Buzet

Koordinate: 45°25′N 13°58′E / 45.41°N 13.97°E / 45.41; 13.97
Izvor: Wikipedija
Buzet
Stari grad Buzet
Stari grad Buzet
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava Istarske županije.svg Istarska
Površina
 - ukupna 165 km2
Nadmorska visina 145 mnm
Stanovništvo (2021)
 - ukupno 6030 stan.
 - ukupna gustoća 36.5 stan./km2
Broj stanovnika
Buzet, Istarska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Baredine 34 43
Bartolići 54 43
Barušići 101 95
Benčići - -
Blatna Vas 8 7
Brnobići 59 52
Buzet 1721 1679
Cunj 17 19
Duričići 4 2
Erkovčići 41 43
Forčići 27 22
Gornja Nugla 79 76
Hum 17 30
Juradi 69 75
Juričići 109 88
Kajini 15 17
Klarići 45 39
Kompanj 36 36
Kosoriga 28 19
Kotli 1 1
Kras 21 12
Krbavčići 57 58
Krkuž 13 19
Krti 74 80
Krušvari 80 72
Mala Huba 55 68
Mali Mlun 55 64
Marinci 66 49
Martinci 22 20
Marčenegla 111 100
Medveje 32 31
Negnar 24 21
Paladini 58 47
Pengari 20 22
Peničići 44 46
Perci 58 52
Podkuk 1 1
Podrebar 17 12
Počekaji 35 41
Pračana 95 98
Prodani 78 71
Račice 23 16
Račički Brijeg 48 51
Rim 26 36
Rimnjak 28 19
Roč 146 153
Ročko Polje 186 173
Salež 17 7
Selca 54 60
Seljaci 23 19
Senj 34 24
Sirotići 18 13
Sovinjak 27 27
Sovinjska Brda 35 23
Sovinjsko Polje 27 22
Stanica Roč 76 63
Strana 49 56
Sušići 10 6
Sveti Donat 77 83
Sveti Ivan 198 227
Sveti Martin 798 1011
Ugrini 60 48
Veli Mlun 59 63
Vrh 117 124
Čiritež 76 76
Črnica 37 45
Škuljari 53 47
Štrped 177 189
Šćulci 43 39
Žonti 56 43

Ukupno
[uredi]
6059 6133 5999
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Gradonačelnik Damir Kajin (SDP)
Gradsko vijeće
 - predsjednik Davor Prodan
 - broj članova 13
Gradska naselja popis
Dan grada Subotina - prva subota nakon 8. Rujna (ako 8. rujna pada u nedjelju, Subotina se slavi dan prije)[1]
Zaštitnik Sveti Juraj
Poštanski broj 52420
Pozivni broj +385 (0)52
Autooznaka PU
Službena stranica buzet.hr
Zemljovid
Buzet na karti Hrvatska
Buzet
Buzet
Buzet na zemljovidu Hrvatske
Buzet na karti Istarska županija
Buzet
Buzet
Buzet na zemljovidu Istarske županije
Buzet, panorama

Buzet (tal. Pinguente, stariji hrv. čak. Blzet[2]) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji, smješten u dolini rijeke Mirne, na području koje se po njemu naziva Buzeština.[3] Područje Grada graniči s Gradskom općinom Kopar u Sloveniji.

Buzet je poznat kao Grad tartufa[4] i kao prijestolnica hrvatskog automobilizma. Stariji nazivi za stanovnike su Blzećani, Blzešćani.

Upravna podjela[uredi | uredi kôd]

Gradu Buzetu pripada 70 naselja (stanje 2006.):[4]

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Gradsko područje Buzeta smješteno je u najsjevernijem unutrašnjem dijelu Istre, na prostoru između tri velika gradska središta: Rijeke, Trsta i Pule.[4] Graniči s Republikom Slovenijom (Gradska općina Kopar), općinama Motovunom, Oprtaljem, Lanišćem, Lupoglavom i Cerovljem te Gradom Pazinom. Ukupna je površina grada 165 km2.

Područje Buzeštine je vrlo raznoliko, a nadmorska se visina kreće od 10 do preko 1000 m te je stoga i klimatska raznolikost velika, od mediteranske klime u dolini rijeke Mirne do kontinentalne klime u planinskom dijelu Ćićarije.[4] Stari grad Buzet nalazi se na 150 m visokom brdu iznad doline rijeke Mirne, dok se noviji dio grada, tzv. Fontana, razvija u podnožju brda.[4]

Buzet je državnom cestom D201 povezan s graničnim prijelazom Požane. Kroz grad prolazi i državna cesta D44.

Povijest[uredi | uredi kôd]

U brončano doba u ove krajeve doseljavaju Histri. Rimljani vladaju od 177. do 476. godine. Buzećani su božici Augusti koja je zaštitila grad Pinquentum (Buzet) od kuge podigli ploču, jer je kuga poharala ove krajeve, ali je zaobišla Pinquentum. Poslije Rimljana vladaju Bizantinci, a u 7. stoljeću doseljavaju se Hrvati i Slovenci. Franci vladaju od 8. stoljeća. Akvilejski patrijarh gospodar je ovih krajeva do 1421., nakon čega vladaju Mlečani sve do propasti 1797. godine. Poslije Mletaka dolazi Habsburška Monarhija, Napoleonova Francuska, pa opet Habsburška Monarhija. Preorganizacijom Monarhije dolazi u austrijski dio. U okviru narodnog preporoda provodila se borba za ravnopravnost hrvatskog naroda s drugim narodima.[5] U Buzetu je svibnja 1887. izabran Fran Flego za načelnika općine. Buzetska je općina bila prva općina na poluotoku Istri koja je dobila Hrvata za gradonačelnika.[6] Sljedeće 1888. odlukom općine hrvatski jezik postao je službenim u općinskim uredima.[6] Koncem listopada 1890. otvorena je u Buzetu prva hrvatska škola.[6]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Grad Buzet imao je 2001. 6.059 stanovnika. Po naseljima:

  • Baredine - 34
  • Bartolići - 54
  • Barušići - 101
  • Benčići - 0
  • Blatna Vas - 8
  • Brnobići - 59
  • Buzet - 1.721
  • Cunj - 17
  • Čiritež - 76
  • Črnica - 37
  • Duričići - 4
  • Erkovčići - 41
  • Forčići - 27
  • Gornja Nugla - 79
  • Hum - 17
  • Juradi - 69
  • Juričići - 109
  • Kajini - 15
  • Klarići - 45
  • Kompanj - 36
  • Kosoriga - 28
  • Kotli - 1
  • Kras - 21
  • Krbavčići - 57
  • Krkuž - 13
  • Krti - 74
  • Krušvari - 80
  • Mala Huba - 55
  • Mali Mlun - 55
  • Marčenegla - 111
  • Marinci - 66
  • Martinci - 22
  • Medveje - 32
  • Negnar - 24
  • Paladini - 58
  • Pengari - 20
  • Peničići - 44
  • Perci - 58
  • Počekaji - 35
  • Podkuk - 1
  • Podrebar - 17
  • Pračana - 95
  • Prodani - 78
  • Račice - 23
  • Račički Brijeg - 48
  • Rim - 26
  • Rimnjak - 28
  • Roč - 146
  • Ročko Polje - 186
  • Salež - 17
  • Selca - 54
  • Seljaci - 23
  • Senj - 34
  • Sirotići - 18
  • Sovinjak - 27
  • Sovinjska Brda - 35
  • Sovinjsko Polje - 27
  • Stanica Roč - 76
  • Strana - 49
  • Sušići - 10
  • Sveti Donat - 77
  • Sveti Ivan - 198
  • Sveti Martin - 798
  • Šćulci - 43
  • Škuljari - 53
  • Štrped - 177
  • Ugrini - 60
  • Veli Mlun - 59
  • Vrh - 117
  • Žonti - 56

Nacionalni sastav 2001.[uredi | uredi kôd]

  • Hrvati - 5.134 (84,73%)
  • Bošnjaci - 107 (1,77%)
  • Slovenci - 66 (1,09%)
  • Talijani - 49 (0,81%)
  • Srbi - 35 (0,58%)
  • ostali - 79 (1,30%)
  • neopredijeljeni - 565 (9,32%)
  • nepoznato - 24 (0,40%)
Grad Buzet: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
7525
8158
9250
9804
10686
11562
12984
10496
9521
8838
7088
5895
6168
6295
6059
6133
5999
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Buzet. U 1921. sadrži dio podataka općine Lanišće, a u 1857., 1869. 1921. i 1931. dio podataka je sadržan u općini Oprtalj. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Buzet: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
422
458
545
565
590
571
2853
2638
709
614
651
853
1742
1854
1721
1679
2339
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Cunj, Kajini, Krbavčići, Mala Huba, Perci, Počekaji, Selca, Strana, Sveti Ivan, Sveti Martin i Štrped. U 1931. sadrži podatke za naselja Mali Mlun i Veli Mlun. U 2001. povećano za područje naselja Fontana, za koje sadrži podatke od 1880. do 1991. U 1857. i 1869. dio podataka sadržan je u naselju Sveti Ivan. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Gradonačelnik Buzeta je Siniša Žulić[7] iz redova IDS-a. Gradsko vijeće ima 15 članova.[8]

Ulaz u grad iz smjera istoka

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Zgrada kolodvora u Buzetu na pruzi Divača-Pula

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Župna crkva Uznesenja Marijina
  • crkva svetog Jurja
  • gradska vrata
  • Kostel (Kosmati grad, Petrapilosa)

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna škola "Vazmoslav Gržalja"
  • Srednja škola Buzet
  • Pučko otvoreno učilište "Augustin Vivoda"

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Statut Grada Buzeta, "Službene novine Grada Buzeta", broj 7/17.
  2. Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., ISBN 86-385-0070-X, str. 109., [str. 108. – 112.], (NSK)
    Wikicitati »Pula se zvala Pul kada se Buzet zvao Blzet, Boljun Bolun, Momjan Mumlan, Oprtalj Oprtl, Vodnjan Vodnan i tako dalje.«
    (str. 109.)
  3. Natuknica Buzeština na Istarskoj enciklopediji, istra.lzmk.hr (pristupljeno: 20. rujna 2019.)
  4. a b c d e O Buzetu, buzet.hr
  5. Turistička zajednica Grada Buzeta Povijest Buzeta (pristupljeno 26. ožujka 2020.)
  6. a b c Arhivski vjesnik, No.33. studenoga 1989.. Božo Jakovljević: Izlaganje sa skupa Vinko Šepić
  7. Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor gradonacelnik
  8. Gradsko vijeće
  9. Glas Istre Gordana Čalić Šverko: Jubilarni 5. susret vlasnika automobila Fićo i Abarth kao sjećanje na Buzećana koji je obilježio povijest auto sporta 17. studenoga 2019. (pristupljeno 18. studenoga 2019.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Buzet


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Buzet koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.