi, američki predsjednik Bill Clinton uputio je ispriku gvatemalskoj vladi.[6]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d Schlessinger, Stephen. Ghosts of Guatemala's Past. New York Times (engleski). Pristupljeno 10. rujna 2019.
  2. Baltimore County History Labs Program. Background on the Guatemalan Coup of 1954 (PDF) (engleski). Pristupljeno 10. rujna 2019.
  3. David M. Barrett. Congress, the CIA, and Guatemala, 1954. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. studenoga 2020. Pristupljeno 10. rujna 2019.
  4. Cleaning up America's Backyard: The Overthrow of Guatemala's Arbenz (engleski). Pristupljeno 10. rujna 2019.. President Eisenhower saw the outcome of PBSUCCESS as a notable achievement and declared the plan a template for overthrowing other communist regimes. That approach proved futile when the method failed against Fidel Castro in the Bay of Pigs invasion.
  5. Genocide in Guatemala. Holocaust Museum Houston. Pristupljeno 10. rujna 2019.
  6. Clinton Gives Apology for U.S. Role in Guatemala. Los Angeles Times (engleski). Pristupljeno 10. rujna 2019. |first= nedostaje |last= (pomoć)