Josip Mrzljak – Wikipedija

Njegova preuzvišenost Josip Mrzljak
varaždinski biskup u miru

Crkva	Katolička Crkva
Metropolija	zagrebačka
Biskupija	varaždinska
Imenovan	20. ožujka 2007.
Prethodnik	Marko Culej
Nasljednik	Bože Radoš
Redovi
Ređenje	16. studenog 1969. zareditelj Franjo Kuharić
Posvećenje	6. veljače 1999. posvetitelj Josip Bozanić
Osobni detalji
Rođen	19. siječnja 1944. Vukovar
Nacionalnost	Hrvat
Denominacija	katolik
Roditelji	Vladimir i Barica (rođ. Šimecki)
Geslo	Činiti dobro (Bonum facere)
Grb

Josip Mrzljak (Vukovar, 19. siječnja 1944.) hrvatski je prelat Katoličke Crkve i varaždinski biskup u miru.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je 19. siječnja 1944. godine u Vukovaru u obitelji Vladimira i Barice (rođ. Šimecki). Roditelji su mu živjeli u Krašiću, a kasnije su se preselili u Vukovar. Godidne 1945. oca su mu ubili komunisti. Nakon toga se s majkom i sestrom vratio u Krašić.

Osnovnu je školu završio je u Krašiću. Godine 1959. odlazi u Nadbiskupsko dječačko sjemenište na Šalati u Zagrebu gdje je maturirao 1963. godine. Studij teologije završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a za svećenika ga je zaredio nadbiskup Franjo Kuharić 16. studenog 1969. godine.^[1]

Bio je kapelan u župi sv. Nikole u Koprivnici. Osam godina je bio župnik u Ozlju, odakle je nekoliko godina upravljao i župom Vrhovac. Od 1980. bio je župnik u Sesvetskom Kraljevcu, gdje ostaje 18 godina. U ljeto 1998. imenovan je biskupskim vikarom za svećenike i ravnateljem pastoralnih ureda Nadbiskupskog duhovnog stola, a malo zatim i kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog. Zatim je imenovan za pomoćnog biskupa zagrebačkog te je zaređen u zagrebačkoj katedrali 6. veljače 1999. godine.^[1]

Počasti

[uredi | uredi kôd]

Odlikovanje Makedonske pravoslavne Crkve (2025.).^[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

↑ ^a ^b Varaždin 1.
↑ IKA 1.

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Mrežna sjedišta

[uredi | uredi kôd]

Mons. Josip Mrzljak - varaždinski biskup. Varaždinska biskupija. Pristupljeno 21. svibnja 2025.
Biskupima Košiću i Mrzljaku uručena odlikovanja Makedonske pravoslavne crkve. Informativna katolička agencija. Pristupljeno 21. svibnja 2025.

Titule u Katoličkoj Crkvi
prethodnik Marko Culej	Vararždinski biskup 2007.–2019.	nasljednik Bože Radoš

v • u Zagrebački biskupi i nadbiskupi

biskupi	Duh (1094.) • Bartolomej (1095.) • Sigismund (1102.) • Manases (1103. – 1113.) • Francika (1116. – 1131.) • Macilin (1131. – 1140.) • Verblen (1142. – 1155.) • Gotšald (1156. – 1161.) • Bernald (1162. – 1172.) • Prodan (1172. – 1185.) • Ugrin Csák (1185. – 1188.) • Dominik (1193. – 1205.) • Gothard (1205. – 1214.) • Stjepan I. (1215. – 1225.) • Stjepan II. Babonić (1225. – 1247.) • Filip od plemena Churla (1248. – 1262.) • Farkazij (1263.) • Timotej (1263. – 1287.) • Antun (1287.) • Ivan I. (1288. – 1295.) • Mihalj od plemena Bew (1295. – 1303.) • Augustin Kažotić (1303. – 1322.) • Jakob I. (1322. – 1326.) • Ladislav iz Kabola (1326. – 1343.) • Jakob iz Piacenze (1343. – 1348.) • Dionizije Lacković (1349.) • Nikola I. (1350. – 1356.) • Stjepan Kaniški (1356. – 1375.) • Demitrij (1376. – 1378.) • Pavao Horvat (1379. – 1386.) • Ivan Smilo Bohemus (1386. – 1394.) • Ivan Šipuški (1394. – 1398.) • Eberhard Alben (1397. – 1406.) • Andrija Scolari (1406. – 1409.) • Eberhard Alben (ponovo) (1410. – 1420.) • Ivan Alben (1421. – 1433.) • Ivan (zagrebački biskup) (oko 1437.) • Abel Kristoforov, Korčulanin (1438.) • Benedikt de Zolio (1440. – 1454.) • Toma de Debrenthe (1454. – 1464.) • Demetrij Čupor Moslavački (1465. – 1466.) • Osvald Tuz (1466. – 1499.) • Luka Baratin de Segedino (1500. – 1510.) • Toma Bakač (1511.) • Ivan Bakač Erdödy (1511. – 1518.) • Šimun Erdödy (1519. – 1543.) • Nikola Olah (1543. – 1548.) • Volfgang de Gyulay (1548. – 1550.) • Pavao I. Gregorijanec (1550. – 1557.) • Matija Bruman (1558. – 1563.) • Juraj Drašković (1564. – 1578.) • Ivan Kranjčić Moslavački (1578. – 1584.) • Petar Herešinec (1585. – 1588.) • Gašpar Stankovački (1588. – 1596.) • Nikola Stepanić Selnički (1598. – 1602.) • Šimun Bratulić (1603. – 1611.) • Petar Domitrović (1611. – 1628.) • Franjo Ergelski Hasanović (1628. – 1637.) • Benedikt Vinković (1637. – 1642.) • Martin Bogdan (1643. – 1647.) • Petar Petretić (1648. – 1667.) • Martin Borković (1667. – 1687.) • Aleksandar Ignacije Mikulić Brokunovečki (1688. – 1694.) • Stjepan Seliščević (1694. – 1703.) • Martin Brajković (1703. – 1708.) • Mirko Eszterházy (1708. – 1722.) • Juraj Branjug (1723. – 1748.) • Franjo Klobusiczky (1748. – 1751.) • Franjo Thauzy (1751. – 1769.) • Ivan Krstitelj Paxy (1770. – 1772.) • Josip Galjuf (1772. – 1786.) • Maksimilijan Vrhovac (1787. – 1827.) • Aleksandar Alagović (1829. – 1837.) • Juraj Haulik (1837. – 1853.)

nadbiskupi	Juraj Haulik (1853. – 1869.) • Josip Mihalović (1870. – 1891.) • Juraj Posilović (1894. – 1914.) • Antun Bauer (1914. – 1937.) • Alojzije Stepinac (1937. – 1960.) • Franjo Šeper (1960. – 1970.) • Franjo Kuharić (1970. – 1997.) • Josip Bozanić (1997. – 2023.) • Dražen Kutleša (od 2023.)

pomoćni biskupi	Juraj od Topuskog, O. Cist. (1488.) • Istvan Harztovuyeza (1498. – 1505.) • Etienne (1504. – 1519.) • Michael Herchi de Vadast (1521.) • Polydor de Brixen, O. Cist. (1524. – 1534.) • Paulus Zandinus (1536.) • Nicolaus Don (1571.) • Josip Žalec (1821. – 1833.) • Joannes Kraly (1854. – 1883.) • Pavao Gugler (1868.) • Luka Petrović (1868.) • Ivan Pavlešić (1871. – 1893.) • Franjo Gašparić (1884. – 1897.) • Ivan Krstitelj Krapac (1904. – 1910.) • Blaž Švinderman (1904. – 1915.) • Josip Lang (1915. – 1924.) • Dominik Premuš (1915. – 1934.) • Franjo Salis-Seewis (1926. – 1967.) • Josip Lach (1939. – 1983.) • Franjo Kuharić (1964. – 1970.) • Josip Salač (1970. – 1975.) • Mijo Škvorc, DI (1970. – 1989.) • Đuro Kokša (1978. – 1998.) • Juraj Jezerinac (1991. – 1997.) • Marko Culej (1992. – 1997.) • Vlado Košić (1998. – 2009.) • Josip Mrzljak (1998. – 2007.) • Valentin Pozaić, DI (2005. – 2017.) • Ivan Šaško (od 2008.) • Mijo Gorski (od 2010.)

catholic-hierarchy.org