Podrinje: razlika između inačica
m Uklanjanje izmjene 3895421 što ju je unio/unijela 91.150.98.31 (Razgovor sa suradnikom:91.150.98.31) |
|||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Na istoku srednjovjekovne Bosne prostirala se manja oblast '''Podrinje''', koju su Bošnjani oteli 1374. od srpskog velmože Nikole Altomanovića. Ta oblast širila se s desne strane Drine i zahvaćala u [[Raška|Rašku]] do iza Plevlja i [[Mileševo|Mileševa]]. To je jedini, premda malen dio Bosne, koji je prvotno pripadao Nemanjićkoj državi. Osvajanje Podrinja zasluga je borbenog i lukavog [[Tvrtko|bana Tvrtka]]. Tvrtko se nije samo s tim zadovoljio. On poželi kraljevsku krunu u Srbiji, koja je iza smrti posljednjeg Nemanjića [[Stefan Uroš V.|nejakog Uroša]] (1371.) ostala bez kralja, sva pocjepkana i oslabljena. To mu konačno i uspije godine 1377., kad se za okrunio za kralja Srbljem i Bosni. Pri tom mu je izvrsno poslužila okolnost, da mu je baka Jelisava, žena bana [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepana Kotromana]], bila Nemanjićka, kći kralja [[Stefan Dragutin|Dragutina]]. Zato Tvrtko i njegovi nasljednici više puta ističu "praroditelje svoje gospodu srpsku". |
Na istoku srednjovjekovne Bosne prostirala se manja oblast '''Podrinje''', koju su Bošnjani oteli 1374. od srpskog velmože Nikole Altomanovića. Ta oblast širila se s desne strane Drine i zahvaćala u [[Raška|Rašku]] do iza Plevlja i [[Mileševo|Mileševa]]. To je jedini, premda malen dio Bosne, koji je prvotno pripadao Nemanjićkoj državi. Osvajanje Podrinja zasluga je borbenog i lukavog [[Tvrtko|bana Tvrtka]]. Tvrtko se nije samo s tim zadovoljio. On poželi kraljevsku krunu u Srbiji, koja je iza smrti posljednjeg Nemanjića [[Stefan Uroš V.|nejakog Uroša]] (1371.) ostala bez kralja, sva pocjepkana i oslabljena. To mu konačno i uspije godine 1377., kad se za okrunio za kralja Srbljem i Bosni. Pri tom mu je izvrsno poslužila okolnost, da mu je baka Jelisava, žena bana [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepana Kotromana]], bila Nemanjićka, kći kralja [[Stefan Dragutin|Dragutina]]. Zato Tvrtko i njegovi nasljednici više puta ističu "praroditelje svoje gospodu srpsku". To nije dokaz Tvrtkova srpstva već njegove političke mudrosti i lukavosti. Uostalom po majci [[Jelena Šubić|Jeleni Subićki]], [[Prijezda I. Kotromanić|banu Prijezdi]] i drugim, teklo je u Tvrtkovih žilama neusporedivo više hrvatske krvi.<ref>[[Krunoslav Draganović]], ''Herceg-Bosna i Hrvatska'', Nova tiskara, Sarajevo, 1940.</ref> |
||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
||
Inačica od 23. veljače 2013. u 23:47
Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji. Ova regija je dobila ime prema rijeci Drini. Na sjeveru prelazi u Posavinu.[1]
Bosanskohercegovačko Podrinje se ponekad dijeli na gornje Podrinje (općine Višegrad, Goražde, Foča, Rogatica i Rudo) i donje Podrinje (općine Srebrenica, Bratunac i Zvornik).
Veći gradovi na srbijanskoj strani Podrinja su: Bajina Bašta, Banja Koviljača, Ljubovija i Loznica.
Povijest
Na istoku srednjovjekovne Bosne prostirala se manja oblast Podrinje, koju su Bošnjani oteli 1374. od srpskog velmože Nikole Altomanovića. Ta oblast širila se s desne strane Drine i zahvaćala u Rašku do iza Plevlja i Mileševa. To je jedini, premda malen dio Bosne, koji je prvotno pripadao Nemanjićkoj državi. Osvajanje Podrinja zasluga je borbenog i lukavog bana Tvrtka. Tvrtko se nije samo s tim zadovoljio. On poželi kraljevsku krunu u Srbiji, koja je iza smrti posljednjeg Nemanjića nejakog Uroša (1371.) ostala bez kralja, sva pocjepkana i oslabljena. To mu konačno i uspije godine 1377., kad se za okrunio za kralja Srbljem i Bosni. Pri tom mu je izvrsno poslužila okolnost, da mu je baka Jelisava, žena bana Stjepana Kotromana, bila Nemanjićka, kći kralja Dragutina. Zato Tvrtko i njegovi nasljednici više puta ističu "praroditelje svoje gospodu srpsku". To nije dokaz Tvrtkova srpstva već njegove političke mudrosti i lukavosti. Uostalom po majci Jeleni Subićki, banu Prijezdi i drugim, teklo je u Tvrtkovih žilama neusporedivo više hrvatske krvi.[2]
Vidi još
Izvori
- ↑ Hrvatska enciklopedija Podrinje
- ↑ Krunoslav Draganović, Herceg-Bosna i Hrvatska, Nova tiskara, Sarajevo, 1940.