Goran Šafarek

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Goran Šafarek (Koprivnica, 1977.) - hrvatski biolog, publicist, istraživač, fotograf i snimatelj.

Rođen je 1977. godine u Koprivnici. Završio gimnaziju „Fran Galović“ u Koprivnici te diplomirao biologiju na Prirodoslovno matematičkom fakultetu.

Znanstveno-stručni rad[uredi VE | uredi]

Radio je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novakasistent. Sudjelovao je na znanstvenom istraživanju fitoplanktona Jadranskog mora. Sudjelovao je na projektu Jadran (Hrvatski nacionalni monitoring program Jadranskog mora). Bio je član uredništva znanstvenog časopisa Acta Botanica Croatica. 2004. godine je sudjelovao u inventarizaciju vrsta uz rijeku Dravu pod vodstvom Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF). Radio je inventarizaciju vodozemaca i gmazova, zajedno s mađarskim biologom Tiborom Kovacsom. Godine 2008. započeo je inventarizaciju ptica i biljaka, a 2009. inventarizaciju staništa u Posebnom zoološkom rezervatu Veliki Pažut. Na području ušća Mure u Dravu radio je ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu. Od 2009. godine radi na istraživanju filogeografije crnog daždevnjaka Salamandra atra na području Dinarida. Zabilježio je na Velebitu, nakon pedeset godina nepojavljivanja u Hrvatskoj, rijetku vrstu ptice Charadrius morinellus (Belic, M., Safarek, G. 2002. Finding of Dotterel (Charadrius morinellus) on the Velebit Mountain. Larus, Annual of the Institute of Ornithology in Zagreb, Vol. 48). Radio je također na znanstvenom prstenovanju ptica močvarica na rijeci Dravi kod Donjeg Miholjca, na Neretvi, na Crnoj Mlaki. Sudjelovao je na zaštiti vodozemaca na cestama Podravine.

Zaštita prirode[uredi VE | uredi]

Radio je kao stručni suradnik za zaštitu okoliša Dravske lige (savez udruga). Sudjelovao je na projektu UNDP-a, na restauraciji močvarnih staništa uz rijeku Dravu, na predloženom projektu UNESCO -vog – Biosfernog rezervata Drava-Mura. Sudjelovao je na više projekata u vezi turizma i održivog razvoja – izrada biciklističkih staza, poučnih staza, brošura.

Bio je predsjednik Ekološkog društva Koprivnica te je sudjelovao u brojim projektima zaštite prirode.

2008. godine je sa Tomislavom Šolićem započeo nacionalni projekt Rijeke Hrvatske. Glavni ciljevi projekta su promocija hrvatskih rijeka i njihova zaštita.

Fotografija[uredi VE | uredi]

Autor je nekoliko samostalnih fotografskih izložbi (Džungle – Muzej Koprivnica, Džungle - Prirodoslovni muzej u Zagrebu, Ušće Mure – Galerija Koprivnica, Zelena planeta – Koprivnica, Rijeke Hrvatske – Galerija SC u Zagrebu i druge). Fotografije su objavljivane na razglednicama i kalendarima. Održao je više znanstveno popularnih predavanja širom Hrvatske, na temu Drave, ekspedicija po tropima i drugo.

Surađivao je s Hrvatskom turističkom zajednicom. Fotografije su objavljene brošurama, u monografiji o Zagrebačkoj županiji, udžbenicima...

Časopisi[uredi VE | uredi]

Objavio je preko sto članaka (uključujući i tekstove i fotografije) u različitim časopisima: Meridijani, National Geographic, Playboy, GEO, Moj planet, Putovanja, Croatia Airlines, JET SET, Naturfoto (Njemačka), Gloss, Priroda, Hrvatska vodoprivreda, Hrvatske šume.

Istraživačke ekspedicije[uredi VE | uredi]

Bio je sudionik ekspedicija Ande−Amazona 2000., Madagaskar 2001., Kostarika 2003., Madagaskar 2004., Venezuela 2005., Madagaskar 2007., Južna Afrika 2008., Ekvador 2009., Andamani 2010. i Šri Lanka 2010. Glavni ciljevi istraživanja posljednjih nekoliko ekspedicija bili su: rasprostranjenost, filogeografija i evolucija gmazova i vodozemaca tropskih područja. U Južnoj Africi je sudjelovao na projektu SARCA, odnosno na izradi Crvene knjige ugroženih vrsta gmazova Južne Afrike, Lesota i Svazilanda. U Ekvadorskoj Amazoni istraživao je evoluciju otrovnih, šarenih žaba. Prvi je došao do otkrića predacije osa na visećim nakupinama jaja (na drveću i grmlju) arborealnih žaba (Wasp predation on Malagasy frog egg clutches, Salamandra) na Madagaskaru. Surađivao je s lokalnim znanstvenicima i Sveučilištem u Braunschweigu, u Njemačkoj. Prilikom tih istraživanja otkriveno je i desetak vrsta vodozemaca i gmazova. Najspektakularnije je bilo otkriće šarene zmije u Nacionalnom parku Masoala na Madagaskaru. Također je, za Madagaskarsku državnu agenciju ANGAP, sudjelovao u izradi pješačkih staza u Nacionalnom parku Ranomafana te općenito u razvoju turizma Madagaskara.

Bio je potpredsjednik Hrvatskog istraživačkog kluba te je sadašnji predsjednik Baobaba – Udruge za istraživanje i popularizaciju znanosti.

Publicistika[uredi VE | uredi]

Objavio je knjigu Drava – koprivnička Podravina, Ušće Mure – Hrvatska Amazona, a u pripremi je još nekoliko knjiga (Rijeke Hrvatske, Močvarna područja Hrvatske, Crna mlaka, Mrežnica). Jedan je od autora zbirke eseja „Divljina“.

Film[uredi VE | uredi]

U suradnji s Hrvatskom televizijom (HRT) snimio je dokumentarni film Tajna šarene evolucije o istraživanju rijetkih vrsta žaba u tropskim šumama Ekvadora. Film je uvršten u program Međunarodnog TV festivala u Baru u Crnoj Gori. U pripremi je još nekoliko dokumentarnih filmova u suradnji s Hrvatskom televizijom (Mrežnica, Crna Mlaka, Ušće Mure).

Vanjski linkovi[uredi VE | uredi]

http://visionexpander.com