Podrinje: razlika između inačica
m Uklanjanje izmjene 3895421 što ju je unio/unijela 91.150.98.31 (Razgovor sa suradnikom:91.150.98.31) |
m Bot: brisanje 7 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q2744391 na Wikidati |
||
Redak 32: | Redak 32: | ||
[[Kategorija:Regije u Bosni i Hercegovini]] |
[[Kategorija:Regije u Bosni i Hercegovini]] |
||
[[Kategorija:Zemljopis Srbije]] |
[[Kategorija:Zemljopis Srbije]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
[[bg:Подриние]] |
|||
[[bs:Podrinje]] |
|||
[[en:Podrinje]] |
|||
[[fr:Podrinje (région)]] |
|||
[[nn:Podrinje]] |
|||
[[sh:Podrinje]] |
|||
[[sr:Подриње (регија)]] |
Inačica od 19. ožujak 2013. u 18:56
Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji. Ova regija je dobila ime prema rijeci Drini. Na sjeveru prelazi u Posavinu.[1]
Bosanskohercegovačko Podrinje se ponekad dijeli na gornje Podrinje (općine Višegrad, Goražde, Foča, Rogatica i Rudo) i donje Podrinje (općine Srebrenica, Bratunac i Zvornik).
Veći gradovi na srbijanskoj strani Podrinja su: Bajina Bašta, Banja Koviljača, Ljubovija i Loznica.
Povijest
Na istoku srednjovjekovne Bosne prostirala se manja oblast Podrinje, koju su Bošnjani oteli 1374. od srpskog velmože Nikole Altomanovića. Ta oblast širila se s desne strane Drine i zahvaćala u Rašku do iza Plevlja i Mileševa. To je jedini, premda malen dio Bosne, koji je prvotno pripadao Nemanjićkoj državi. Osvajanje Podrinja zasluga je borbenog i lukavog bana Tvrtka. Tvrtko se nije samo s tim zadovoljio. On poželi kraljevsku krunu u Srbiji, koja je iza smrti posljednjeg Nemanjića nejakog Uroša (1371.) ostala bez kralja, sva pocjepkana i oslabljena. To mu konačno i uspije godine 1377., kad se za okrunio za kralja Srbljem i Bosni. Pri tom mu je izvrsno poslužila okolnost, da mu je baka Jelisava, žena bana Stjepana Kotromana, bila Nemanjićka, kći kralja Dragutina. Zato Tvrtko i njegovi nasljednici više puta ističu "praroditelje svoje gospodu srpsku". To nije dokaz Tvrtkova srpstva već njegove političke mudrosti i lukavosti. Uostalom po majci Jeleni Subićki, banu Prijezdi i drugim, teklo je u Tvrtkovih žilama neusporedivo više hrvatske krvi.[2]
Vidi još
Izvori
- ↑ Hrvatska enciklopedija Podrinje
- ↑ Krunoslav Draganović, Herceg-Bosna i Hrvatska, Nova tiskara, Sarajevo, 1940.