Nova komunistička partija Jugoslavije
Nova komunistička partija Jugoslavije
NKPJ
| |
---|---|
Generalni sekretar | Aleksandar Banjanac |
Osnivač | Branko Kitanović |
Slogan | Proleteri svih zemalja, ujedinite se! |
Osnovana | 30. lipnja 1990. |
Sjedište | Ustanička 17, 11050, Beograd |
Država djelovanja | Srbija |
Glasilo | Novi Komunist |
Podmladak | Savez komunističke omladine Jugoslavije |
Broj članova (2020.) | oko 3.000 |
Ideologija | Marksizam-lenjinizam |
Politički položaj | Krajnja ljevica |
Međunarodna skupina | Međunarodni sastanak komunističkih i radničkih partija |
Narodna skupština Republike Srbije | 0 / 250 |
Skupština AP Vojvodine | 0 / 120 |
Službene boje | crvena zlatno žuta |
Stranačka zastava | |
Službena stranica |
Nova komunistička partija Jugoslavije je marksističko-lenjinistička stranka u Srbiji. Nakon osamostaljenja Crne Gore, ogranak stranke u toj državi nosi ime Nova komunistička partija Crne Gore. Generalni tajnik je Branko Kitanović, pisac i prevoditelj. NKPJ podržava Marxa, Engelsa, Lenjina i Staljina, te Kinu, Vijetnam, Sjevernu Koreju, Laos i Kubu smatra socijalističkim zemljama. Protivi se titoizmu, ali priznaje da je SFRJ do 1990. bila socijalistička zemlja.
Cilj stranke je ujedinjenje SFRJ.
NKPJ je nastala na osnivačkom kongresu 30. lipnja 1990. u Beogradu. Kongres je održan u sali Saveza inženjera i tehničara Srbije, uz sudjelovanje 265 delegata iz svih republika SFRJ. S obzirom na to da se tadašnja vlast protivila nazivu Komunistička partija, na kongresu je odlučeno da se napravi kompromis i prihvati ime Novi komunistički pokret Jugoslavije. Krajem 1990. vlast je dopustila naziv Komunistička partija, ali iz praktičnih i administrativnih razloga naziv Komunistički pokret ostao je služben do 1995. godine.
Na Prvom kongresu odlučeno je da najviši organ NKPJ bude Viši politički savjet, a njegov izvršni organ Tajništvo.
U veljači 1991. osmočlana delegacija NKPJ bila je gost Komunističke partije Sovjetskog Saveza na poziv članova rukovodstva KPSS koji su bili protivnici linije Gorbačova - Jakovljeva i Ševarnadzea.
Drugi kongres NKPJ održan je u Beogradu travnja 1991. godine. Na kongresu je došlo do sukoba između marksističko - lenjinističke većine i socijaldemokratske manjine.
Na travanjskom plenumu 1992. odlučeno je da NKPJ uspostavi kontakt s obje komunističke stranke formirane u Rusiji poslije raspada SSSR-a krajem 1991. Poslije toga je u Moskvu otputovala delegacija NKPJ predvođena Brankom Kitanovićem. Uspostavili su suradnju s ruskim komunistima.
U siječnju 1993. osnovan je Savez komunističke omladine Jugoslavije, nastavljač tradicija SKOJ-a ukinutog godine 1948.
U veljači 1993. delegacija NKPJ sudjelovala je u Pjongjangu (DNR Koreja) na konferenciji komunističkih stranaka iz cijelog svijeta. Na konferenciji NKPJ je potpisala zajedničku deklaraciju u kojoj su iznijete ocjene o razbijanju SSSR-a i socijalizma u istočnoj Europi.
Krajem veljače 1993. godine predstavnici NKPJ su, kao jedini strani delegati, prisustvovali Osnivačkom kongresu Komunističke stranke Ruske Federacije. Na godišnjoj konferenciji 21. prosinca 1995. usvojeni su novi Statut i Program NKPJ.
Treći kongres održan je 1. travnja 2001. u Beogradu. Na kongresu je usvojena Rezolucija u kojoj se konstatira da je nakon prosvjeda 5. listopada izvršena kontrarevolucija u spregu imperijalista i domaćih reakcionarnih snaga.
|