Ploče

Ovo je glavno značenje pojma Ploče. Za druga značenja pogledajte Ploče (razdvojba).

Ploče
Država	Hrvatska
Županija	Dubrovačko-neretvanska
Gradonačelnik	Krešimir Vejić
Gradsko vijeće	17 članova
– predsjednik	Davor Mihaljević
Naselja	Baćina, Banja, Crpala-Spilice-Gnječi, Komin, Peračko Blato, Plina Jezero, Ploče, Rogotin, Stablina, Staševica, Šarić Struga
Površina	132,1 km2
Površina središta	12,3 km2
Koordinate	43°03′N 17°26′E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	8 220
– gustoća	62 st./km2
Urbano	4 711
– gustoća	668 st./km2
Poštanski broj	20340
Pozivni broj	(0)20
Autooznaka	DU
Stranica	ploce.hr
Ploče Ploče na zemljovidu Hrvatske

Luka Ploče

Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Gradska naselja

Ploče se sastoje od 9 mjesnih odbora:

• Baćina
• Banja
• Crpala-Spilice-Gnječi
• Komin
• Peračko Blato
• Plina Jezero
• Ploče
• Rogotin
• Stablina
• Staševica
• Šarić Struga

Ime grada

Izvorni, najstariji stanovnici ovog grada svoj grad zovu Ploča (stariji kažu: "Bija san u Ploči!", a ne: "... u Pločama"), što je i izvorno ime ovoga grada. Ime Ploča dato je vjerojatno zato što su stanovnici okolnih mjesta i prvi doseljenici vadili i sušili svoje ribarske mreže na području današnjeg grada ili po otočiću u sredini zaljeva koji ima izgled ravne ploče. Ploče imaju vrlo "bogatu" povijest promjena svog imena, prvo je za vrijeme Kraljevine Jugoslavije promijenjeno ime u Aleksandrovo, po kralju Aleksandru I. Karađorđeviću, to ime se održalo do II. svjetskog rata, i talijanske okupacije, kada Aleksandrovo postaje Porto Tolero (tal. luka za prekrcaj, a što je banalna istina, jer im je služila za ukrcaj sirovina iz Bosne prema Italiji). Nakon kraja rata 1945. vraćeno je izvorno ime, Ploča. Grad je od 1950.-54. godine, te od 1980.-90. nosio ime Kardeljevo po jugoslavenskom komunističkom političaru, Slovencu Edvardu Kardelju. U međuvremenu od 1954.-80. prvi put se uvelo ime Ploče, dakle množina prvotnog naziva, koje se vraća u počecima osamostaljenja Republike Hrvatske, već 22. studenoga 1990. godine

Zemljopisni položaj

Grad Ploče se smjestio u dolini Neretve u prometnoj razmeđi zapadne i istočne Europe. U okolici grada mogu se vidjeti Baćinska jezera, ušće rijeke Neretve, mnogobrojna brda i Jadransko more.

Povijest

Prvi spomen Ploča

Ploče se prvi put spominje 1387.godine u dokumentu Povijesnog arhiva u Dubrovniku. U dokumentu stoji da 6.11.1387. Matej sin Maroje Pripičeva s otoka Koločepa sklapa ugovor sa Milčom iz Novog Brda prema kojemu bi Matej trebao sa svojim brodom stići iz Dubrovnika u luku Ploče,pri ušću Neretve (ad quedum locum dictum la Ploca que est in fluminis Narenti) te tamo ukrcati oko 600 komada sitne stoke i škopaca te manju količinu drva. Povijesni arhiv također čuva i dokument iz 1426. u kojem se Ploče spominje od strane Vijeća umoljenih Dubrovačke Republike.

Izgradnja željeznice do Ploča

Već u Austro-Ugarskoj su postojali planovi za izgradnju željeznice do ušća Neretve.1911. Zemaljski savjet BiH je poslao memorandum ministru Burianiu u kojem je tražio izgradnju pruge Bugojno-Rama-Metković-Porto Tolero (tal.naziv za rt Višnjica koji se nalazi tik ispred luke Ploče), no zbog protivljenja Splita, koji je tražio da se promet s Neretve šalje na Split, planovi o izgradnji željeznice su propali. Godine 1922. su bila gotova tri projekta za izgradnju željeznice Vinkovci-Sarajevo-ušće Neretve, no ponovo dolazi do pobune Splita i Dubrovnika koji su smatrali da će izgubiti svoj utjecaj i veliki dio prometa prema BiH. Tek je 1933. godine na zahtjev Generalštaba vojske, Ministarstvo vojske i mornarice prihvatilo taj prijedlog, pa je 1937.počela izgradnja željeznice od Metkovića do Ploča. Željeznica je dovršena 1942. godine.

Izgradnja luke Ploče

Prva ispitivanja na prostorima luke Aleksandrovo (Ploče) izvršena su već 1923. Njih su izvršili sarajevski građevinari koji su ispitivali teren za izgradnju željeznice. Mnogi tadašnji političari su smatrali da je izgradnja luke na mjestu današnje luke Ploče budalaština, zbog velikih troškova rušenja brda Zminjac, i zbog toga što su smatrali da Neretva svojim muljem zakopava mjesto koje je bilo predviđeno za izgradnju luke. U isto doba, Jugoslavija je bila u gospodarskoj krizi, a stručni ljudi i političari u Bosni su tvrdili da je ušće Neretve najpogodnije za gradnju luke za BiH. 1939. godina počinju stvarni radovi na izgradnji luke Ploče,a autor prvih nacrta za izgradnju luke Ploče bio je Ukrajinac iz Kijeva Boris Karakoz.

Luka Ploče u planovima Trećeg Reicha

U ratnom periodu na izgradnji luke sudjelovala je Njemačka organizacija. Iako je luka u podjeli teritorija pripala Italiji, u Bonnu u Njemačkoj su pronađeni dokumenti iz kojih se može vidjeti da su okupacijske snage planirale rekonstrukciju luke, tako da pomorskim putem mogu izvoziti ugljen, boksit i druge sirovine iz NDH. Partizanske snage su ih cijelo to vrijeme onemogućavale, potapajući glibodere i onesposobljavajući ostalu tehniku.

Naseljavanje Ploča

Ploče se počinje naseljavati odmah po završetku II. svj. rata kada je trebalo radnika, ali i stručnih ljudi za obnavljanje željeznice i luke, te osiguravanje sigurnog pomorskog-plovnog puta. Ubrzo su se u Ploče počeli doseljavati stručni dizaličari(iz Rijeke i Sušaka), doktori, poštari, vojni djelatnici i drugi. Prvi doseljenici su najčešće bili iz okolnih mjesta (posebice Baćinaca koji su nakon povratka iz izbjeglištva u El Shattu u Egiptu zatekli razorene kuće, ali i iz drugih mjesta) i Zagore. Prvi Pločani su živjeli u barakama na Crnoj rijeci i u barakama uz Pekin dolac u gornjem djelu grada. Na Crnoj rijeci bile su smještene razne ustanove, predstavnici vlasti, razne službe, trgovina, gostionica itd., dok se u gornjem dijelu grada nalazila pekara, crkva i škola.

Prvi obrisi grada

1.svibnja 1950. Ploče po prvi put mjenjaju naziv u Kardeljevo te će pod tim imenom ostati do 1954. Ponovno mjenjanje imena se dogodilo 1980. te je ono zadržano do 1990. U Pločama 1950-tih počinje završavanje kamenih zgrada na Prišnici i u Rogotinskoj ulici, ali i završavanje vojnih objekata. 50-tih godina na Crnoj rijeci otvoreno je i prvo kino „Prišnica“ i prva razglasna stanica. Krajem 50-tih počinje znatnije doseljavanje stanovnika iz BiH, a 1965. Ploča dolazi Jadranska magistrala i cesta iz Mostara, a 1966. u promet je pušten normalan kolosijek željezničke pruge Sarajevo-Ploče, a s tim prometnim potencijalima grad se znatnije počeo širiti zajedno s lukom.

Ploče u Domovinskom ratu

Tijekom Domovinskog rata u Pločama nije bilo većih granatiranja, izuzevši uspješno granatiranje skladišta tvrtke Interšped i nekih lučkih skladišta i neuspješno granatiranje ratne bolnice. U noći između 14. i 15.9.1991 u Pločama i užoj okolici je izvršena vojno-redarstvena operacija "Zelena tabla - Mala bara" kojom su zauzeti objekti JNA te je zapljenjena velika količina naoružanja i municije. Tijekom te akcije došlo je i do prve pomorske bitke gdje su se sa Hrvatske strane dva tegljača, plovna lučka dizalica, trajekt i dva manja broda suprostavili nadmoćnijoj, profesijinalnoj Jugoslavenskoj ratnoj mornarici. U akciji je smrtno stradao jedan hrvatski vojnik. Pločani su osim operacije "Zelena tabla - Male Bare", sudjelovali i borili se i na drugim bojištima diljem Hrvatske, a neki su nažalost položili živote za slobodnu Hrvatsku.

Ploče danas

Ploče su danas mali moderni lučki gradić na ušću Neretve u Dalmaciji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U Pločama živi nešto više od 6500, u široj okolici oko 11000 stanovnika, većinom Hrvata i oko 9°% pripadnika drugih nacionalnosti. Područje grada obuhvaća i naselja: Baćina, Banja, Komin, Ploče (Stablina, Birina i uže gradsko područje), Peračko Blato, Plina Jezero, Rogotin, Staševica i Šarić Struga,a na čelu grada je gradonačelnik zajedno s Gradskim poglavarstvom i Gradskim vijećem.

Ekonomija

Luka Ploče

Okosnica ekonomije grada Ploča je teretna morska luka, druga po količini prekrcaja u Republici Hrvatskoj oko (4.5 mil t 2010.. Za luku se veže velik broj srodnih djelatnosti: špediterskih, skladištarskih, prijevoznih, logističkih i td., dok turizam za razliku od ostalih primorskih gradova RH nema osobitog značaja. Uvjeti za razvoj turizma postoje, zbog blizine ušća Neretve i Baćinskih jezera. Ploče se nalaze na delti Neretve koja je vema povoljna za lov (ptice) , ribolov i poljoprivredu, u kojoj prednjače agrumi, a potom i drugo voće (lubenice, šljive...) i povrće (rajčice). Industrija koja je nekad bila jedna od najjačih među primorskim gradovima je gotovo iščezla, a sa dosta smanjenim kapacitetom u odnosu na 1991. proizvode se brtvene obloge. očekuje se da će grad svoju budućnost pronaći u razvoju svog prometnog položaja kojem će značajno doprinjeti skora izgradnja Jadransko-Jonskog i paneuropskog koridora 5c, čije će se čvorište nalaziti u neposrednoj blizini grada.

Demografija

Popis 2001.

U Pločama prema popisu stanovništva iz 2001. godine u 9 gradskih naselja obitava 10.834 stanovnika, dok u samom gradu Ploče obitava 6.537 stanovnika. Apsolutno većinsko stanovništvo su Hrvati. Stanovnici drugih nacionalnosti (Srbi, Bošnjaci, Albanci, Židovi ...), čiji je ukupni udio manji od 3%, mahom su doselili zbog zapošljavanja u Luci ili zbog službe u vojarni JNA od 1945.-1991.

Popis 1991.

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Ploče

Kretanje broja stanovnika za grad Ploče bez prigradskih naselja

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.

broj stanovnika			164	200	180	215			727	1657	3102	4405	5318	6332	6537
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.

Šport i kultura

U Pločama je već 1959. osnovan prvi pločanski klub NK Jadran, a nakon toga dolazi do osnivanja Saveza za mali nogomet Grada Ploča (danas UMA Ploče) 1978. godine, osnivanja košarkaškog kluba „Ploče“, rukometnog kluba "Dalmacija" (žene), ragbi kluba „Ploče“, malonopgometnog kluba "Porto Tolero", karataškog kluba “Ploče“ i "Porto Tolero" i drugih.

Za sportaše rekreativce u Pločama postoji ŠC Močvara nakojem se nalaze malonogometni, košarkaški tereni te boćalište, a 1976. započeli su radovi na sporstkoj dvorani koja je završena nakon desetak godina.Danas sportska dvorana ima dva terana, kuglanu, društvene prostorije, itd.

Početkom kulture u Pločama može se uzeti 1953. godina kada je osnovano KUD „Ploče“, a 1961. osnovana je najvažnija kulturna organizacija u Pločama Narodno sveučilište, pri kojemu su djelovali knjižnica, čitaonica, od 1968. Narodno sveučilšte djeluje u starom Časničkom domu.

U Pločama od 1970. djeluje Gradska limena glzba, od 1981. klapa „Luka“, likovna radionica od 1970., kazališna grupa Mariani od 1991., najstarija građanska udruga je Radio klub 9A1CDG osnovan 1968.

S prosvjetnim radom u Pločama se je počelo 1947. kada je otvorena Osnovna škola Vladimira Nazora u Gračkoj ulici, 1953. se u te prostorije priključuje i škola učenika u privredi,a 1954 i Gimnazija. Iz takvih neadekvatnih uvjeta uvjeta prvi su se iselili osnovnoškolci koji su 1971. premješteni u zgradu koja je tada bila sagrađena po najvišim standardima,a kasnije su se i srednjoškolci premjestili u novu zgradu škole. Slična je sudbina bila i sa vrtićem koji je osnovan 1959. te je sve do 1979.djelovao u neadekvatnim uvjetima.1979 otvorena je nova zgrada vrtića u blizini ŠC „Močvara“. Od 1968. u Pločama postoji i Osnovna glazbena škola.

Radio postaja Ploče (RPP) započela je s emitiranjem 28. svibnja 1992. godine, na frekvenciji 94,5 MHz, u ratnim uvjetima. Osnovana s idejom da građane Ploča i doline Neretve obavještava o svim bitnim događajima u to vrijeme, vremenom je postala nezaobilazan izvor informacija, kao i medij koji je u tim teškim vremenima nastojao svojim slušateljima olakšati tadašnju situaciju.Nakon dvogodišnje pauze u radu (tijekom 2003. i 2004.), u proljeće 2005. Grad Ploče je otkupio sve udjele dotadašnjih vlasnika i tako postao 100 %-tni vlasnik Radija. Dobivanjem koncesije na gradskoj razini, RPP je 4. listopada 2005. nastavio s emitiranjem programa.

Znamenitosti

• Crkva Kraljice Neba i Zemlje (crkveni kompleks na rivi)
• Spomenik Sv. Nikole
• Spomen park sa spomenicima narodnim herojima NOB-a i žrtvama fašističkih zločina
• Mnogobrojni talijanski bunkeri i vojne kuće na brdima i brežuljcima u okolici Ploča
• Mnogobrojne spomen ploče žrtvama fašističkih zločina
• Teutini dvori u Baćini u blizini Ploča
• Crkve Sv. Jure i Luke u Baćini stare preko 600 godina
• Gomile u Baćini
• Arheološka nalazišta u Šarić Strugi

Dana 23. svibnja 2015. u Pločama je podignut spomenik prvom predsjedniku Republike Hrvatske Franji Tuđmanu visok 2,5 m.

Poznate osobe

• Denis Batinović Pekma, skladatelj, hrv. tekstopisac, aranžer i producent
• Rafael Dropulić, hrv. pjevač
• Krešimir Vejić, gradonačelnik
• prof. dr. Rajko Ostojić, hrv. gastroenterolog, ministar zdravlja
• dr. Zlatko Giljević, dr. med, hrv. internist-endokrinolog
• Mišo Krstičević, hrv. nogometaš i nogometni trener
• Ivo Smoljan, (1926.-1999.) hrv. pisac i pjesnik
• Hrvoje Vejić, hrv. nogometaš, hrvatski reprezentativac
• Valentina Dropulić, hrv. manekenka
• Toni Katić, hrv. košarkaš
• Miroslav Barbir Mimo, hrv. kvizoman i glazbenik
• Neda Parmać, hrv. pjevačica
• Ivana Jelčić, hrv. rukometašica, kapetanica hrvatske rukometne reprezentacije
• Marta Žderić, hrv. rukometašica
• Vera Zima, hrv. glumica
• Matija Prskalo, hrv. glumica
• Niko Pavlović, hrv. glumac
• Slobodan Bobo Grujičić, hrv. bubnjar
• Ivan Mišetić, hrv. poduzetnik, višegodišnji glavni direktor Croatia Airlinesa
• prim. dr. Ivan Sokol, hrv. internist kardiolog
• don Petar Mikić, hrv. svećenik, preko 40 godina župnik u Pločama

Vanjske poveznice

• Službena stranica grada Ploče
• Neslužbena stranica Ploča