Novruz: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 27: | Redak 27: | ||
{{Svjetska baština u Iranu}} |
{{Svjetska baština u Iranu}} |
||
⚫ | |||
[[Kategorija:Iranska kultura]] |
[[Kategorija:Iranska kultura]] |
||
[[Kategorija:Svjetska baština u Iranu]] <!-- Glavna --> |
|||
[[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština]] |
[[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština]] |
||
⚫ | |||
<!-- interwiki --> |
|||
{{Link FA|fa}} |
{{Link FA|fa}} |
Inačica od 9. listopada 2011. u 19:38
Novruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicionalni blagdan Nove godine.
Slave ga svi iranski narodi i drugi narodi usko vezanih uz iransku kulturu. Običaj slavljenja Norwuza proširio se na mnoge krajeve svijeta, uključujući dijelove središnje i južne Azije, sjeverozapadne Kine, poluotok Krim, te na Balkan.
Novruz označava prvi dan proljeća i početak godine prema iranskom kalendaru. Počinje proljetnom ravnodnevicom (ekvinocijem) koja je najčešće 21. ožujka, odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Novruza datira prije islamskog razdoblja, a korjene vuče iz doba antičkog Irana. To je važan zoroastrijski blagdan koji ima veliko značenje među modernim zoroastrijcima u Iranu. Trenutak kada Sunce ekliptički presijeca nebeski ekvator precizno se izračunavaju svake godine, a običaj među iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog događaja.
Od ahemenidskog doba službena nova godina počinjala je danom kada Sunce napusti zodijak Ribe, odnosno kada uđe u zodijak Ovna, što označava ravnodnevicu ili ekvinocij. Židovski festival Purim najvjerojatnije je preuzet od iranskog Novruza[1], koji je također snažno utjecao i na tradicije Ismailije, Alavita[2], Alevita, te Bahá'íja[3].
Naziv Novruz prvi se put spominje u perzijskim zapisima u 2. stoljeću p. n. e., no obilježavan je još u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida (648.-330. pr. Kr.), kada su narodi iz brojnih satrapija Perzijskog Carstva dolazili predati darove perzijskom vladaru. Simbolika Novruza prikazana je na reljefima Darijeve apadane u Perzepolisu, na kojima lav proždire bika.
Poveznice
Izvor
Vanjske poveznice
|