Prijeđi na sadržaj

Općina Razkrižje

Izvor: Wikipedija
Općina Razkrižje
Općina Razkrižje na administrativnoj karti Slovenije
Država Slovenija
Pokrajina Štajerska
Statistička regija Pomurje
Sjedište općine Razkrižje
Površina 9.8 km²
Stanovništvo 1.215 (2002.)
Gustoća stanovništva 123,98 st./km²
Prosječna starost 39,91[1]
Načelnik Stanko Ivanušič
Službena stranica www.razkrizje.si/

Općina Razkrižje (slo.:Občina Razkrižje) je općina u sjeveroistočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Pomurju. Središte općine je naselje Razkrižje s 242 stanovnika.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Općina Raskrižje nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Slovenije na granici s Hrvatskom. Područje općine se nalazi u dolini rijeke Mure, ispod Slovenskih gorica. U općini vlada umjereno kontinentalna klima. Najznačajniji vodotoci u općini su rijeka Mura i njezina pritoka rijeka Ščavnica koja se kod naselja Gibina ulijeva u Muru.

Naselja u općini

[uredi | uredi kôd]

Gibina, Kopriva, Razkrižje, Šafarsko, Šprinc, Veščica

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Područje današnje općine Razkrižje se od davnina se nalazilo u Međimurju i stanovništvo je velikom većinom bilo hrvatsko, kao i na području cijelog Međimurja. O tome, na primjer, svjedoče podatci o popisima stanovništva provedenima 1921. i 1931. godine. Na području župe Štrigova, koja je obuhvaćala i tadašnje Raskrižje, te sela od Gibine na istoku do Vešćice na zapadu, 1931. godine bilo 97% Hrvata. Četrdeset godina poslije, u bivšoj državi, prema popisu iz 1971. godine, u župi Razkrižje, novoosnovanoj poslije Drugog svjetskog rata na sjeverozapadnom dijelu nekadašnje župe Štrigova, živjelo je samo 13,3% Hrvata, dok se udjel onih koji su se izjasnili kao Slovenci bio 81,9%, uz 4,8% neopredijeljenih.

Drastična promjena sastava stanovništva u razmjerno kratkom vremenskom razdoblju bila je posljedica jednim dijelom doseljavanja Slovenaca iz cijele Slovenije, a drugim dijelom odnarođivanja Hrvata sa šireg područja Raskrižja, odnosno politike slovenizacije. Taj proces slovenske su vlasti provodile nametanjem sustava obrazovanja, projektima izgradnje infrastrukture, uvjetovanjem mogućnošću gubitka zaposlenja u Sloveniji, te nasilnim upletanjem u crkvena pitanja, na primjer uvođenje samo slovenskog jezika u bogoslužje, uz ukidanje hrvatskog.

U administrativnom pogledu Raskrižje prebačeno u Sloveniju nakon Drugog svjetskog rata, a u crkvenom je ostalo pod upravom Zagrebačke nadbiskupije sve do početka 90-tih godina prošlog stoljeća. Tada je takozvanim slovenskim događanjem naroda dugogodišnji raskriški župnik Stjepan Slaviček nasilno protjeran iz svoje crkve sv. Ivana Nepomuka, a cijela župa stavljena pod okrilje tadašnje mariborske biskupije.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • Osnovna škola Razkrižje

Izvor

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]