Mirsad Bakšić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Mirsad Bakšić
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 9. kolovoza 1936.
Mjesto rođenja Trebinje, BiH
Datum smrti 6. srpnja 2012.
Mjesto smrti Zagreb, Hrvatska
Nacionalnost Hrvat
Državljanstvo hrvatsko
Knjige Uloga i mjesto Hrvata Islamske vjere, Znameniti Hrvati islamske vjere, Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i državi
Opis vojnoga službovanja
Čin brigadir
Ratovi Domovinski rat
Vojska Oružane snage Republike Hrvatske
Odlikovanja Spomenica Domovinskog rata, Spomenica domovinske zahvalnosti, Red hrvatskog trolista

Mirsad Bakšić (Trebinje, BiH, 9. kolovoza 1936. - Zagreb, 6. srpnja 2012.), bio je hrvatski pravnik, umirovljeni brigadir HV-a i bivši vojni tužitelj.

Životopis[uredi VE | uredi]

Mirsad Bakšić rodio se 1936. godine u Trebinju. Potječe iz jedne od najstarijih hrvatskih hercegovačkih feudalnih obitelji iz Ljubinja.[1] Pučku školu i gimnaziju završava u Dubrovniku kamo se obitelj doselila 1935. godine. Zbog prohrvatskih stavova već u gimnaziji ima teškoća i biva, zbog pjevanja hrvatskih domoljubnih pjesama, uhićen i osuđen na robiju koju izdržava u Padinskoj Skeli kod Beograda.[1] Izbačen je sa Sveučilišta u Zagrebu a i zabranjen mu je upis na ostala sveučilišta u Jugoslaviji. Onemogućen u studiranju odlazi u Njemačku, a po povratku ponovno se upisuje na Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu uz pomoć Berislava Smolčića i prof. Šime Đodana.[1] Odvjetničku praksu je obavljao 23 godine. Godine 1991. odlukom Sabora Republike Hrvatske postaje prvi općinski tužitelj grada Zagreba koji priseže neovisnoj hrvatskoj državi.[1] Ratnim rasporedom Ministarstva obrane 3. veljače 1992. biva raspoređen za vojnog tužitelja Operativne zone (Zbornog područja) Zagreb, a 16. listopada iste godine biva imenovan okružnim javnim tužiteljem grada Zagreba.[1] Godine 1994. Odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana promaknut je čin brigadira HV.[2] Bio je stalnim suradnikom u časopisima Hrvatskoj reviji i Maruliću gdje je objavljivao o znamenitim Hrvatima islamske vjere. Objavljivao je članke u Jutarnjem listu, Večernjem listu, Vjesniku, Hrvatskom Domobranu, Političkom zatvoreniku kao stalni suradnik, Hrvatskom Obrambenom Redu, reviji Građanski krug i tjedniku Fokusu.[2] Održavao je predavanja na teme o Hrvatima islamske vjere.[3]

Bio je predsjednik Hrvatske muslimanske demokratske stranke. Bio je predsjednik udruge "Dr. Safvet Beg Bašagić" i član Nadzornog odbora Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" Sarajevo, Podružnica Zagreb.[2] Također je bio član predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva.[2] Izjašnjavao se Hrvatom muslimanske vjeroispovjesti, zbog čega nije bio omiljen među bošnjačkim, niti novohrvatskim političarima.[4]

Umro je u Zagrebu 6. srpnja 2012. godine a pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju, 9. srpnja 2012. godine.[5][4] Njegova smrt i pokop prošli su uz medijsku šutnju.[4]

Djela, članci i znanstveni radovi[uredi VE | uredi]

Djela[uredi VE | uredi]

  • Uloga i mjesto Hrvata Islamske vjere, Hrvatsko-muslimansko kulturno društvo Narodna uzdanica, Zagreb, 1994. (2 izdanja)

Članci[uredi VE | uredi]

  • Mehmedalija Mak Dizdar: (1917-1971) // Hrvatska revija, god. 49 (1999.), 4, str. 961. - 964.[6]
  • Ostavština za budućnost // Hrvatska revija Obnovljeni tečaj 2 (2002.), 1 ; str. 126. - 131.[6]

Znanstveni radovi[uredi VE | uredi]

  • U Zborniku radova Drugog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, 2002. godine "Da se ne zaboravi" objavio je pravno zapaženi rad.

Odličja[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Mirsad Bakšić, Uloga i mjesto Hrvata islamske vjere, HKDNU, Zagreb, 1994., ISBN 953-6058-08-1, 2. izd., Bilješka o piscu.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Viktimologija, Članovi predsjedništva: Mirsad Bakšić, preuzeto 24. rujna 2011.
  3. Ogranak Matice hrvatske Split: Mirsad Bakšić, preuzeto 24. rujna 2011.
  4. 4,0 4,1 4,2 Čedomir Bužančić, Sramotna medijska šutnja o ispraćaju dvojice hrvatskih političkih velikana, dnevno.hr, 9. srpnja 2012., preuzeto 10. srpnja 2012.
  5. Sjećanje: Obavijest o smrti, preuzeto 10. srpnja 2012.
  6. 6,0 6,1 6,2 Bakšić, Mirsad, Katalog Knjižnica grada Zagreba, preuzeto 2. prosinca 2017.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]