Brazilin
| Brazilin | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
 Kemijska struktura brazilina | ||||||
 | ||||||
| IUPAC nomenklatura | (6aS, 11 bR) -7,11b-dihidro-6H-indeno [2,1-c] kromen-3,6a, 9,10-tetrol | |||||
| Ostala imena | Brazilin Prirodno crvena 24 CI 75280 | |||||
| Identifikacijski brojevi | ||||||
| CAS broj | 474-07-7 ✓ | |||||
| EC broj | 207-477-6 ✓ | |||||
| PubChem broj | 73384 ✓ | |||||
| Osnovna svojstva | ||||||
| Molarna masa | 286,283 g·mol−1 | |||||
| Izgled | Blijedožute kristalne iglice | |||||
| Talište | 250 °C | |||||
| Struktura | ||||||
| Sigurnosne upute | ||||||
| ||||||
| Međunarodni sustav mjernih jedinica primijenjen je gdje god je to bilo moguće. Ako nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima. | ||||||
| Portal:Kemija | ||||||
![{\displaystyle {\mathrm {C} {\vphantom {A}}_{\smash[{t}]{16}}\mathrm {H} {\vphantom {A}}_{\smash[{t}]{14}}\mathrm {O} {\vphantom {A}}_{\smash[{t}]{5}}}}](https://wikimedia.org/api/rest_v1/media/math/render/svg/9fe98e0a85d3c4404e467d1488e2c4055ddcab49)
Brazilin je prirodno bojilo, C16H1405, koje se dobiva redukcijom brazileina, koji kristalizira u blijedožutim iglicama. Brazilein, C16H1205 (CI 75280), kristalizira u obliku srebrnosjajnih listića. Topljiv je u alkalijama (tamnocrvena boja) i u vrućoj vodi (narančasta fluorescencija). Brazilein se nalazi u drveću roda Caesalpinia (lat. Caesalpinia crista, C. brasiliensis i druge). Upotrebljava se za bojenje vune i svile, a boja ovisi o močilu. Močilo s aluminijskim solima daje ljubičastu boju, s kositrenim solima narančastosmeđu, a sa željeznim solima ljubičastosivu. Metalni kompleksi služe kao pigmenti za izradu slikarskih boja. Brazilein se upotrebljava kao oksidometrijski indikator i za bojenje histoloških preparata.[1]
Podrobniji članak o temi: Prirodna bojilaPrirodna bojila su obojeni organski spojevi koji se nalaze u stanicama biljaka i životinja, te u mikroorganizmima. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku (kurkumin) ili u spoju sa šećerom i bjelančevinama. Neka su bojila (indigo, antikni purpur) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj oksidacijom, fermentacijom ili fotokemijskim postupkom.
Prema kemijskoj konstituciji heterociklička prirodna bojila mogu se svrstati u dvije skupine: bojila s kisikovim atomima i bojila s dušikovim atomima u prstenima. Od bojila koja danas imaju neko praktično značenje u prvoj su skupini: brazilein, hematein, oenin i santalin, dok su u drugoj skupini: antikni purpur, indigo i klorofil.
Brazil-drvo (port. brasa: žar od germ. brasa) ili pernambuk-drvo (lat. Caesalpinia echinata) je crveno, tvrdo i žilavo drvo; raste u Južnoj Americi (po tom je drvetu dobio ime Brazil); pod istim se imenom prodaje i drvo drugih vrsta Caesalpinia. Upotrebljava se za dobivanje crvene tinte i crvene boje, a služi i u stolarstvu, rezbarstvu i tokarstvu.[2]
|
- ↑ "Tehnička enciklopedija" (Prirodna bojila), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
- ↑ brazil-drvo Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 13. 8. 2020.