Fridrik II. Veliki: razlika između inačica
m r2.7.2+) (robot Mijenja: ar:فريدرش الثاني ملك بروسيا |
m r2.7.1) (robot Dodaje: war:Frederick nga Harangdon |
||
Redak 149: | Redak 149: | ||
[[vec:Federico II de Prusia]] |
[[vec:Federico II de Prusia]] |
||
[[vi:Friedrich II của Phổ]] |
[[vi:Friedrich II của Phổ]] |
||
[[war:Frederick nga Harangdon]] |
|||
[[zh:腓特烈二世 (普鲁士)]] |
[[zh:腓特烈二世 (普鲁士)]] |
||
[[zh-min-nan:Friedrich 2-sè (Preußen)]] |
[[zh-min-nan:Friedrich 2-sè (Preußen)]] |
Inačica od 12. ožujka 2012. u 03:54
Fridrik II. Hohenzollern | |
---|---|
Markgrof Brandenburga i Pruski kralj Pruski kralj i markgrof Brandenburga | |
Vladavina | 31. ožujka 1740. - 17. kolovoza 1786. |
Prethodnik | Fridrik I. |
Nasljednik | Fridrik Vilim II. |
Supruga | Elisabeth Christine von Braunschweig-Bevern |
Dinastija | Hohenzollern |
Otac | Fridrik Vilim I. |
Majka | Sophie Dorothea von Hannover |
Rođenje | 24. siječnja 1712., Berlin, Njemačka |
Smrt | 17. kolovoza 1786., Potsdam, Njemačka |
Pokop | Garnisonenkirche, Potsdam |
Fridrik II. Veliki (Berlin, 24. siječnja 1712. - Potsdam, 17. kolovoza 1786.), pruski kralj (1740. - 1786.) iz vladarske kuće Hohenzollern. Sin je Fridrika Vilima I. kojeg je naslijedio 1740. godine.[1] Bio je vladar prosvijećenog apsolutizma, veliki osvajač i reformator pruske države.
Životopis
U mladosti se često sukobljavao s ocem, no poslije stječe njegovo povjerenje i naklonost.[2]
Sudjelovao je u Ratu za austrijsku baštinu, za kojeg je u dva rata Austriji oduzeo Šlesku. Zatim je ojačao vojne snage i uključio se 1756. u Sedmogodišnji rat u savezu sa Velikom Britanijom.[3] Premda je ratovao s moćnim suparnicima; Austrijom, Francuskom i Rusijom, iskazao se kao sposoban vojskovođa i ratni strateg te je zajedno sa suparnicima sudjelovao u prvoj diobi Poljske i stekao Istočno Pomorje bez Gdanjska i Toruna.
Poslije rata radio je na gospodarskom oporavku zemlje, ali je velikim porezima izazvao nezadovoljstvo u narodu. U duhu prosvijećenog apsolutizma, proveo je reforme u zakonodavstvu i sudstvu te je ukinuo mučenje.[4] Za njegove vladavine grade se kanali, ceste te otvaraju obvezne škole za mušku djecu.
Pokrovitelj umjetnosti
Na svom je dvoru okupljao književnike, a i sam se bavio pjesništvom. Napisao je raspravu protiv Machiavellija Antimachiavell, te niz političkih, povijesnih i književnih djela.[5]
Dopisivao se s Voltaireom, ali se kasnije razilazi s njegovim filozofsko-političkim stavovima.
Bilješke
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 46.
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 46.
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 46.
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 46.
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 46.
Literatura
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. VII, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-07-4
|
Prethodnik: | pruski kralj | Nasljednik: |
Fridrik Vilim I. (1688. - 1740.) | Fridrik Vilim II. (1744. - 1797.) |