Istarske pruge

Izvor: Wikipedija
Željezničke pruge u Istri
prema Ljubljani
Divača
prema Trstu
buduća brza pruga
Rodik
Hrpelje-Kozina
Prešnica
Črnotiče
Podgorje
Hrastovlje
Zazid
Rakitovec
Parenzana
državna granica sa Slovenijom
Kopar
Buzet
Parenzana
Nugla
Roč
Ročko Polje
Lupoglav (autobus za Rijeku)
Hum u Istri
Učka
Šušnjevica
Borut
Kožljak
Cerovlje
Kršan
Novaki
Vetva
Pazin
Raša
Heki tovarište
Luka Bršica
Heki stajalište
Sveti Petar u Šumi
Krajcar Brijeg
Žminj
Kanfanar
Okreti
Smoljanci
Sošići
Savičenta
Rovinjsko Selo
Čabrunići
Rovinj
Čabrunići Selo
Juršići
Vodnjan
Vodnjan stajalište
Galižana
Šijana
Pula
Željeznički kolodvor Pula
Željeznički kolodvor Pazin

Istarske pruge naziv je za željezničke pruge koje prolaze istarskim poluotokom, od Divače u Sloveniji do Pule te odvojkom od Lupoglava do Raše. Za vrijeme SFRJ bila je dio ŽG Ljubljana, a osamostaljenjem RH ostaje odsječena od ostatka hrvatske željezničke mreže, ali pod upravom Hrvatskih željeznica. Postoji, međutim, autobusna veza između Lupoglava i Rijeke. Planira se izgradnja željezničkog tunela kroz Učku. Na pruzi se koristi dizelska vuča (nije elektrificirana).

Povijest[uredi | uredi kôd]

Kolodvor Pula na staroj razglednici

Pula je bila promaknuta u glavnu ratnu luku Austro-Ugarske Monarhije 1853. godine. U vojnim krugovima javila se ideja za izgradnjom pruge od Beča do Pule, iako je postojao i pritisak javnosti. Radovi na izgradnji pruge započeli su 1873. godine. Pruga je nakon dugogodišnjeg odgađanja izgrađena i puštena u promet 20. rujna 1876. godine. Njezina konačna verzija obuhvatila je 122,3 km od Divače u Sloveniji do Pule te 21 km od Kanfanara do Rovinja.

Zgrada nekadašnjeg kolodovora u Rovinju

1948. godine započela je izgradnja pruge od Lupoglava do Štalije (Raše). Otvorena je 30. prosinca 1951. Redovni teretni promet krenuo je šest mjeseci kasnije, a putnički 1959., ali je brzo ukinut zbog malog broja putnika. Duga je 52,4km.

Pruga Kanfanar-Rovinj ukinuta je 1966. godine.

Također, poznata je povijesna uskotračna željeznica Parenzana, koja je povezivala Trst preko niza kolodvora s Porečom kao krajnjim kolodvorom. Bila je u funkciji od 1902. do 1935. godine.

Galerija slika[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Sto dvadeset godina godina istarskih pruga, gl. urednik Branimir Butković, Hrvatske željeznice, 1996.

Poveznice[uredi | uredi kôd]