Raša (općina)

Izvor: Wikipedija
Raša
Raša (grb).gif
Raša na karti Hrvatska
Raša
Raša
Raša na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Istarska
Načelnik općine Glorija Paliska IDS[1]

poštanski broj = 52223 Raša

Naselja u sastavu općine Barbići, Brgod, Brovinje, Crni, Diminići, Drenje, Koromačno, Krapan, Kunj, Letajac, Most-Raša, Polje, Raša, Ravni, Skitača, Stanišovi, Sveta Marina, Sveti Bartul, Škvaranska, Topid, Trget, Trgetari, Viškovići
Površina 80 km2
Stanovništvo (2001.) 3.183
Broj stanovnika
Raša, Istarska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Barbići 66 66 55
Brgod 180 157 174
Brovinje 91 81 71
Crni 13 15 20
Drenje 41 45 49
Koromačno 227 180 139
Krapan 203 151 117
Kunj 85 70 81
Letajac 43 33 27
Most-Raša 91 78 63
Polje 26 25 19
Ravni 60 73 64
Raša 1653 1440 1184
Skitača 11 3 8
Skvaranska 5 5 1
Stanišovi 49 38 33
Sveta Marina 42 50 49
Sveti Bartul 185 227 265
Sveti Lovreč Labinski 55 55 41
Topid 123 136 140
Trget 45 35 31
Trgetari 59 50 49
Viškovići 182 170 129

Ukupno
[uredi]
3535 3183 2809
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Nasljeđe rudarske prošlosti: crkva Sv.Barbare u Raši ima oblik prevrnutog rudarskog vagoneta, zvonik podsjeća na toranj izvoznog tornja
Rudarski vlak iz Istarskih ugljenokopa u Raši.

Raša (talijanski Arsia, čakavski Aršija[2]) je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Istarskoj županiji.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

U sastavu općine je 23 naselja (stanje 2006), to su: Barbići, Brgod, Brovinje, Crni, Diminići, Drenje, Koromačno, Krapan, Kunj, Letajac, Most-Raša, Polje, Raša, Ravni, Skitača, Stanišovi, Sveta Marina, Sveti Bartul, Škvaranska, Topid, Trget, Trgetari i Viškovići.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Općina Raša ima prema popisu iz 2011. godine 3.183 stanovnika, od kojih 1.444 u naselju Raša.

U stanovništvu ima četrdesetak Talijana (ispod dva posto; još desetak ljudi navodi kao materinji jezik talijanski), te 365 Bošnjaka: ta najznačajnija nacionalna manjina sudjeluje u stanovništvu s 11,45 posto. 59,72 posto stanovništva su etnički Hrvati, a 17,59 posto je umjesto nacionalne izrazilo regionalnu pripadnost.

Općina Raša: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2206
2439
2488
2900
2998
3435
3756
4872
6796
6549
6373
4821
4460
4124
3535
3183
2809
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Labin. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži dio podataka grada Labina. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži dio podataka općine Sveta Nedelja, a istih godina dio podataka sadržan je u općini Sveta Nedelja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Raša: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2714
2888
2965
2211
2149
1970
1653
1440
1184
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Iskazuje se od 1948., u toj godini kao dio naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Povijest[uredi | uredi kôd]

Središnje naselje u Općini Raša je sagrađeno kao izniman arhitektonski projekt studija Pulitzer iz Trsta (arhitekti Ceppi, Finali, Pulitzer, te Lah i Kosovel), te je svečano otvoren 4. studenog 1937. godine kao izraz velike brige talijanskog režima za radništvo (rudare u obližnjim rudnicima ugljena), napredak talijanske industrije i za ekonomski boljitak Istre kao svoje najistočnije pokrajine. Podizanje grada u ranije močvarnom području bilo je moguće zahvaljujući isušivanju područja uz rijeku Rašu; projekt melioracije je počeo 1928. godine.

Gradić sagrađen za dvije do tri tisuće stanovnika - koji je uspješno sagrađen u svega 547 dana - bio je opremljen cjelokupnom infastrukturom: školama, vrtićem bolnicom, poštom, kinom, sportskim sadržajima, općinskom zgradom, policijskom stanicom i hotelom. U mjestu je bila sagrađena i oveća crkva posvećena sv. Barbari, zaštitnici rudara. Grad je imao kanalizacijsku i vodovodnu mrežu, te gradsku rasvjetu, a prometnice su bile asfaltirane.

Kuće za radnike imaju po četiri dvosobna stana, svaki s odvojenim ulazom i dijelom vrta. Arhitekti iz ureda Pulitzer su projektirali peći na ugljen koje su omogućavale grijanje cjelokupnog prostora stana. Radnički dio grada je središnjim gradskim trgom odvojen (ili spojen) od službeničkog dijela u kojem su stanovi komforniji, a topla voda - uključivo za centralno grijanje - je dolazila iz gradske toplane, na koju su bile priključene i sve javne zgrade.

Taj projekt fašističkog režima je odmah 1937. godine dobio administrativni status općine.

Nakon II. svjetskog rata većina rudara - Talijana iz raznih dijelova Italije - napustila je Rašu, te je naglo opadanje radne snage nekoliko godina nadoknađivano prisilnim (makar i plaćenim) radom seljaka iz raznih dijelova Istre, koje su vlasti mobilizirale na "radnu obvezu" čak i usred sezone poljskih radova. U narednom razdoblju se u Rašu doselilo mnogo radnika iz Bosne.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

U Raši se do 1966. godine odvijala intenzivna rudarska djelatnost. Stalna eksploatacija ugljena u obližnjem Krapnu započela je 1785. godine. Godine 1942. u tadašnjim Istarskim ugljenokopima dosegnuta je najveća proizvodnja ugljena od 1,158.000 tona. U to vrijeme je u rudnicima radilo do 10 tisuća radnika.

Današnji najznatniji gospodarski objekt je tvornica cementa u mjestu Koromačno. Dolina Raše i dalje pruža iznimno dobre uvjete za poljoprivredu, a općina ima široki izlaz na more, koji omogućava bavljenje ribarstvom. Turistički sektor čine dva autokampa kapaciteta za nekoliko stotina turista, te preko dvije stotine privatnih iznajmljivača soba i apartmana, kao i znatan broj drugih manjih ugostiteljskih objekata.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Na trgu Gustava Pulitzera u Raši nalazi se crkva sv. Barbare. G. Pulizter je projektirao vrlo elegantnu crkvu minimalističkih linija, sagrađenu u obliku prevrnutih rudarskih kolica, sa zvonikom koji asocira na rudarsku svjetiljku. Trg je upotpunjen fontanom.

Rudnička postrojenja u Raši su sačuvana, makar su zatvorena još od 1966. godine.

U Bobrinama kod Skitače nalazi se skupina od 4 tumula (suhozidnog obitavališta) iz brončanog doba, smještena je na istoimenoj uzvisini. Veći tumul visine je oko 3 m i promjera oko 20 m, dok su 3 manja tumula visine oko 1 m i promjera oko 4 m.

U ruralnim naseljima općine Raša ima više baroknih crkava, a uz selo Brovinje nalazi se gotička crkvica posvećena Glavosjeku sv. Ivana Krstitelja; crkvica je sazidana od tesanog kamena u 14. stoljeću, a unutrašnjost je oslikana freskama iz 15. stoljeća. Iz tog je razdoblja i crkvica u šumarcima Prodola kod sela Skitača.

Vrlo razvedena obala uključuje estuarij rijeke Raše, te kamenite rtove i šljunčane plaže; koje su u znatnom broju lako dostupne turistima - kako onima koji dolaze automobilom, tako i jahtašima.

Šport[uredi | uredi kôd]

  • Nogometni klub Cement Koromačno
  • Nogometni klub Raša 1938
  • Nogometni klub Polet Snašići
  • Stolnoteniski klub "Brovinje"
  • Društvo športova na moru Koromačno
  • Društvo športova na moru Galeb
  • Boćarski klub Raša
  • Boćarski klub Polet Snašići

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • RKUD Rudar Raša - folklorno društvo

Znamenite osobe[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Načelnica. Općina Raša. Pristupljeno 26. listopada 2021.
  2. Istarski rječnik. www.istarski-rjecnik.com. Pristupljeno 26. listopada 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Raša (općina) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.