José Raúl Capablanca

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
José Raúl Capablanca

José Raúl Capablanca y Graupera (Havana, 19. studenog 1888. - New York, 8. ožujka 1942.), kubanski šahist i treći svjetski šahovski prvak. Smatra ga se Mozartom šaha.

Život[uredi VE | uredi]

Capablanca je naučio igrati šah sa četiri godine gledajući igru svog oca. U petoj godini se učlanio u Havanna Chess Club, gdje ga vodeći šahisti kluba nisu mogli pobijediti nakon razmjene kraljica. 1901. godine, kada je tek napunio 13 godina, pobijedio je kubanskoga nacionalnog prvaka Juana Corza, rezultatom od 4 pobjede, 3 poraza i 6 remija.

Brzi uspon[uredi VE | uredi]

1909., sa dvadeset godina, Capablanca je dobio meč protiv prvaka SAD-a, Franka Marshalla. Marshall je inzistirao da Casablanca sudjeluje na turniru u San Sebastiánu, u Španjolskoj, 1911. To je bio jedan od najjačih turnira tog vremena. Svi vodeći svjetski šahisti osim svjetskog prvaka Emanuela Laskera su sudjelovali. Na početku turnira Ossip Bernstein i Aaron Nimzowitsch su zamjerali sudjelovanje Capablanci jer dotada nije osvojio niti jedan značajni turnir. Međutim, nakon što je Capablanca dobio prvu partiju protiv Bernsteina, čime je osvojio i turnirsku nagradu za briljantnost, Bernstein je potvrdio da je Capablanca veoma talentiran i rekao da se ne bi iznenadio ako osvoji turnir. Nimzowitsch se uvrijedio kada je Capablanca prokomentirao, gledajući ga kako igra jednu blic partiju, da bi nedokazani šahisti trebali držati jezik za zubima u nazočnosti boljih. Capablanca je ubrzo izazvao Nimzowitscha na seriju blic partija, koje je s lakoćom dobio. Okupljeni šahisti su zaključili da Capablanci nema ravnog u brzopoteznom šahu. Na kraju turnira, Capablanca je zapanjio šahovski svijet zauzevši prvo mjesto u San Sebastiánu, rezultatom od šest pobjeda i jednim porazom, završivši tako ispred Akiba Rubinsteina, Carla Schlechtera i Siegberta Tarrascha.

1911. Capablanca je izazvao Emanuela Laskera na svjetsko prvenstvo. Lasker je prihvatio izazov, ali je postavio sedamnaest uvjeta za susret. Capablanca nije prihvatio neke od uvjeta koje je Lasker tražio i susret se nije odigrao.

Na velikom turniru 1914. godine u St. Petersburgu, uz prisustvo većine svjetskih šahista (osim onih iz Austro-Ugarske) Capablanca je prvi put odigrao susret protiv velikog Laskera. Capablanca je poveo za jedan i po bod u preliminarnoj rundi, i natjerao Laskera grčevito se boriti bori za remi. Ponovo je osvojio nagradu za briljantnost susretom protiv Bernsteina, i ostvario veoma cijenjene pobjede protiv Davida Janowskog, Nimzowitscha i Aljehina. No ipak, Capablanca je zbog Laskerovog povratka u drugom dijelu natjecanja, završio samo kao drugi sa rezultatom od 13 bodova, dok je Lasker imao 13,5, ali ipak ispred trećeplasiranog Aleksandra Aljehina. Nakon turnira, ruski car Nikola II. je proglasio pet dobitnika nagrada (Lasker, Capablanca, Aljehin, Tarrasch, Marshall) za šahovske velemajstore.

Svjetski prvak[uredi VE | uredi]

Capablanca je bio službeni svjetski prvak od 1921.-1927.

1920. Lasker, tadašnji svjetski prvak, je uvidio da Capablanca postaje prejak i prepustio mu je naslov rekavši "Nisi stekao naslov preko obrazca izazivača, nego putem tvojeg briljantnog majstorstva." Capablanca je želio osvojiti titulu susretom, ali Lasker je ustrajao da je on sada izazivač. Odigrali su susret u Havani 1921. i Capablanca je pobjedio Laskera sa četiri pobjede uz deset remija i bez iti jednog poraza! (+4 -0 =10). Podvig osvojiti titulu svjetskog prvaka bez izgubljenog susreta, nije se ponovio gotovo osam desetljeća, sve dok Vladimir Kramnik 2000. nije pobjedio Garija Kasparova +2 -0 =13.

Novi svjetski prvak je imao prevlast na velikom turniru u Londonu 1922.. Porastao je broj svjetski jakih šahista. Na spomenutom turniru Capablanca je bio uvjerljivo najbolji, osvojivši prvo mjesto sa cijelih 1,5 bodova više od najbližeg pratitelja Aljehina. Količnik kojeg je ostvario na turniru je bio 11 pobjeda, 4 remija i nijedan poraz! Poslije Aljehina, najviše bodova na turniru imali su Milan Vidmar, Rubinstein i Efim Bogoljubov.

1924. održan je turnir u New Yorku. Ovaj turnir se izdvaja time što je na njemu Capablanca doživio jedan poraz, prvi nakon cijelih osam godina (zadnj put je Capablanca je izgubio partiju 1916. godine protiv Chajesa. Rezultat kojeg je ostvario na turniru u New Yorku bio je +10=9-1. Završio je kao drugi na turniru, iza Leskera, ali i ispred Aljehina. No treba napomenuti i to, da je Capablanca pobjedio Laskera u izravnom susretu.

1925. održan je turnir u Moskvi, gdje su se dogodila, za Capablancu, dva zanimljiva događaja. Prvi je bio za vrijeme simultanki, gdje je Capablanca dobio sve partije osim jedne gdje je remizirao, i to protiv dvanaestogodišnjeg dječaka, kome je rekao na kraju meča: „Jednog dana, postat ćeš prvak!” To dijete bio je Mihail Botvinik. 13 godina kasnije, Botvinik nije samo pobjedio Capablancu, već je i postao svjetskim prvakom. U jednom trenutku za vrijeme turnira, Capablancina prelijepa žena je ušla u salu, i on se očigledno toliko zaljubio da je previdio da mu je konj napadnut od protivničkog piuna. Izgubio je i konja i partiju.

1927. na turniru u New Yorku, igrajući po 4 meča protiv svakog protivnika, Capablanca je ostvario osam pobjeda i 12 remija, pobjedivši Aljehina, Vidmara i Spielmanna sa 2,5 - 1,5 ; Nimzowitscha sa 3-1 i Marshalla sa 3,5-0,5. Osvojio je uvjerljivo prvo mjesto, sa čak 2,5 boda ispred Aljehina.

Capablanca je nakon ovako uvjerljivo osvojenog turnira postao previše siguran u sebe, potcjenjujući pri tom Aljehina u predstojećem susretu za naslov svjetskog prvaka.

Iste godine odigran je i meč za titulu prvaka svijeta, između Capablance i Aljehina. Rezultat, nakon 34 odigrane partije, bio je +3=25-6. Natjecanje je trajalo 73 dana, što ga čini najduljim natjecanjem za naslov svjetskog prvaka ikada održanog. Ovim turnirom, Capablanca je izgubio naslov svjetskog prvaka, predavši ga Aljehinu.

Aljehin je od tada očigledno počeo da izbjegava mečeve protiv Capablance. Nije se pojavljivao na turnirima na kojima je Capablanca sudjelovao. Nije prihvaćao izazove od Capablance. Nakon što je 1935. Aljehin izgubio titulu od Euwea, nije mogao odbiti pojavljivanje na jakom Notthingemskom turniru, na kojem je sudjelovao i Capablanca. Capablanca je konačno dobio priliku da zaigra s njim i trijumfirao je u oba izravna meča.

Od kada je izgubio naslov svjetskog prvaka, Capablanca je osvojio još nekoliko značajnih turnira. Godinu dana nakon izgubljene titule svjetskog prvaka, 1928., Capablanca je osvojio prvo mjesto na berlinskom turniru. 1929. osvaja turnire u Budimpešti i Barceloni, a 1931. turnir u New Yorku.

1936. na Notthingemskom turniru, pobjeđuje ispred igrača poput Botvinika, Euwea (tadašnjeg svjetskog prvaka), Finea, Rehevskyja, Aljehina i Flohra.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

  • Capablanca nikad nije otvorio nijednu šahovsku knjigu niti učio šahovska otvaranja. To što je postao svjetski prvak uprkos toj činjenici čini ga vjerojatno i najvećim prirodnim šahovskim talentom koji je ikada živio.
  • Sudjelovao je na 29 velikih turnira uz fantastičan učinak - osvojio je 15 prvih i 9 drugih mjesta.
  • U mečevima od 1909. do 1939. ostvario je +318=249-34. Ni jedan drugi majstor nije ostvario tako mali broj poraza. Spektakularno, nije izgubio nijedan meč od 1916. to 1924., zbog čega je prozvan ”šahovskim strojem“.

Partije[uredi VE | uredi]

  • Capablanca – Bernstein, San Sebastián 1911.
  • Capablanca - Marshall, New York 1918.
  • Botwinnik – Capablanca, Amsterdam 1938.

Djela[uredi VE | uredi]

  • My Chess Career, autobiografija, 1920.
  • Chess Fundamentals, 1921. (Interesantno je da su britanski kritičari kritizirali njegovo prvo djelo „My chess carier”, jer su se u njemu mogle naći samo njegove pobjede. Kao reakciju na to, Capablanca je izdao knjigu sa svim njegovim dotadašnjim porazima, „Chess Fundamentalists”: Knjiga je sadržala samo 24 meča!)
  • A textbook in the Spanish language, 1913.
  • A book on the Havana tournament of 1913, 1913.
  • A primer of chess, 1935.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]