Guangzhou

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Kanton (Kina))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Guangzhou
广州
Guangđou (transliteracija)
Panorama Guangzhoua 2013.
Panorama Guangzhoua 2013.
Nadimak: Grad ovnova, Grad cvijeća, Suicheng
Koordinate: 23°07.55′N 113°15.58′E / 23.12583°N 113.25967°E / 23.12583; 113.25967Koordinate: 23°07.55′N 113°15.58′E / 23.12583°N 113.25967°E / 23.12583; 113.25967
Država Flag of the People's Republic of China.svg Kina
Kineska pokrajina Guangdong
Vlast
 - Gradonačelnik Wen Guohui
Površina
 - Ukupna 7.434,4 km²
 - Područje utjecaja 9.123 km²
Visina 21 m
Stanovništvo (2018.)
 - Grad 11.547.491
 - Područje utjecaja 14.904.400
 - Gustoća područja utjecaja 2.000 stanovnika/km²
 - Metropolitansko područje 25 milijuna
Vremenska zona China Standard Time (UTC+8)
 - Ljeto (DST) ne primjenjuje se (UTC+8)
Poštanski broj 510000
BND (2018.) 347 milijardi $
Po glavi stanovnika 23.963 $
Registarske pločice
Službena stranica www.gz.gov.cn
Zemljovid
Položaj Guangzhoua u Kini

Položaj Guangzhoua u Kini

Guangzhou (kineski: 廣州, pinyin: Guǎngzhōu; doslovno: „Široka prefektura”), poznat i kao Kanton (Kwangchow ili Kwong Chow), je glavni i najveći grad kineske pokrajine Guangdong. Nalazi se na jugu Kine, u zaljevu koji je poznat pod imenom Biserna rijeka (zajedničko ušće rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang). Smješten je u blizini Hong Konga u jednom od najnaseljenijih i najrazvijenijih područja Kine.

Razglednica Guangzhoua: Poslovna četvrt Tianhe CBD, Kantonski toranj i pagoda Chigang, Haizhu most, Memorijalna dvorana Sun Yat-sen, „Kip pet ovnova”, Zhenhai toranj u parku Yuexiu i Katedrala Svetog Srca.

Zemljopisne odlike[uredi VE | uredi]

Guangzhou se nalazi na jugu Kine na zajedničkom ušću rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang u zaljev poznat pod imenom Biserna rijeka. Obale tog zaljeva su izrazito gusto naseljene. Guangzhou je čvrsto povezan s okolnim gradovima Hong Kongom, Shenzhenom, Foshanom, Zhongshanom i Makaom i čini jednu metropolitansku regiju koja spada među najnaseljenije i gospodarski najdinamičnije dijelove Kine (s najbržim gospodarskim rastom).

Reljef na prostoru grada je brdovit. Klima je vlažna suptropska s jakim utjecajem monsuna. Zbog monsuna su ljeta mnogo vlažnija od zima.

Povijest[uredi VE | uredi]

Grobno odijelo od žada Zhao Mo u Muzeju kraljevstva Nanyue, Guangzhou.

Prvi grad na području Guangzhoua je bio Panyu osnovan 214. pr. Kr. God. 206. pr. Kr. je postao glavni grad kraljevstva Nanyue. God. 111. pr. Kr. je pripojen Kineskom carstvu za vrijeme dinastije Han i postao je pokrajinski centar. Guangzhou je tada bilo ime pokrajine, a ne grada. Kasnije se Panyu sve češće počeo zvati Guangzhou. God. 758. napali su ga arapski i perzijski pirati. God. 878. ga je napao kineski pobunjenički vođa Huang Chao.

Fotografija trgovačke ulice Guangzhoua oko 1919.

Razdoblje Pet dinastija i Deset kraljevstava (907.-960.) koje je uslijedilo nakon propasti dinastije T'ang, iskoristio je guverner Kasnijeg Lianga, Liu Yan, da Panyu pretvori u središte svog carstva Veliki Yue ili Južni Han, koje je trajalo od 917. do 971. godine. u tom je razdoblju grad uživao značajan kulturni i gospodarski uspjeh. Od 10. do 12. stoljeća postoje zapisi da velike strane zajednice nisu bile isključivo muške (Židovi, kršćani, Parsi), već su uključivale i „perzijske žene”[1]. Guangzhou je posjetio i maroški putnik Ibn Battuta tijekom svog putovanja širom svijeta u 14. stoljeću. Detaljno je opisao postupak kojim su Kinezi gradili svoje velike brodove u lučkim brodogradilištima[2].

Bund Guangzhoua s nizovima tanka čamaca oko 1930.

Prvi Europljani koji su posjetili taj prostor su bili Portugalci koji su stigli 1511. godine. Guangzhou su nazvali Cantão i prema tom imenu Europljani često grad zovu Kanton. God. 1557. Portugalci su u blizini osnovali trgovačku postaju Makao koja je imala monopol na trgovinu sa Zapadom i bila portugalska kolonija sve do 1999. Od 1683. Kina se otvara za trgovinu sa strancima i Guangzhou postaje najvažnija trgovačka luka za trgovinu Kine s Europljanima i do 18. st. je postao jedna od najvažnijih svjetskih trgovačkih luka. Od 1757. do 1842. grad je imao monopol na trgovinu Kine s Europljanima (tzv. kantonski sustav), a nakon Opijumskih ratova 1842. se otvaraju ostale kineske luke. Glavni izvoz bio je čaj i porculan, a kao mjesto susreta trgovaca iz cijelog svijeta, Guangzhou je postao prethodnica uspona moderne globalne ekonomije[3].

Narodnooslobodilačka vojska Kine ulazi u grad 14. listopada 1949.

Od 1918. je Guangzhou službeno ime grada, a Panyu ostaje ime južnog gradskog okruga. Između 1938. i 1945.je bio pod japanskom okupacijom. Japanci su bombardirali grad i terorizirali stanovništvo. God. 1949. Guangzhou je bio zadnje sjedište kineske nacionalističke vlade (Kuomintang) koja se borila protiv komunista. Komunisti su grad zauzeli 14. listopada 1949. i nacionalisti su pobjegli na Tajvan. Pod komunističkom vlašću se grad obnavlja. Nakon 1990. se Kina otvara slobodnom tržištu i Guangzhou se zbog svog položaja vrlo brzo gospodarski razvija.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Kantonski toranj visok 604 m je drugi po visini toranj na svijetu.

Od dinastije Song postoji zabilješka o „Osam pogleda na Guangzhou” u „Analima prefekture Guangzhou” (广州府志) gdje su navedene znamenitosti Guangzhoua[4]. Tijekom povijesti ove znamenitosti su se mijenjale, ali se danas (od 2011.) za najvažnije znamenitosti smatraju:

Od tradicionalnih znamenitosti značajni su još: budistički hram Šest drva banjana, kraljevska grobnica Južne Yue i Zapadne Han dinastije i Katedrala sv. Srca. Otok Shamian je značajan rekreacijski centar.

Guangzhou je grad koji se brzo razvija i grade se mnoge moderne zgrade. Postoji poslovni centar s brojnim neboderima, a najvažniji su: CITIC Plaza, Pearl River Tower i West Tower. Izgrađen je televizijski toranj (Kantonski toranj) koji je visok 604 metra i među najvišim je građevinama na svijetu.

Uprava[uredi VE | uredi]

Guangzhou je pod-pokrajinski grad , te ima izravnu nadležnost nad jedanaest okruga:

Upravna podjela Guangzhoua
Upravni kodovi Podjela Površina (km²)[5] Stanovništvo (2010.)[6] Sjedište Poštanski broj Pod-podjele
Pod-distrikti Naselja Stambene zajednice Sela
440100 Guangzhou
广州市
Guǎngzhōu Shì
7.434,40 12.701.948 Yuexiu 510000 136 34 1533 1142
440103 Liwan
荔湾区
Lìwān Qū
59,10 898.200 Shiweitang 510000 22   195  
440104 Yuexiu
越秀区
Yuèxiù Qū
33,80 1.157.666 Beijing 510000 18   267  
440105 Haizhu
海珠区
Hǎizhū Qū
90,40 1.558.663 Jianghai Subdistrict 510000 18   257  
440106 Tianhe
天河区
Tiānhé Qū
96,33 1.432.426 Tianyuan Subdistrict 510000 21   205  
440111 Baiyun
白云区
Báiyún Qū
795,79 2.223.150 Jingtai Subdistrict 510000 18 4 253 118
440112 Huangpu
黄埔区
Huángpǔ Qū
484,17 831.586 Luogang Subdistrict 510500 14 1 90 28
440113 Panyu
番禺区
Pānyú Qū
529,94 1.764.828 Shiqiao 511400 11 5 87 177
440114 Huadu
花都区
Huādū Qū
970,04 945.005 Huacheng 510800 4 6 50 188
440115 Nansha
南沙区
Nánshā Qū
783,86 259.900 Huangge 511400 3 6 28 128
440117 Conghua
从化区
Cónghuà Qū
1.974,50 593.415 Jiekou 510900 3 5 46 221
440118 Zengcheng
增城区
Zēngchéng Qū
1.616,47 1.037.109 Licheng 511300 4 7 55 282

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis stanovništva iz 2010. godine pokazao je da je broj stanovnika u gradu Guangzhou 12,78 milijuna. Od 2014. procijenjeno je na 13.080.500, s 11.264.800 urbanih stanovnika[7]. Njegova gustoća naseljenosti je tako oko 1.800 stanovnika po km².

Kretanje broja stanovnika
1950. 1970. 1990. 2000. 2007. 2014.
2.567.645[8] 4.185.363[8] 5.942.534[8] 9.943.000[8] 10.530.100[8] 11.264.800[7]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Panoramski pogled na Guangzhou
Magnify-clip.png
Panoramski pogled na Guangzhou

Guangzhou je jedan od gospodarski najrazvijenijih kineskih gradova i jedan od gradova s najbrže rastućim gospodarstvom. Zbog brze industrijalizacije, smatra se i jednim od najzagađenijih gradova Kine. No, kako gradski razvoj postaje zeleniji, on je danas jedan od najživopisnijih gradova u Kini.

Grad je značajano poslovno i financijsko središte koje pored lučkih djelatnosti nudi i vrlo razvijenu raznovrsnu industriju (prehrambena, automobilska, biotehnologija i teška industrija

Kantonski sajam (formalno: „Sajam kineskog uvoza i izvoza”) organizira Ministarstvo trgovine svake godine u travnju i listopadu. Otvoren u proljeće 1957. godine, sajam je veliki događaj za grad. To je sajam s najdužom poviješću i najvišom razinom robne razmjene u Kini.

Zbratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Guangzhou je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Guangzhou
  1. Memoirs of the Research Department of the Toyo Bunko (Oriental Library), No. 2, Ann Arbor, Toyo Bunko, 1928., str. 34. 16. svibnja 2015. (engl.) Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  2. Ross E. Dunn, The Adventures of Ibn Battuta, University of California Press, 2005., str. 259. ISBN 978-0-520-05771-5
  3. Paul A. Van Dyke, The Canton Trade—Life and Enterprise on the China Coast, 1700–1845, Hong Kong, 2005., str. 161.
  4. 寻找历代羊城八景, Guangzhou Daily 25. kolovoza 2007. (kin.) Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  5. Statistički ured Guangzhoua (广州市统计局) (kolovoz 2013.). {{{title}}}, China Statistics Print (中国统计出版社) ISBN 978-7-5037-6651-0
  6. (2012.) 中国2010人口普查分乡、镇、街道资料, 1, Peking: Tisak kineske statistike ISBN 978-7-5037-6660-2
  7. 7,0 7,1 统计 年鉴 2014, Zavod za statistiku Guangzhoua, 7. travnja 2015. (kin.) Pristupljeno 17. lipnja 2019.
  8. 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 广州 50 年 统计 年鉴, gzstats.gov.cn, 14. prosinca 2009. (kin.) Pristupljeno 17. lipnja 2019.