Petrinja: razlika između inačica
m Ispravak zemljopisnih koordinata |
|||
Redak 7: | Redak 7: | ||
|poštanski broj = 44250 |
|poštanski broj = 44250 |
||
|gradonačelnik = Miroslav Gregurinčić |
|gradonačelnik = Miroslav Gregurinčić |
||
|z. širina = 45. |
|z. širina = 45.44 |
||
|z. dužina = 16. |
|z. dužina = 16.284 |
||
}} |
}} |
||
Inačica od 19. srpnja 2008. u 15:32
Petrinja | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Sisačko-moslavačka |
Gradonačelnik | Miroslav Gregurinčić |
Površina[1] | 379,3 km2 |
Površina središta | 39,4 km2 |
Koordinate | 45°26′24″N 16°17′02″E / 45.44°N 16.284°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 19 950 |
– gustoća | 53 st./km2 |
Urbano | 12 963 |
– gustoća | 506 st./km2 |
Poštanski broj | 44250 |
Petrinja na zemljovidu Hrvatske |
Petrinja je grad u Hrvatskoj.
Gradska naselja
Na području grada Petrinje nalazi se 55 naselja. To su: Begovići, Bijelnik, Blinja, Brest Pokupski, Cepeliš, Čuntić, Deanovići, Dodoši, Donja Bačuga, Donja Budičina, Donja Mlinoga, Donja Pastuša, Donje Mokrice, Dragotinci, Dumače, Glinska Poljana, Gora, Gornja Bačuga, Gornja Mlinoga, Gornja Pastuša, Gornje Mokrice, Graberje, Grabovac Banski, Hrastovica, Hrvatski Čuntić, Jabukovac, Jošavica, Klinac, Kraljevčani, Križ Hrastovački, Luščani, Mačkovo Selo, Mala Gorica, Međurače, Miočinovići, Mošćenica, Moštanica, Nebojan, Nova Drenčina, Novi Farkašić, Novo Selište, Pecki, Petkovac, Petrinja, Prnjavor Čuntićki, Sibić, Slana, Srednje Mokrice, Strašnik, Stražbenica, Taborište, Tremušnjak, Veliki Šušnjar, Vratečko i Župić.
Zemljopis
Petrinja se nalazi na ušću rječice Petrinjčice u Kupu, oko 13 km jugozapadno od Siska i oko 60 km jugostočno od Zagreba. Najveći je grad na području Banovine, a upravno pripada Sisačko-moslavačkoj županiji. Zemljopisna širina = 45.263 sjeverno, zem. dužina = 16.162 istočno.
Stanovništvo
Popis 2001.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine[3] područje grada Petrinje je imalo 23.413 stanovnika od kojih gotovo 70% živi u samoj Petrinji (13.801 st.) i prigradskom naselju Mošćenica (2.348 st.). Gradu upravno pripadaju još 53 manja seoska naselja među kojima se veličinom izdvajaju Hrastovica (507 st.), Mala Gorica (531 st.) i Nova Drenčina (389 st.). Prema spomenutom popisu nacionalni sastav grada Petrinje bio je sljedeći:
Popis 1991.
Na popisu iz 1991. godine[4] općina Petrinja imala je 35.565 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava:
- Srbi - 15.969 (44,90%)
- Hrvati - 15.790 (44,39%)
- Jugoslaveni i ostali - 3.806 (10,71%)
Nacionalni sastav grada Petrinje (naseljenog mjesta)[5]
godina popisa | ukupno | Srbi | Hrvati | Jugoslaveni | ostali |
---|---|---|---|---|---|
1991. | 18.706 | 8.445 (45,15%) | 7.662 (40,96%) | 1.329 (7,10%) | 1.270 (6,79%) |
1981. | 15.778 | 4.948 (31,36%) | 6.202 (39,31%) | 3.895 (24,69%) | 733 (4,65%) |
1971. | 12.155 | 4.528 (37,25%) | 6.779 (55,77%) | 431 (3,43%) | 417 (3,43%) |
1961. | 8.065 | 2.160 (26,78%) | 5.454 (67,63%) | 168 (2,08%) | 283 (3,51%) |
1953. | 5.858 | 958 (16,35%) | 4.539 (77,48%) | 108 (1,84%) | 253 (4,32%) |
1948. | 5.221 | 732 (14,02%) | 4.298 (82,32%) | 0 (0,00%) | 191 (3,66%) |
Uprava
- Gradsko poglavarstvo: gradonačelnik - dr. Miroslav Gregurinčić, zamjenici - Darinko Dumbović, dr. Krešo Kovačićek, članovi - Ivica Ljubanović, Ivan Vujić, Zlatko Medved, Višnja Trklja.
- Gradsko vijeće: predsjednik - dr. Miroslav Petračić, zamjenici - Nikola Janjanin i ??, članovi: Ana Bešlić (HDZ), Antun Barić (HSP), Ivanka Bjelić (HNS), Vlado Draženović (DC), Dumbović Darko (HSP), Ivan Cvetnić (nezavisni član), Zrinka Ćorić (nezavisni član), Vladimir Gregurinčić (nezavisni član), Milan Herceg (HSS), Nikola Janjanin (nezavisni član), Snježana Karaturović (HDZ), Vlado Kireta (HDZ), Josip Malović (nezavisni član), Miroslav Peračić(HSS), Domagoj Sekulić (HSP), Matej Stanešić (HSP), Ivan Vučičević (HSS), Dragutin Šoštarić (HNS) i Janja Tišma (HNS).
Povijest
Srednjovjekovna Petrinja koja se spominje u 13. stoljeću nalazila se nekoliko kilometara južnije od današnjeg grada, na području sela Jabukovec. To su naselje razorili Turci koji su podigli novu tvrđavu na ušću Petrinjčice u Kupu. Nakon njihovog protjerivanja na tom se mjestu razvija nova Petrinja kao značajno vojno i trgovačko središte u okviru Vojne krajine. U 20. stoljeću važnost Petrinje slabi u korist susjednog Siska koji je imao bolji prometni položaj te ga je ranije zahvatila industrijalizacija. Grad je ipak zadržao lokalno značenje kao središte Banovine. Nakon Drugog svjetskog rata počinje jači gospodarski razvoj (posebno mesne industrije - "Gavrilović") te se značajno povećao i broj stanovnika Petrinje (sa 6.000 stanovnika 1948. godine na gotovo 19.000 u 1991.). Dolazi i do promjena u etničkoj strukturi te Petrinja od izrazito hrvatskog postaje grad s podjednakim udjelom Hrvata i Srba. U Domovinskom ratu Petrinja je teško stradala, prvo u borbama, a naročito nakon srpske okupacije u rujnu 1991. godine. Grad je oslobođen 6. kolovoza 1995. godine.
Gospodarstvo
- Gavrilović d.o.o.
- Slavijatrans d.d.
Poznate osobe
- Janko Grahor (1827.-1906.), graditelj
- Krsto Hegedušić (1901.-1975.), slikar
- Branko Horvat (1928.-2003.), ekonomist i političar
- Oton Kučera (1856.-1931.), astronom i predsjednik Matice hrvatske
- Drago Roksandić (1948.-), povjesničar
- Mila Vod (Ludmila Wodsedalek) (1888.-1968.), kiparica
- Marijan Mrmić (6. svibnja 1965. -), bivši hrvatski reprezentativni nogometni vratar, danas trener vratara u Varteksu iz Varaždina
Spomenici i znamenitosti
- Ostaci srednjovjekovnih utvrda (Čuntić, Klinac grad i Pecki)
- Povijesna jezgra Petrinje - trg s baroknim kućama, župna crkva Svetog Lovre iz 1780. i gradski park
- Sakralna baština - Drvena kapela u Brestu, barokni samostan i crkva u Hrvatskom Čuntiću i srednjovjekovna crkva u Gori
Gotovo svi spomenici su bili potpuno razoreni za vrijeme okupacije Petrinje (1991-1995), a sada se nalaze u obnovi.
Obrazovanje
Petrinja ima tri osnovne škole, opću gimnaziju i srednju veterinarsku školu. Također ima Visoku učiteljsku školu[1] sa smjerom predškolskog odgoja (3 godine) i razredne nastave (4 godine).
Kultura
Petrinjci su izuzetno ponosni na svoju Gradsku limenu glazbu[2] koja djeluje još od 1808. godine, a djelovala je neprekidno i tijekom Domovinskog rata iako je Petrinja bila okupirana. Danas glazba broji oko 30 članova. U okviru glazbe djeluje i sekcija Big Band Petrinja, kao i Mala škola u kojoj djeca i odrasli uče svirai. Dirigent glazbe i big banda je Jurica Golub, tajnik GLG je Tomislav Komes, a predsjednik Davor Mazalin.
Sport
- Hrvački klub Gavrilović - pridonio je da hrvanje bude najtrofejniji petrinjski sport. Osvajali su naslove prvaka Hrvatske i Jugoslavije. Klub i danas ostvaruje značajne rezultate te je najtrofejniji hrvatski hrvački klub.
Reference
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Državni zavod za statistiku. Popis stanovništva 2001
- ↑ Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880-2001. godine
- ↑ Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880-2001. godine