Bogorodica

Sveta Marija Bogorodica Θεοτόκος | |
![]() Fra Angelico, Bogorodica na prijestolju | |
Ustanovljen | 431. |
---|---|
Spomendan | 1. siječnja (kalendar) |
Blažena Djevica Marija | |
![]() |
Bogorodica (grč. Θεοτόκος Theotokos; strsl. Богородица) je jedan od naslova koji se raznim kršćanskim crkvama pridaje Mariji, Isusovoj majci.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Premda se koristio i ranije, ovaj je naziv službeno prihvaćen kao važeći za čitavu Crkvu na Efeškom saboru (431.), u jeku rasprava oko Kristove naravi i sukoba s nestorijanstvom. Naslov »Bogorodica« izriče uvjerenje da je Marija rodila, ne samo čovjeka Isusa, nego i pravoga Boga, te da je Krist samo jedna osoba s dvjema neodvojivim naravima. Osobitu ulogu u teološkom definiranju ovog pojma imao je Ćiril Aleksandrijski.
Mariju nazivaju Bogorodicom pripadnici Katoličke i Pravoslavne Crkve, kao i pripadnici Istočnih pravoslavnih crkava.
Prva crkva koja je na Zapadu bila posvećena Mariji Bogorodici bila je Rimska crkva sv. Marije Velike (tal. Santa Maria Maggiore).
Štovanje[uredi | uredi kôd]
Svetkovina svete Marije Bogorodice u Rimokatoličkoj Crkvi slavi se 1. siječnja.
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Marijan Mandac, Naziv Bogorodica za Djevicu Mariju u otačko doba, Služba Božja 4/2008.
- Leo Scheffczyk, Marija : Kristova i naša majka, Verbum, Split, 2017., ISBN 9789532355857
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Ostali projekti
![]() | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bogorodica |
|