Općina Razkrižje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Općina Razkrižje
Karte Razkrizje si.png Općina Razkrižje na administrativnoj karti Slovenije
Država Flag of Slovenia.svg Slovenija
Pokrajina Štajerska
Statistička regija Pomurje
Sjedište općine Razkrižje
Površina 9.8 km²
Stanovništvo 1.215 (2002.)
Gustoća stanovništva 123,98 st./km²
Prosječna starost 39,91[1]
Načelnik Stanko Ivanušič
Službena stranica www.razkrizje.si/

Općina Razkrižje (slo.:Občina Razkrižje) je općina u sjeveroistočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Pomurju. Središte općine je naselje Razkrižje s 242 stanovnika.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Općina Raskrižje nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Slovenije na granici s Hrvatskom. Područje općine se nalazi u dolini rijeke Mure, ispod Slovenskih gorica. U općini vlada umjereno kontinentalna klima. Najznačajniji vodotoci u općini su rijeka Mura i njezina pritoka rijeka Ščavnica koja se kod naselja Gibina ulijeva u Muru.

Naselja u općini[uredi | uredi kôd]

Gibina, Kopriva, Razkrižje, Šafarsko, Šprinc, Veščica

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Područje današnje općine Razkrižje se od davnina se nalazilo u Međimurju i stanovništvo je velikom većinom bilo hrvatsko, kao i na području cijelog Međimurja. O tome, na primjer, svjedoče podatci o popisima stanovništva provedenima 1921. i 1931. godine. Na području župe Štrigova, koja je obuhvaćala i tadašnje Raskrižje, te sela od Gibine na istoku do Vešćice na zapadu, 1931. godine bilo 97% Hrvata. Četrdeset godina poslije, u bivšoj državi, prema popisu iz 1971. godine, u župi Razkrižje, novoosnovanoj poslije Drugog svjetskog rata na sjeverozapadnom dijelu nekadašnje župe Štrigova, živjelo je samo 13,3% Hrvata, dok se udjel onih koji su se izjasnili kao Slovenci bio 81,9%, uz 4,8% neopredijeljenih.

Drastična promjena sastava stanovništva u razmjerno kratkom vremenskom razdoblju bila je posljedica jednim dijelom doseljavanja Slovenaca iz cijele Slovenije, a drugim dijelom odnarođivanja Hrvata sa šireg područja Raskrižja, odnosno politike slovenizacije. Taj proces slovenske su vlasti provodile nametanjem sustava obrazovanja, projektima izgradnje infrastrukture, uvjetovanjem mogućnošću gubitka zaposlenja u Sloveniji, te nasilnim upletanjem u crkvena pitanja, na primjer uvođenje samo slovenskog jezika u bogoslužje, uz ukidanje hrvatskog.

U administrativnom pogledu Raskrižje prebačeno u Sloveniju nakon Drugog svjetskog rata, a u crkvenom je ostalo pod upravom Zagrebačke nadbiskupije sve do početka 90-tih godina prošlog stoljeća. Tada je takozvanim slovenskim događanjem naroda dugogodišnji raskriški župnik Stjepan Slaviček nasilno protjeran iz svoje crkve sv. Ivana Nepomuka, a cijela župa stavljena pod okrilje tadašnje mariborske biskupije.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna škola Razkrižje

Izvor[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]