Kursko-arakska nizina

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Kursko-araska nizina
Kur-Araz steppes.jpg
LokacijaFlag of Azerbaijan.svg Azerbajdžan
Visinaispod 200 m
Dužina250 km
Širina150 km
Geografija
Koordinate40°00′N 48°30′E / 40°N 48.50°E / 40; 48.50
VodotokKura, Araks
Kura-Araska nizina zauzima središnji dio Azerbajdžana.

Kursko-arakska nizina (azerski: Kür-Araz ovalığı, ruski: Кура́-Ара́ксинская низменность, низменность Кюр-Араз), ravnica u Azerbajdžanu.

Zemljopisne osobine[uredi | uredi kôd]

Predstavlja prostranu aluvijalnu ravan duž donjih tokova rijeka Araksa i Kure u južnim i središnjim dijelovima Azerbajdžana, a zapadno od obala Kaspijskog jezera. Dio je Aralsko-kaspijske nizine. Dužina nizine iznosi oko 250 km, a širina oko 150 km. Dimenzije joj se konstantno povećavaju uslijed intenzivne erozije izdignutijeg tla u rubnim područjima. Maksimalna nadmorska visina ne prelazi 200 m (u zapadnim dijelovima) dok su središnji i istočni dijelovi ispod razine mora.

Nizina je sastavljena od dva fiziološki različita dijela. Sjeverni dio uz dolinu Kure je znatno širi i niži u odnosu na područje uz rijeku Aras. Krečući prema istoku nizina postepeno prelazi u prikaspijsku obalnu ravnicu, dok se na krajnjem jugoistoku nastavlja na Lenkoranjsku nizinu koja se prostire između Kaspijskog jezera i Tališkog masiva. Nizinsko zemljište se na sjeveru prostire sve do obronaka Velikog Kavkaza, a na zapadu do Malog Kavkaza, a na jugu je Tališki masiv.

Nizina je podijeljena na 4 manje cjelina: Karabaška, Miljska, Muganska i Širvanska ravnica.

Zemljišni pokrivač je dosta siromašan, a dominiraju pepeljasta zemljišta i kserofitna polupustinjska vegetacija. U istočnim dijelovima ima dosta močvara. Podtemne vode su slane. Dno je prekriveno marinskim sedimentima aluvijalnog i diluvijalnog podrijetla, a dominiraju gline, pijesak i šljunak. U istočnim dijelovima postoje velike zalihe nafte. Uz obale rijeka rastu rijeđe šume vrbe, topole i brijesta.

Karakteristična je topla i suha klima s vrućim ljetima i oskudnom količinom padalina. Srpanjski temperaturni prosjek kreće se između 25 – 28 °C, dok je siječanjski prosjek 1,3 – 3,6 °C. Prosječna količina padalina kreće se između 200 i 400 mm. Sniježne padaline su rijetkost.

Zemljište je dosta suho i potrebno je obilno navodnjavanje za poljoprivrednu proizvodnju. Širom nizine prisutne su brojne plantaže nara, mandarina, trešanja, višanja, persimona i feijoe. Također se uzgaja pamuk i vinova loza.

Arheologija[uredi | uredi kôd]

Na prostoru nizine nalazila se Kursko-arakska kultura koja je postojala između 4000. pr. Kr. i 2000. pr. Kr.. Prostirala se na području današnjeg Azerbajdžana, Armenije, Gruzije, sjeveroistočne Turske i sjevernog Irana.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]