Brazilin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Brazilin
Kemijska struktura brazilina
Kemijska struktura brazilina
Brazilin 3D spacefill.png
IUPAC nomenklatura (6aS, 11 bR) -7,11b-dihidro-6H-indeno
[2,1-c] kromen-3,6a, 9,10-tetrol
Ostala imena Brazilin
Prirodno crvena 24
CI 75280
Identifikacijski brojevi
CAS broj 474-07-7
EC broj 207-477-6
PubChem broj 73384
Osnovna svojstva
Molarna masa 286,283 g·mol−1
Izgled Blijedožute kristalne iglice
Talište 250 °C
Struktura
Sigurnosne upute
Znakovi opasnosti
Nepoznati znak opasnosti
nepoznat znak opasnosti
SI-sustav mjernih jedinica korišten je gdje god je to moguće. Ukoliko nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.
Portal:Kemija

Brazilin je prirodno bojilo, C16H1405, koje se dobiva redukcijom brazileina, koji kristalizira u blijedožutim iglicama. Brazilein, C16H1205 (CI 75280), kristalizira u obliku srebrnosjajnih listića. Topljiv je u alkalijama (tamnocrvena boja) i u vrućoj vodi (narančasta fluorescencija). Brazilein se nalazi u drveću roda Caesalpinia (lat. Caesalpinia crista, C. brasiliensis i druge). Upotrebljava se za bojenje vune i svile, a boja ovisi o močilu. Močilo s aluminijskim solima daje ljubičastu boju, s kositrenim solima narančastosmeđu, a sa željeznim solima ljubičastosivu. Metalni kompleksi služe kao pigmenti za izradu slikarskih boja. Brazilein se upotrebljava kao oksidometrijski indikator i za bojenje histoloških preparata. [1]

Prirodna bojila[uredi | uredi kôd]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Prirodna bojila

Prirodna bojila su obojeni organski spojevi koji se nalaze u stanicama biljaka i životinja, te u mikroorganizmima. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku (kurkumin) ili u spoju sa šećerom i bjelančevinama. Neka su bojila (indigo, antikni purpur) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj oksidacijom, fermentacijom ili fotokemijskim postupkom.

Heterociklička prirodna bojila[uredi | uredi kôd]

Prema kemijskoj konstituciji heterociklička prirodna bojila mogu se svrstati u dvije skupine: bojila s kisikovim atomima i bojila s dušikovim atomima u prstenima. Od bojila koja danas imaju neko praktično značenje u prvoj su skupini: brazilein, hematein, oenin i santalin, dok su u drugoj skupini: antikni purpur, indigo i klorofil.

Brazil-drvo[uredi | uredi kôd]

Brazil-drvo (port. brasa: žar od germ. brasa) ili pernambuk-drvo (lat. Caesalpinia echinata) je crveno, tvrdo i žilavo drvo; raste u Južnoj Americi (po tom je drvetu dobio ime Brazil); pod istim se imenom prodaje i drvo drugih vrsta Caesalpinia. Upotrebljava se za dobivanje crvene tinte i crvene boje, a služi i u stolarstvu, rezbarstvu i tokarstvu. [2]

Slike[uredi | uredi kôd]

Caesalpinia-echinata-Rinde.JPG PAUBRASILjbsp.jpg Brazilwood Caesalpinia echinata square blank.jpg Caesalpinia-echinata.jpg
Crvena kora brazil-drva (lat. Caesalpinia echinata). Po brazil-drvetu Brazil je dobio ime. Srž ili gredica (daska) od brazil-drveta. Brazil-drvo ili pernambuk-drvo (lat. Caesalpinia echinata)

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. "Tehnička enciklopedija" (Prirodna bojila), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
  2. brazil-drvo, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 13. 8. 2020.