Ključ (BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ključ
Ključ
Ključ
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Flag of Una-Sana Canton.gif Unsko-sanska
Vlast
 - Načelnik Nedžad Zukanović
Stanovništvo (2013.)
 - Općina 16.744
 - Naseljeno mjesto 4.898
Službena stranica opcina-kljuc.ba/
Zemljovid
Položaj općine Ključ u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Ključ u Bosni i Hercegovini

Ključ je općina u sjeverozapadnom dijelu Bosni i Hercegovini. Nalazi se u Bosanskoj krajini, točnije u najjužnijem dijelu Unsko-sanske županije. Ime je dobio zahvaljujući svom geostrateškom i dominirajućem položaju nad svojom okolinom.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Ključ leži na magistralnoj cesti M-5, koji grad povezuje sa susjednim općinama: Bosanskim Petrovcem i Mrkonjić Gradom, preko kojih je povezan sa zapadnom Europom, Jadranskom obalom i preko Sarajeva južnom Europom. Sa sjeverne strane naslanja se na općinu Sanski Most. Predratna općina Ključ zauzimala je površinu od 844 km2, a na popisu iz 1991. godine imala je 37.391 stanovnika.

Na području općine Ključ nalaze se izvori triju rijeka: Sane, Sanice i Ribnika. Te su rijeke i pored opće zagađenosti okoline u današnjim vremenima uspjele ostati nezagađene i predstavljaju veliki potencijal za ribolov.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Ključ

Popisi 1971. – 1991.[uredi VE | uredi]

Stanovništvo općine Ključ
godina popisa 1991.[1] 1981. 1971.
Srbi 18.506 (49,49%) 20.771 (51,91%) 23.892 (59,78%)
Muslimani 17.696 (47,32%) 16.596 (41,48%) 15.226 (38,09%)
Hrvati 330 (0,88%) 380 (0,94%) 534 (1,33%)
Jugoslaveni 579 (1,54%) 1.836 (4,58%) 131 (0,32%)
ostali i nepoznato 280 (0,74%) 425 (1,06%) 183 (0,45%)
ukupno 37.391 40.008 39.966

Ključ (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Ključ
godina popisa 1991.[1] 1981. 1971.
Srbi 4.107 (52,19%) 2.097 (42,38%) 1.387 (40,48%)
Muslimani 3.036 (38,58%) 1.629 (32,92%) 1.709 (49,88%)
Hrvati 181 (2,30%) 169 (3,41%) 214 (6,24%)
Jugoslaveni 419 (5,32%) 980 (19,80%) 69 (2,01%)
ostali i nepoznato 126 (1,60%) 73 (1,47%) 47 (1,37%)
ukupno 7.869 4.948 3.426

Popis 2013.[uredi VE | uredi]

Stanovništvo općine Ključ
godina popisa 2013.[2]
Bošnjaci 16.130 (96,33%)
Srbi 273 (1,63%)
Hrvati 30 (0,18%)
ostali i nepoznato 311 (1,86%)
ukupno 16.744
Ključ - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[2]
Bošnjaci 4.641 (94,75%)
Srbi 86 (1,76%)
Hrvati 20 (0,41%)
ostali i nepoznato 151 (3,08%)
ukupno 4.898

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Općinu Ključ sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[2]

Biljani Donji, Biljani Gornji, Budelj Gornji, Crljeni, Donje Ratkovo, Donje Sokolovo, Donji Ramići, Donji Vojići, Dubočani, Gornje Ratkovo, Gornje Sokolovo, Gornji Ramići, Gornji Vojići, Hadžići, Hasići, Hripavci, Humići, Jarice, Kamičak, Ključ, Kopjenica, Korjenovo, Krasulje, Lanište, Ljubine, Međeđe Brdo, Mijačica, Peći, Pištanica, Plamenice, Prhovo, Prisjeka Donja, Prisjeka Gornja, Rudenice, Sanica, Sanica Donja, Sanica Gornja, Velagići, Velečevo, Zavolje i Zgon.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, manji dio općine Ključ ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su sljedeća naseljena mjesta:

Busije, Crkveno, Čađavica, Donja Previja, Donja Slatina, Donje Ratkovo, Donje Sokolovo, Donji Ribnik, Donji Vrbljani, Dragoraj, Dubočani, Gornja Previja, Gornja Slatina, Gornje Ratkovo, Gornje Sokolovo, Gornji Ribnik, Gornji Vrbljani, Hasići, Jarice, Ljubine, Rastoka, Sitnica, Sredice, Stražice, Treskavac, Velečevo, Velijašnica, Velije i Zableće. Od ovog područja nastala je općina Ribnik.

Na popisima 1971. i 1981. godine, postojala su i naseljena mjesta: Majkići i Rejzovići. Ova naselja su na popisu 1991. godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.

Uprava[uredi VE | uredi]

Općina je organizirana u 10 mjesnih zajednica: MZ Ključ, MZ Krasulje, MZ Velegići, MZ Humići, MZ Zgon-Crljeni, MZ Sanica, MZ Biljani, MZ Velečevo, MZ Kamičak, MZ Donja Sanica.[nedostaje izvor]

Povijest[uredi VE | uredi]

Ljudska naselja su postojala na području dugo prije rimskog doba. Prilikom doseljenja Hrvata, područje naseljavaju Hrvati i postaje dio kraljevine Hrvatske, a kasnije postaje dio hrvatske župe Plive. Sam grad se prvi put spominje 1322. u dokumentima hrvatskog bana Stjepana II. Kotromanića.
Po doseljenju Hrvata, područje je dio kraljevine Hrvatske, kao dio župe Plive. Kasnije se spominje kao dio Donjih Kraja, a od sredine 13. stoljeća i osnivanja banovine Slavonije, se dovodi u vezu s hrvatskom banovinom u Bosni. Nakon njenog pod osmanskom je vlašću do 1878. kada ga preuzima Austro-Ugarska. Nakon toga postaje dio države Slovenaca, Hrvata i Srba, kraljevine Jugoslavije (kao dio Vrbaske Banovine), Nezavisne Države Hrvatske, pa SR BiH.
Tijekom agresije cijela općina je na prvom (1992. – 1994.) pod kontrolom Vojske Republike Srpske. U rujnu 1995., nakon oslobodilačke akcije Hrvatske vojske, Maestrala, a 5. korpusu ARBiH ulazi u napušteni grad. U kasnijim sukobima sa srpskom vojskom HV mora opet intervenirati, te operacijom Južni Potez sprečava ponovni pad grada pod Srbe.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Sport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  2. 2,0 2,1 2,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 13. ožujka 2020.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Ključ (BiH) koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Ključ (BiH) treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.