Arequipa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Arequipa. Za druga značenja, pogledajte Arequipa (razdvojba).
Arequipa
Panorama stambenog dijela Arequipe
Panorama stambenog dijela Arequipe
Zastava Arequipe
Zastava
Grb Arequipe
Grb
Nadimak: La Ciudad Blanca (Bijeli grad)
Američki Rim
Koordinate: 16°23.56′S 71°32.12′W / 16.39267°S 71.53533°W / -16.39267; -71.53533Koordinate: 16°23.56′S 71°32.12′W / 16.39267°S 71.53533°W / -16.39267; -71.53533
Država Flag of Peru (state).svg Peru
Pokrajina Arequipa
Osnutak 15. kolovoza 1540.
Zaštitnica grada Velika Gospa
Vlast
 - Gradonačelnik Alfredo Zegarra Tejada
Površina
 - Urbano područje 2.923,53 km²
 - Područje utjecaja 9.862,02 km²
Visina 2.335 m
Stanovništvo (2007.)
 - Urbano područje 749.921
 - Urbana gustoća 256,51/km²
 - Procjena populacije 2011. 836.859
 - Procjena populacije 2011. gustoća 286,24/km²
Vremenska zona UTC-5 (UTC-5)
 - Ljeto (DST) UTC-5 (UTC-5)
Poštanski broj 04
Pozivni broj 054
UNESCO-va svjetska baština Povijesno središte Arequipa
Godina uvrštenja 2000.
Vrsta Kulturno dobro
Mjerilo i, iv
Ugroženost -
Poveznica UNESCO
Službena stranica www.muniarequipa.gob.pe
Zemljovid
Arequipa na karti Peru
Arequipa
Arequipa

Arequipa je glavni grad istoimene južne pokrajine Perua; sjedište nadbiskupije i sveučilišta. Smješten je na rijeci Chili u Andama, na 2.335 metara nadmorske visine, a iznad njega se uzdiže vulkan El Misti.

Grad je poznat po mnogim španjolskim kolonijalnim građevinama od lokalnog žutog vulkanskog kamena sillara, zbog kojih je dobio nadimak "Bijeli grad", no ovaj nadimak je navodno nastao i zbog toga što su većinu stanovništva kolonijalnog grada činili blijedoputi potomci Europljana[1]. Povijesno središte Arequipe je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 2000. godine kao "primjer integracije europskih i indijanskih tehnika gradnje i začuđujućih baroknih ukrasa koje su izveli kolonijalni, kreolski i indijanski majstori[2].

Panorama modernog dijela grada četvrti Yanahuara i Cayma
Magnify-clip.png
Panorama modernog dijela grada četvrti Yanahuara i Cayma

Grad je odigrao i značajnu ulogu u povijesti Perua kada je bio "glavni grad republike" tijekom Monterove vlade. Arequipa je tijekom vremena postao jedan od najvažnijih gradova Perua; kulturno i vjersko središte, te drugo industrijsko središte države poslije Lime. Željeznicom je povezan s lukom Matarani, i trgovačkim središtima u susjednim državama, Čileu i Boliviji.

Upravno je podijeljen na 14 središnjih urbanih i 5 ruralnih općina u kojima je, prema procjeni Državnog ureda za statistiku (INEI) 2007. god., živilo oko 870.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini u Peruu[3].

Povijest[uredi VE | uredi]

Osnutak Arequipe 1540. god.

Najstariji tragovi ljudskih naselja, koji su pronađeni u više od 400 arheoloških lokaliteta na području Arequipa, uključujući i špiljske slike u mjestima Pampa i Sumbay Colorado, se datiraju između 8.000 i 6.000 godine prije Krista. Od oko 1250. godine u području Arequipa se osjeća utjecaj Inka, sve do 1537. godine kada ga je osvojio španjolski konkvistador Diego de Almagro El Viejo. General osvajača Pizzara, Garci Manuel de Carbajal, je na Veliku Gospu, 15. kolovoza 1540. godine osnovao kolonijalni grad nazvan Nuestra Señora de Ville de la Asunción del Valle Hermoso de Arequipa (Grad Velike Gospe doline Hermoso od Arequipe), koji je kasnije skraćeno jednostavno zvan Arequipa.

Ime grada potječe od kečuanskog izraza are quepay ("ostani"), što je navodno izrekao Inka Mayta Capac kad je stigao u dolinu rijeke Chili. God. 1541., gradsku povelju mu je dodijelio Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, nakon čega se do potresa 1582. godine razvija u glavno trgovačko središte između obale i Anda. Grad je, usprkos nekoliko potresa, do 1784. godine izrastao u sjajni barokni grad s utjecajima rokokoa.

Nakon proglašenja neovisnosti Perua 1821. godine, područje Arequipe je postalo poznata kao rodno mjesto mnogih intelektualaca, vođa i junaka revolucije, zbog čega je dobila nadimak "Zemlja vođa". Grad je nadalje uljepšan u modernom empirijskom neoklasicističkom stilu (1784.-1868.).

Ovo područje je važno i zbog poljoprivredne sa središtem u dolini Colca, ali i kao mjesto intenzivnog rudarstva, te proizvodnje vina i vune. Uvođenjem željeznice, koja ga je povezala s lukom Matarani 1870. godine, te s gradovima Cuzco i Puno 1904., Arequipa je postala još značajniji trgovački grad. Sredinom 20. stoljeća, uglavnom zahvaljujući industrijalizaciji, u grad se doseljava brojno stanovništvo s planina i visoravni, pri čemu je urbano područje naraslo od 1.018 ha (1944.) do 5.045,24 ha (1978.), te do vrtoglavih 13.011,08 ha 2005. godine[4].

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Središnji trg Plaza de Armas noću

Povijesno središte grada se sastoji od 49 izvornih španjolskih četvrti od kojih se četvrt San Lázaro smatra starijim pretkolumbovskim naseljem. Na njih se nastavlja 24 kolonijalne četvrti i četvrti iz 19. stoljeća.

Od potresa 1548. godine, Španjolci su koristili vulkanski kamen sillar, koji je bio lagan i čvrst, te stoga otporniji na potrese, ali i ukrasne ružićaste ili žućkaste boje.

Središte grada je trg Plaza de Armas (ili Plaza Mayor) na kojemu se nalaze arkadni portali, općinsko središte i Bazilikalna katedrala (19. st.) koja je jedno od najvažnijih neoklasicističkih građevina u Peruu. Na kutu trga se nalaze Isusovačka crkva (La Compañia) sa slikovitim klaustrima koji su najbolji primjer mestizo baroka s konca 18. st. Samostan sv. Kataline (Monasterio de Santa Catalina) je veličanstvena vjerska citadela, površine veće od 20 km², u kojoj su se spojili utjecaji stilova od 16. do 19. stoljeća. Kompleks Samostana sv. Franje se sastoji od manjeg trga, glavne crkve, samostana i manjih klaustara. Ostale značajne građevine od sillara su: Samostan sv. Dominika (16.-18. st.) s prekrasnim kamenim portalom s alegorijskim motivima Posljednjeg suda, San Agustín, La Merced i crkve Santa Maria, Santa Teresa i Santa Rosa, te mostovi Puente Real (danas poznat kao Puente Bolognesi) i Puente Grau.

U povijesnom središtu se nalazi i 500 starih kuća (casonas) koje su uglavnom izgrađene u 19. st. na mjestu starijih, uništenih u potresu 1868. god. Polovica od njih je zaštićena kao spomenik baštine. Njihova najveća vrijednost leži u ornamentalno skromnim kamenim trijemovima i raskošnim portalima koji su skladni s oblikom svodova, reljefnih vijenaca, i isklesanih greda. Oni zajedno s monumentalnim arhitektonskim kompleksima, ulicama i trgovima čine skladnu gradsku vedutu izvanredne urbane vrijednosti[5].

Slavni stanovnici[uredi VE | uredi]

Mario Vargas Llosa rođen je u Arequipi 1936. god.

Rođeni u Arequipi:

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Internacionalna zračna luka Alfredo Rodríguez Ballón ispod vulkana Misti

Arequipa je zbratimljena s gradovima:

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Arequipa
  1. Sarah C. Chambers, Subjects to Citizens: Honor, Gender, and Politics in Arequipa, Peru 1780–1854, University Park: Pennsylvania State University Press, 1999.
  2. World Heritage Committee Inscribes 61 New Sites on World Heritage List (engl.) Preuzeto 26. siječnja 2012.
  3. Procjena rezultata popisa stanovništva 2007. god. Državnog instituta statistike i informatike (Instituto Nacional de Estadística e Informática, INEI) 2007. god. (šp.) Preuzeto 25. siječnja 2012.
  4. Evolucija urbanog područja Arequipe od 1944. na stranicama EMIS - MPA/GEA (šp.) Preuzeto 25. siječnja 2012.
  5. Bijeli grad Arequipa na info.peru (šp.)Preuzeto 25. siječnja 2012.
  • Gustavo A. Mellander, Nelly Maldonado & Charles Edward Magoon, The Panama Years, Río Piedras, Puerto Rico: Editorial Plaza Mayor, 1999. ISBN 1-56328-155-4

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]