Radošić (Lećevica): razlika između inačica
m infookvir |
Istina Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 40: | Redak 40: | ||
Katolička [[crkva]] posvećena je [[Sveti Juraj|sv. Jurju]], a nalazi se na brijegu unutar groblja. Radošić je samostalna katolička [[župa]] pod [[Jurisdikcija|jurisdikcijom]] [[Šibenska biskupija|Šibenske biskupije]]. |
Katolička [[crkva]] posvećena je [[Sveti Juraj|sv. Jurju]], a nalazi se na brijegu unutar groblja. Radošić je samostalna katolička [[župa]] pod [[Jurisdikcija|jurisdikcijom]] [[Šibenska biskupija|Šibenske biskupije]]. |
||
[[Župna kuća|Župnu kuću]] su [[1941.]] godine zapalili |
[[Župna kuća|Župnu kuću]] su [[1941.]] godine zapalili komunisti iz Kaštel Lukšića.Komunisticka vlast je također poubijala velik broj mještana. Pravoslavna crkva svete [[Bogorodica|Bogorodice]] s [[Groblje|grobljem]] na Ublima, zajednička je pravoslavnima iz Radošića i s Ubala. |
||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
Inačica od 19. lipnja 2024. u 15:07
Radošić | |
---|---|
Država | ![]() |
Županija | ![]() |
Općina/grad | Lećevica |
Najbliži veći grad | Split |
Površina | 27,7 km2 [1] |
Koordinate | 43°36′17″N 16°17′53″E / 43.6046016306325°N 16.298131942749023°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 155 [2] |
– gustoća | 6 st./km2 |
Odredišna pošta | 21204 Dugopolje [3] |
Pozivni broj | +385 (0)21 |
Autooznaka | ST |
Radošić na zemljovidu Hrvatske |
Radošić je naselje u općini Lećevica, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Zemljopis
Naselje se nalazi uz autocestu A1, sjeverozapadno od Splita udaljeno tridesetak kilometara. U zaleđu je Kaštelanskog polja, u podnožju sjeverne strane Malačke. Proteže se na 27,7 km2.
Povijest
Hrvatski kralj Petar Krešimir IV. u Radošiću je imao zemlje i vojni logor,[4] što bi mogao potvrditi i toponim Kraljevci,[5] dio Radošića na padinama sjevernog dijela Malačke gdje su do danas sačuvani suhozidovi i stari panjevi vinove loze. U 14. stoljeću Radošić je bio u posjedu trogirske plemićke obitelji Cega.[6]
Sinjski knez Nelipić Trogiranima je nekoliko puta otimao Radošić. Padom Klisa pod Osmansko Carstvo u Bitki kod Klisa (1537.) selo je potpuno opustošeno i gotovo da nije bilo stanovnika u njemu. Nakon Kandijskog rata ga Mletačka Republika ponovno naseljava većinom katoličkim stanovništvom iz Bosne, a djelomično i pravoslavnim, pa su u Radošiću četiri pravoslavna zaselka: Škaro, Strižak, Galić i Kozlica. Katolički su zaselci: Rajčić, Kevo, Bejo, Laštro, Barać, Stipica, Bralić, Barišić, Milić, Radić, Gagić, Veljača, Škopljanac, Kužić, Lončar, Lunić, Đirlić, Ninčević, Pandža, Tendžera, Zoraja i Vlastelica.
Župa
Katolička crkva posvećena je sv. Jurju, a nalazi se na brijegu unutar groblja. Radošić je samostalna katolička župa pod jurisdikcijom Šibenske biskupije.
Župnu kuću su 1941. godine zapalili komunisti iz Kaštel Lukšića.Komunisticka vlast je također poubijala velik broj mještana. Pravoslavna crkva svete Bogorodice s grobljem na Ublima, zajednička je pravoslavnima iz Radošića i s Ubala.
Stanovništvo
broj stanovnika | 693 | 764 | 780 | 808 | 907 | 1041 | 1000 | 1091 | 959 | 890 | 815 | 550 | 405 | 263 | 202 | 174 | 155 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Nakon Drugog svjetskog rata, zbog industrijalizacije u Splitu i Kaštelima, dolazi do masovnog odlaska stanovništva u Split i Kaštelu tako da danas u Radošiću stalno živi tek stotinjak stanovnika.
Znamenitosti
- Ruralna cjelina Škopljanci, zaštićeno kulturno dobro.[7]
Izvori
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Klaić, Vjekoslav. Povijest Hrvata. 1. str. 157
- ↑ Kužić, Krešimir. 2000. Promjene toponima sela Radošića iz 1386. g. Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Zadar, Hrvatska. str. 79–104
- ↑ Klaić, Vjekoslav. Povijest Hrvata. 2. str. 386
- ↑ Ruralna cjelina zaseoka Škopljanci Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sadržaj preuzet uz dopusnicu. Pristupljeno 10. prosinca 2023.
|