Blato: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 12: | Redak 12: | ||
}} |
}} |
||
[[Datoteka:Blato Korcula 2002.jpg|mini|200px|Blatska ulica Zlinje s drvoredom lipa]] |
[[Datoteka:Blato Korcula 2002.jpg|mini|200px|Blatska ulica Zlinje s drvoredom lipa]] |
||
'''Blato''' je općina u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. |
|||
Hrvatski sabor 29. prosinca 1992. godine donio je Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici [[Hrvatska|Hrvatskoj]], te je u članku 24. Zakona utvrđeno da se u sastavu Županije dubrovačko-neretvanske nalazi Općina '''Blato'''. |
|||
== Općinska naselja == |
== Općinska naselja == |
Inačica od 16. siječnja 2009. u 13:57
Blato | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Dubrovačko-neretvanska |
Načelnik | Ivo Gavranić |
Površina[1] | 66,5 km2 |
Površina središta | 62,3 km2 |
Koordinate | 42°46′N 17°29′E / 42.76°N 17.48°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 3 330 |
– gustoća | 50 st./km2 |
Urbano | 3 282 |
– gustoća | 53 st./km2 |
Blato na zemljovidu Hrvatske |
Blato je općina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Općinska naselja
Općina Blato zajedno sa cijelim otokom Korčula, administrativno potpada pod Dubrovačko neretvansku županiju. U sastavu općine nalaze se 2 naselja (stanje 2006), to su: Blato i Potirna.
Zemljopis
Blato je najstarije naselje na otoku Korčuli, smješteno po sredini zapadnog dijela uz istoimeno kraško polje. Po tom polju koje je poplavljivalo je i mjesto dobilo ime. Do 1911. godine Blatsko polje bilo je povremeno poplavljivano, tako da je stvaralo jezero koje je isušeno izgradnjom melioracijskih kanala i tunela za odvodnju vode u more na sjevernoj obali. Time se stvorio uvjet za još uspješnijim iskorištavanjem plodnog Blatskog polja.
Samo mjesto se smjestilo oko ravnog područja nazvanog Zlinje, i okolnim brežuljcima. Zlinje je ujedno i najpoznatija ulica u Blatu, sa vrlo poznatim drvoredom lipa i obližnjim parkom, koji pružaju izuzetan hlad tijekom ljetnih mjeseci. Ukupna površina općine iznosi 89,28 km2.
Općina Blato ima izlaz na more na obje strane otoka. Na sjevernoj obali Blato se proteže od uvale Sprtiška na zapadu do uvale Babina na istoku, a na južnoj obali Blato od uvale Slatina na zapadu do Vinačca na istoku. Nekada glavna luka Blata, Prigradica, smještena je oko 3 km sjeverno od Blata. Dužina obale iznosi 36,3 km.
Na području općine dominiraju velika obrađena polja, a padine okolnih brda i bržuljaka zasađene su maslinom i vinovom lozom. Na području općine Blato postoji jedinstven spomenik ljudskom radu. To su suhozidi koji su nekada služili kao granice obradivih polja. Procjenjuje se da njihova duljina prelazi Zemljin opseg.
Kao i cijeli otok, tako se i Blato nalazi u zoni jadranskog tipa mediteranske klime koju karakteriziraju duga, mirna, suha i topla ljeta s vedrim danima te kratke blage i vlažne zime. Tijekom čitave godine zabilježene su srednje temperature ispod 10 ˚C samo u siječnju i veljači, dok su u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu u prosjeku iznad 20 ˚C. Režim padalina tipično je mediteranski s maksimumom krajem jeseni i početkom zime i minimumom u mjesecu srpnju.
Stanovništvo
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Blato imala je 3.680 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:
Nacionalni sastav, 2001.
- Hrvati - 3.622 (98,42)
- Srbi - 14 (0,38)
- Slovenci - 5 (0,14)
- Makedonci - 4
- Crnogorci - 3
- Bošnjaci - 1
- Mađari - 1
- Ukrajinci - 1
- ostali - 18 (0,49)
- neopredijeljeni - 11 (0,30)
Uprava
Načelnik općine- Ivo Gavranić
Povijest
Gospodarstvo
Tijekom povijesti Blato je oduvijek bilo orijentirano na proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, poglavito vina, kao najznačajnijeg proizvoda te proizvodnji ulja, rogača i smokve. Početkom 20. stoljeća Blato proizvodi preko 1000 vagona vina za prodaju i izvozi 30 vagona ulja. Uz to su se proizvodile mahunarke i žitarice za vlastite potrebe. Jaki razvoj poljoprivrede uzrokovao je razvoj pratećih uslužnih, zanatskih i trgovačkih djelatnosti, s ciljem daljnjeg napretka poljoprivredne proizvodnje i plasmana proizvoda van Blata.
Najgori period u povijesti Blata dogodio se između dva svjetska rata, kada filoksera napada vinograde, te oni masovno propadaju. Nastaje velika ekonomska kriza i Blato se suočava s masovnim egzodusom iseljavanja. Tada šesto mjesto po veličini u Dalmaciji (1910. godine Blato brojilo je 8862 stanovnika) doživljava masovni egzodus, iseljavanje kakvo nikada nije viđeno kod nas. 21. travnja 1925. godine 1200 Blaćana odjednom napušta svoje domove i odlazi iz Blata. I kasnije, cijele obitelji iseljavaju u treće zemlje, Južnu Ameriku i Australiju.
Nakon drugog svjetskog rata, Blato počinje novi ciklus u razvoju. Postepeno se uz poljoprivredu razvija industrijska i turistička djelatnost. Broj stanovnika i dalje pada, mada sporije nego prije. Industrijska proizvodnja u Blatu u novije doba doživljava nove promjene, tvornica tekstila Trikop se zatvara, a tvornica brodske opreme Radež radi sve bolje i motor je razvoja Blata u posljednje vrijeme.
Poljoprivreda je i dalje značajan gospodarski subjekt, a poduzeće za otkup, preradu i distribuciju poljoprivrednih proizvoda Blato 1902, danas proizvodi i prodaje vino, ulje i ostale poljoprivredne proizvode širom Hrvatske. Postupno se obnavljaju zapušteni maslinici i vinogradi i poljoprivredna proizvodnja raste.
Turizam zauzima sve značajnije mjesto u Blatu. Hoteli na Prižbi i Prigradici i privatni apartmani daju novi zamah gospodarstvu Blata.
Glavni gospodarstveni subjekti u Blatu danas jesu:
- Radež d.d. , poduzeće za proizvodnju brodske opreme i čeličnih konstrukcija
- Blato 1902 d.d. poduzeće za otkup, preradu i trgovinu poljoprivrednim proizvodima.
- Mali obrtnici (zanatske i druge uslužne djelatnosti udružene u Udruženje obrtnika)
- Individualna poljoprivredna proizvodnja vina i maslinova ulja
- Turizam (iznajmljivanje apartmana i kuća za odmor, hoteli)
- Trgovina (trgovačke kuće i lanci)
- Vodovod Blato d.d.
- Eko d.o.o. Poduzeće za komunalne djelatnosti
- Škole, općina i druge državne institucije i uredi.
Poznate osobe
- Marija Petković, časna sestra proglašena blaženom, utemeljiteljica redovničke zajednice Kćeri Milosrđa sv.Franje, jedine redovničke zajednice osnovane u Hrvatskoj.
- Meri Cetinić- poznata pjevacica
- Momčilo Popadić, poznati novinar i pjesnik
- Nataša Cetinić - poznata slikarica koja je imala svoj atelje u blatskoj uvali Prigradica
Spomenici i znamenitosti
Trg dr. Franje Tuđmana
Obrazovanje
Kultura
- Prigradički filmski festival je filmski festival koji se drugi put po redu održao u blatskoj uvali Prigradici.
- Narodna glazba Blato je glazba koja već dugo vremena djeluje u Blatu i koja ima mnogo mladih i onih starijih članova.
- Blatsko ljeto je kulturna manifestacija koja se održava od 15. srpnja do 15. kolovoza i to od 1992. godine.
Sport
- Vaterpolski klub Tornado, osnovan u Prigradici prije 2 godine, ove godine postao je viceprvak Dubrovačko-neretvanske županije.
- ŠK Zmaj, nogometni klub osnovan 1926. godine.
- Gimnastička udruga hrvatski sokol Blato 1906.-2006.