Kanfanar

Koordinate: 45°07′N 13°50′E / 45.12°N 13.83°E / 45.12; 13.83
Izvor: Wikipedija
Kanfanar

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaIstarska

NačelnikSandro Jurman
NaseljaBarat, Brajkovići, Bubani, Burići, Červari, Dubravci, Jural, Kanfanar, Korenići, Kurili, Ladići, Marići, Maružini, Matohanci, Mrgani, Okreti, Pilkovići, Putini, Sošići, Šorići, Žuntići

Površina[1]59,9 km2
Površina središta6 km2
Koordinate45°07′N 13°50′E / 45.12°N 13.83°E / 45.12; 13.83

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno1 498
– gustoća25 st./km2
Urbano485
– gustoća250 st./km2

Poštanski broj52352 Kanfanar

Zemljovid

Kanfanar na zemljovidu Hrvatske
Kanfanar
Kanfanar

Kanfanar na zemljovidu Hrvatske

Kanfanar (tal. Canfanaro) je općina u zapadnoj Hrvatskoj. Nalazi se u Istarskoj županiji.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Kanfanar se sastoji od 22 naselja (stanje 2006.), to su: Barat, Brajkovići, Bubani, Burići, Červari, Draguzeti, Dubravci, Jural, Kanfanar, Korenići, Kurili, Ladići, Marići, Maružini, Matohanci, Mrgani, Okreti, Pilkovići, Putini, Sošići, Šorići, Žuntići.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Kanfanar je naselje i općinsko središte u Istarskoj županiji. Status općine dobio je 1993., a prije toga administrativno je pripadala Rovinju. Općina obuhvaća naselja Burići, Marići i Maružini. Kao općina obuhvaća dio Prekodrage s naseljima Korenići, Ladići, Dubravci, Barat, Draguzeti, Červari, Mrgani i Jural i do Limskog kanala s naseljima Okreti, Pilkovići, Kurili, Brajkovići, Matuhanci, Sošići, Bubani, Žuntići, Šorići i Putini. Postao je veliko raskrižje cesta odkada je 1999. godine izgrađen Istarski ipsilon, a prije je bio i željezničko čvorište (od 1874.1966. kada je ukinuta pruga Kanfanar - Rovinj). Nalazi se na nadmorskoj visini od 284 m. Prostire se na površini od 60 kvadratnih kilometara. Graniči s općinama, odnosno gradovima: Rovinj, Bale, Svetvinčenat, Žminj, Sveti Lovreč, Vrsar i Tinjan, dok preko Limskog kanala ima izlaz na Jadransko more.

Klima[uredi | uredi kôd]

Klima je blago mediteranska s 2300 sunčanih sati godišnje. Maksimalne temperature u srpnju i kolovizu dostignu i 35°C. Minimalne temperature registrirane u veljači su oko 10°C.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kanfanar imala je 1.457 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja:

Općina Kanfanar: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1810
1842
1992
2207
2557
2958
2970
3014
2595
2483
2269
1943
1713
1574
1457
1543
1498
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Rovinj. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Kanfanar: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
807
821
526
567
721
766
1279
1286
563
549
589
528
500
535
473
507
485
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Burići, Marići, Maružini i Okreti. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Dosadašnji načelnici općine:

  • Mario Červar,
  • Graciano Sironić,
  • Antun Modesto
  • Sandro Jurman

Povijest[uredi | uredi kôd]

Područje je bilo naseljeno u prapovijesti, u rimsko doba i u srednjem vijeku. Toponim se spominje 1096. u ispravi akvilejskog patriarha. Posebno je poznat susjedni Dvigrad, danas ruševina, koji je bio u 17. stoljeću napušten zbog kuge. Stanovništvo se preselilo u Kanfanar i druga sela. 1714. se je i kaptol dvigradske crkve preselio u Kanfanar.

Kanfanar je gospodarsko ojačao izgradnjom željeznice Divača - Pula s odvojkom Kanfanar - Rovinj 1876. Nakon ukinuća pruge za Rovinj, 1966. vezao se za cestovni promet, kada je bila modernizirana cesta u Rovinju. osobito dobiva na značenju izgradnjom Istarskog ipsilona 1999., jer je u blizini veliko raskrižje i spoj zapadnog i istočnog kraka autoceste. U 2005. i2006. tu se gradi Tvornica duhana, koja se seli ovamo iz Rovinja.

Područje je poznato po velikom kamenolomu, koji tu djeluje još iz doba gradnje željeznice. Spada u kategoriju tvrdih vapnenaca i najpoznatiji je arhitektonsko-građevinski kamen iz Istre.

Nacionalsocijalisti su, temeljem namještenoga sudskoga postupka, na glavnom kanfanarskom trgu 9. veljače 1944. objesili tadašnjega župnika Marka Zelka, po kojemu taj trg danas nosi ime.[3]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

  • Miroslav Bulešić, svećenik i mučenik (Čabrunići, 13. svibnja 1920. - Lanišće, 24. kolovoza 1947.). Službovao u Kanfanaru 1945. – 1947.
  • Anton Cerin, gospodarstvenik (Mrgani, 5. lipnja 1943. - Rovinj, 7. prosinca 1994.)
  • Franjo Glavinić, svećenik franjevac, književnik i historiograf (Kanfanar, 23. lipnja 1585. - Trsat, 6. prosinca 1652.)
  • Ivan Rabar, povjesničar i pedagog (Ladići, 7. travnja 1851., - Zagreb, 5. studenoga 1919.)
  • Petar Studenac, hrv. pjesnik, svećenik i preporoditelj, (Rijeka, 31. siječnja 1811. - Kanfanar, 24. svibnja 1898.)
  • Marko Zelko, svećenik (Višnjan, 1893. - Kanfanar, 9. veljače 1944). Njemački okupator ga je osudio na smrt 8. veljače 1944. g., a obješen 9. veljače 1944. godine.
  • Marin Vidulin, hrv. nogometni sudac

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Tradicionalna manifestacija Jakovlja.

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Krizman, Gordana: „Danas smo svi zajedno učinili veliki korak”, Glas Koncila, god. LXI, br. 2487 (20. veljače 2022.), str. 26.
  4. Rally Poreč Mape BI/SS Maps (pristupljeno 3. studenoga 2019.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Kanfanar koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.