Franz Liszt: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m robot Dodaje: sw:Franz Liszt |
||
Redak 76: | Redak 76: | ||
[[sr:Франц Лист]] |
[[sr:Франц Лист]] |
||
[[sv:Franz Liszt]] |
[[sv:Franz Liszt]] |
||
[[sw:Franz Liszt]] |
|||
[[th:ฟรานซ์ ลิซท์]] |
[[th:ฟรานซ์ ลิซท์]] |
||
[[tr:Franz Liszt]] |
[[tr:Franz Liszt]] |
Inačica od 10. travnja 2008. u 21:21
Franz Liszt | |
---|---|
Životopisni podatci
| |
Rodno ime | Liszt Ferenc |
Rođenje | 22. listopada 1811., Doborján, Mađarska |
Smrt | 31. srpnja 1886., Bayreuth, Njemačka |
Djelo
| |
Razdoblje | Romantizam |
Portal o glazbi | |
Portal o životopisima |
Franz Liszt (mađ. Ferenc Liszt),(Doborjan, 22. listopada 1811. - Bayreuth, 31. srpnja 1886.), mađarski skladatelj.
Muž njegove kćeri Richard Wagner proriče mu da će propasti zbog svog viteškoga duha. No, Liszt je proživio vrlo buran i dug stvaralački vijek, doprijevši u sam vrh krune najistaknutijih majstora glazbene romantike. Taj skladatelj, pijanist, dirigent i glazbeni pisac, rođenjem Mađar, odgajan u Beču i Parizu, jedan je od najkontroverznijih umjetnika što ih je povijest glazbe poznavala. Iako iskreno zabrinut za spas duše, Liszt nije prezao od mnogih skandaloznih veza s udatim damama Europe. Divio se velikim glazbenim klasicima, ali pisao je i djela koja revolucioniraju glasovirsko umijeće i simfonijsku formu. U Lisztovu opusu devetnaest Mađarskih rapsodija zacijelo ide među njegova najpopularnija djela.
Koncertirao je od svoje devete godine, pretežno u Parizu gdje se kretao i formirao u krugu istaknutih ličnosti. Na koncertnim turnejama po Europi fascinirao je svojim virtuozitetom, muzikalnošću i umjetničkim temperamentom. Godine 1849. prihvaća službu dvorskog glazbenog ravnatelja u Weimaru, a kao skladatelj i pedagog postaje vodeća ličnost kruga učenika i pristaša predstavnika tzv. novonjemačke škole. Neko vrijeme djelovao je i u Rimu, gdje studira teologiju, prima niže duhovne redove i sklada pretežno crkvenu glazbu. Kao pijanist začetnik je nove ere virtuoziteta i stvaratelj moderne klavirske tehnike i sloga. U orkestralnoj glazbi izgradio je novi oblik - simfonijsku pjesmu. Inspirirao se najčešće literarnim sadržajima tražeći tematiku u kojoj ima stvarne ili simboličke srodnosti s njegovim životom i romantičkom prirodom.