Josip Mrzljak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Monsinjor
Josip Mrzljak
Biskup Josip Mrzljak.jpeg
Coat of arms of Josip Mrzljak.svg
'
Rođen 19. siječnja 1944.
Vukovar
Svećenik 16. studenog 1969.
Služba biskup varaždinski
Portal: Kršćanstvo

Josip Mrzljak (Vukovar, 19. siječnja 1944.[1]), biskup varaždinski.

Djetinjstvo i školovanje[uredi VE | uredi]

Rodio se u Vukovaru u obitelji Vladimira i Barice rođene Šimecki, koji su prethodno živjeli u Krašiću, odakle su i rodom, no potom su se preselili u Vukovar gdje je otac dobio namještenje kao državni službenik. Nešto više od godinu dana kasnije, otac mu je nestao za vrijeme "vukovarske kristalne noći", 12. travnja 1945., a vjerojatno su ga ubili komunisti Te noći bez ikakva suđenja nestala su 92 Vukovarca. Dan kasnije smaknuto je još 98 osoba. Ukupno je u poslijeratnom komunističkom teroru ubijeno 384 mještana Vukovara i većini se ne zna gdje su pokopani. Nakon te stravične noći Josip se s mati i sestrom vraća u Krašić. Spomen na oca i žrtve dočekao je 2008., kad je ispred župne crkve sv. Filipa i Jakova postavljen zavjetni križ za sve nevine hrvatske žrtve komunističkog terora koji je počeo nakon ulaska partizanskih snaga u Vukovar. Prisjećanje na stotine žrtava počelo se obilježavati od 2004. godine.[2]

Iz tog vremena Mrzljak navodi da je Tito, u pratnji Koste Nađa i Aleksandra Rankovića, rekao građanima na Kapucinskom trgu u Varaždinu 20. svibnja 1945.: »U Varaždin nisam došao službeno govoriti o politici, već da obiđem jedinice JA koje u okolici obavljaju važne zadaće na konačnom obračunu s hrvatskim smradom.« [3]

U Krašiću završava osmogodišnju školu, a 1959. odlazi u Nadbiskupsko dječačko sjemenište u Zagrebu, na kojem 1963. i maturira. Studij teologije završava na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. 16. studenog 1969. nadbiskup Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika.

Pastoralno djelovanje[uredi VE | uredi]

Neposredno nakon svećeničkog ređenja Mrzljak je pastoralno djelovao u više župa, a potom je bio kapelan u župi sv. Nikole u Koprivnici. U Ozlju je proveo osam godina kao župnik, a nekoliko je godina iz Ozlja upravljao i župom Vrhovac. Od 1980. bio je 18 godina župnik u Sesvetskom Kraljevcu. 1998. zagrebački nadbiskup Josip Bozanić imenovao ga je biskupskim vikarom za svećenike i ravnateljem pastoralnih ureda Nadbiskupskog duhovnog stola. Ubrzo je postao i kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog. 6. veljače 1999. zaređen je za biskupa, te primio službu pomoćnog biskupa zagrebačkog.

Kao pomoćni biskup zagrebački obnašao je razne dužnosti na razini Hrvatske biskupske konferencije. Tako je bio predsjednik Vijeća HBK za kler, predsjednik Hrvatskog Caritasa, predsjednik Biskupske komisije HBK za Hrvatski Caritas i člank biskupske komisije HBK za odnose s državom.

Varaždinski biskup[uredi VE | uredi]

20. ožujka 2007. objavljeno je u Vatikanu da ga je papa Benedikt XVI. imenovao varaždinskim biskupom, a ustoličenje je obavljeno 31. ožujka u varaždinskoj katedrali. Mrzljak je na ovom mjestu zamijenio preminulog biskupa Marka Culeja.

Službe u HBK:

  • predsjednik Biskupske komisije HBK za odnose s državom
  • predsjednik Biskupske komisije HBK za Hrvatski Caritas

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Mons. Josip Mrzljak na stranici HBK
  2. Portal Jutarnji.hr: 'I sad ima onih koji govore da komunističkih zločina nije bilo, Jutarnji list, 13. travnja 2009. Arhivirano 14. prosinca 2013. Pristupljeno 9. kolovoza 2016.
  3. Intervju Tomislava Vukovića s Mijom Ivurekom, Svećenici su bili na zubu »oslobodiocima«, Glas Koncila 47 (2161) | 22.11.2015. Posjećeno 7. kolovoza 2016.