Kanfanar

Izvor: Wikipedija
Kanfanar
Kanfanar (grb).gif
Kanfanar na karti Hrvatska
Kanfanar
Kanfanar
Kanfanar na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Istarska
Načelnik općine Sandro Jurman
Naselja u sastavu općine Barat, Brajkovići, Bubani, Burići, Červari, Dubravci, Jural, Kanfanar, Korenići, Kurili, Ladići, Marići, Maružini, Matohanci, Mrgani, Okreti, Pilkovići, Putini, Sošići, Šorići, Žuntići
Površina 58 km2
Stanovništvo (2001.) 1.457
Broj stanovnika
Kanfanar, Istarska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Barat 69 60 48
Brajkovići 84 94 92
Bubani 53 56 58
Burići 81 35 54
Dubravci 10 8 5
Jural 15 20 16
Kanfanar 473 507 485
Korenići 40 29 20
Kurili 31 38 43
Ladići 40 34 35
Marići 121 140 127
Maružini 78 83 83
Matohanci 69 87 68
Mrgani 45 36 27
Okreti 38 40 47
Putini 46 69 85
Sošići 57 61 67
Červari 41 37 28
Šorići 41 84 85
Žuntići 25 25 25

Ukupno
[uredi]
1457 1543 1498
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Poštanski broj 52352 Kanfanar

Kanfanar (tal. Canfanaro) je općina u zapadnoj Hrvatskoj. Nalazi se u Istarskoj županiji.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Kanfanar se sastoji od 22 naselja (stanje 2006), to su: Barat, Brajkovići, Bubani, Burići, Červari, Draguzeti, Dubravci, Jural, Kanfanar, Korenići, Kurili, Ladići, Marići, Maružini, Matohanci, Mrgani, Okreti, Pilkovići, Putini, Sošići, Šorići, Žuntići.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Kanfanar je naselje i općinsko središte u Istarskoj županiji. Status općine dobio je 1993., a prije toga administrativno je pripadala Rovinju. Općina obuhvaća naselja Burići, Marići i Maružini. Kao općina obuhvaća dio Prekodrage s naseljima Korenići, Ladići, Dubravci, Barat, Draguzeti, Červari, Mrgani i Jural i do Limskog kanala s naseljima Okreti, Pilkovići, Kurili, Brajkovići, Matuhanci, Sošići, Bubani, Žuntići, Šorići i Putini. Postao je veliko raskrižje cesta odkada je 1999. godine izgrađen Istarski ipsilon, a prije je bio i željezničko čvorište (od 1874.1966. kada je ukinuta pruga Kanfanar - Rovinj). Nalazi se na nadmorskoj visini od 284 m. Prostire se na površini od 60 kvadratnih kilometara. Graniči s općinama, odnosno gradovima: Rovinj, Bale, Svetvinčenat, Žminj, Sveti Lovreč, Vrsar i Tinjan, dok preko Limskog kanala ima izlaz na Jadransko more.

Klima[uredi | uredi kôd]

Klima je blago mediteranska s 2300 sunčanih sati godišnje. Maksimalne temperature u srpnju i kolovizu dostignu i 35°C. Minimalne temperature registrirane u veljači su oko 10°C.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kanfanar imala je 1.457 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja:

Općina Kanfanar: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1810
1842
1992
2207
2557
2958
2970
3014
2595
2483
2269
1943
1713
1574
1457
1543
1498
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Rovinj. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Kanfanar: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
807
821
526
567
721
766
1279
1286
563
549
589
528
500
535
473
507
485
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Burići, Marići, Maružini i Okreti. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Dosadašnji načelnici općine:

  • Mario Červar,
  • Graciano Sironić,
  • Antun Modesto
  • Sandro Jurman

Povijest[uredi | uredi kôd]

Područje je bilo naseljeno u prapovijesti, u rimsko doba i u srednjem vijeku. Toponim se spominje 1096. u ispravi akvilejskog patriarha. Posebno je poznat susjedni Dvigrad, danas ruševina, koji je bio u 17. stoljeću napušten zbog kuge. Stanovništvo se preselilo u Kanfanar i druga sela. 1714. se je i kaptol dvigradske crkve preselio u Kanfanar.

Kanfanar je gospodarsko ojačao izgradnjom željeznice Divača - Pula s odvojkom Kanfanar - Rovinj 1876. Nakon ukinuća pruge za Rovinj, 1966. vezao se za cestovni promet, kada je bila modernizirana cesta u Rovinju. osobito dobiva na značenju izgradnjom Istarskog ipsilona 1999., jer je u blizini veliko raskrižje i spoj zapadnog i istočnog kraka autoceste. U 2005. i2006. tu se gradi Tvornica duhana, koja se seli ovamo iz Rovinja.

Područje je poznato po velikom kamenolomu, koji tu djeluje još iz doba gradnje željeznice. Spada u kategoriju tvrdih vapnenaca i najpoznatiji je arhitektonsko-građevinski kamen iz Istre.

Nacionalsocijalisti su, temeljem namještenoga sudskoga postupka, na glavnom kanfanarskom trgu 9. veljače 1944. objesili tadašnjega župnika Marka Zelka, po kojemu taj trg danas nosi ime.[1]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

  • Miroslav Bulešić, svećenik i mučenik (Čabrunići, 13. svibnja 1920. - Lanišće, 24. kolovoza 1947.). Službovao u Kanfanaru 1945. – 1947.
  • Anton Cerin, gospodarstvenik (Mrgani, 5. lipnja 1943. - Rovinj, 7. prosinca 1994.)
  • Franjo Glavinić, svećenik franjevac, književnik i historiograf (Kanfanar, 23. lipnja 1585. - Trsat, 6. prosinca 1652.)
  • Ivan Rabar, povjesničar i pedagog (Ladići, 7. travnja 1851., - Zagreb, 5. studenoga 1919.)
  • Petar Studenac, hrv. pjesnik, svećenik i preporoditelj, (Rijeka, 31. siječnja 1811. - Kanfanar, 24. svibnja 1898.)
  • Marko Zelko, svećenik (Višnjan, 1893. - Kanfanar, 9. veljače 1944). Njemački okupator ga je osudio na smrt 8. veljače 1944. g., a obješen 9. veljače 1944. godine.
  • Marin Vidulin, hrv. nogometni sudac

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Tradicionalna manifestacija Jakovlja.

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Krizman, Gordana: „Danas smo svi zajedno učinili veliki korak”, Glas Koncila, god. LXI, br. 2487 (20. veljače 2022.), str. 26.
  2. Rally Poreč Mape BI/SS Maps (pristupljeno 3. studenoga 2019.)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Kanfanar koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.