Mila Gojsalić: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 5. veljače 2017. u 03:05

Mila Gojsalić (Kostanje, ? - Podgradac (Gata), 27. ožujka 1530.) - hrvatska mučenica

Životopis

Podrijetlom je iz sela Kostanja u Zagori. Živjela je u vremenu borbi između Poljičke republike i Turaka. 1530. godine, turski Ahmed-paša okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja Poljica. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mila Gojsalić silovana je u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.

O njoj je pisao August Šenoa. Njezin lik isklesao je Ivan Meštrović na ušću rijeke Cetine kraj Omiša. Jakov Gotovac je 1951. godine skladao operu Mila Gojsalića.

U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se ljetna kulturna priredba pod nazivom Dani Mile Gojsalić. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu dalmatinske baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. 2006. godine u Kostanju osnovana je Udruga "Poljička junakinja Mila Gojsalić".^[1] Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz 16. stoljeća.

Dani Mile Gojsalić

O kulturnoj manifestaciji

Dani Mile Gojsalić čuvaju spomen na legendarnu poljičku junakinju Milu Gojsalić rodom iz Kostanja koja je 1530. godine u borbi protiv Turaka žrtvovala svoj život za slobodu Poljica. Ova višednevna kulturološka manifestacija utemeljena 2003. godine, priređuje se s ciljem turističke prezentacije kulturno-povijesnih, prirodnih, gospodarskih i ljudskih potencijala poljičkog podneblja kako bi se (o)čuvanjem baštine, od baštine i živjelo! Spoznajući činjenicu kako se samo kulturom njeguje samosvojnost, a otkrićem izvornosti baštinjenog njeguje i čuva identifikacijska posebnost, KUD »Mila Gojsalić« i mještani Kostanja te brojni Poljičani i njihovi prijatelji, uz pripomoć mnogih zaljubljenika diljem Hrvatske koji štuju tradicijske vrijednosti i identitet ovih povijesnih prostora, s puno entuzijazma organiziraju čitav splet etnografskih, scenskih i glazbenih događanja koje prikazuju sebi i novim poljičkim naraštajima, a napose svojim gostima i sve brojnijim turistima, kako bi u čudesnom krajoliku ove samosvojne starohrvatske poljičke knežije doživjeli nepatvoreno gostoprimstvo domaćina. Tradicionalni supokrovitelji ove manifestacije su Splitsko-dalmatinska županija i Grad Omiš, kojima se u novije vrijeme pridružuju Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, dok je jubilarno deseto izdanje uživalo čak dvostruko pokroviteljstvo najviše razine i to; visoko pokroviteljstvo Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i visoko pokroviteljstvo Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Zbog svega navedenog, Organizacijski odbor Dana Mile Gojsalić i programski urednik i utemeljitelj ove manifestacije Ante Mekinić, dobitnici su Plakete Grada Omiša za 2005. odnosno 2012. godinu u znak priznanja za očuvanje povijesne i kulturne baštine te tradicijskih vrijednosti Poljica.^[2] Dani Mile Gojsalić kao rijetko koja samonikla manifestacija zasnovana na entuzijazmu poveće skupine zaljubljenika u zavičajno podneblje, može se podičiti nizom programa vlastite produkcije i zavidne izvedbene razine, među kojima se posebno ističu klapska Pripovid o Dalmaciji, koncert koji svake godine okuplja ponajbolje dalmatinske klape vjerne autentičnom klapskom izričaju, zatim tradicionalne Večeri soparnika posvećene autohtonom poljičkom gastro-specijalitetu koji se od 2009. godine nalazi na Listi nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske te prigodni glazbeno-scenski programi koji čuvaju spomen na legendarnu poljičku heroinu Milu Gojsalić, ali i druge velikane iz poljičke prošlosti. Dani Mile Gojsalić priređuju se svake godine u srpnju pred više tisuća domaćih i stranih posjetitelja, a vrhunac trodnevnih događanja je dodjela priznanja »Mila Gojsalić« osobi zaslužnoj za očuvanje baštine i opstojnost identiteta.

Dosadašnji laureati

Vidi također

Diva Grabovčeva

Izvori

↑ Udruga Poljička junakinja Mila Gojsalić, fininfo.hr, pristupljeno 5. veljače 2017.
↑ Dani Mile Gojsalić: (O)živimo baštinu da bismo od baštine i živjeli, KUD "Mila Gojsalić", Omis.hr, dugirat.com, 11. srpnja 2012., pristupljeno 5. veljače 2017.
↑ Ravnatelju HMDCDR-a Anti Nazoru uručena nagrada „Mila Gojsalić“ - za očuvanje baštine i opstojnost identiteta, ali i za promicanje istine o Domovinskom ratu, braniteljski-portal.hr, 22. srpnja 2014., pristupljeno 5. veljače 2017.
↑ Ojdana Koharević, Ante Gotovina dobitnik priznanja "Mila Gojsalić", slobodnadalmacija.hr, 17. srpnja 2015., pristupljeno 5. veljače 2017.
↑ 14. Dani Mile Gojsalić – završna večer, 16.07.2016., kostanje.hr, 23. srpnja 2016., pristupljeno 5. veljače 2017.

Vanjske poveznice

TV kalendar: Mila Gojsalić
Dani Mile Gojsalić, kostanje.hr
prof. dr. Slobodan Prosperov Novak, Zašto je prešućena poljička Jeanne d'Arc, jutarnji.hr, 29. rujna 2007.

[1] Udruga Poljička junakinja Mila Gojsalić, fininfo.hr, pristupljeno 5. veljače 2017.

[2] Dani Mile Gojsalić: (O)živimo baštinu da bismo od baštine i živjeli, KUD "Mila Gojsalić", Omis.hr, dugirat.com, 11. srpnja 2012., pristupljeno 5. veljače 2017.

[3] Ravnatelju HMDCDR-a Anti Nazoru uručena nagrada „Mila Gojsalić“ - za očuvanje baštine i opstojnost identiteta, ali i za promicanje istine o Domovinskom ratu, braniteljski-portal.hr, 22. srpnja 2014., pristupljeno 5. veljače 2017.

[4] Ojdana Koharević, Ante Gotovina dobitnik priznanja "Mila Gojsalić", slobodnadalmacija.hr, 17. srpnja 2015., pristupljeno 5. veljače 2017.

[5] 14. Dani Mile Gojsalić – završna večer, 16.07.2016., kostanje.hr, 23. srpnja 2016., pristupljeno 5. veljače 2017.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 [[File:Mile Gojsalića; Statue by Ivan Meštrović, at Omiš, 2011-12-16 (2).jpg|thumb|right|''Mila Gojsalić'' kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], u bronci kod [[Gata]] ([[Omiš]]), iznad kanjona  [[Cetina|Cetine]]]]
 [[File:Mile Gojsalića; Statue by Ivan Meštrović, at Omiš, 2011-12-16 (1).jpg|thumb|right|Meštrovićeva statua Mile Gojsalić]]
-'''Mila Gojsalić''' ([[Kostanje]], ? - Podgradac (Gata), [[27. ožujka]] [[1530]].) - [[hrvatska]] mučenica
+'''Mila Gojsalić''' ([[Kostanje]], ? - Podgradac (Gata), [[27. ožujka]] [[1530.]]) - [[hrvatska]] mučenica
-Podrijetlom je iz sela Kostanja u [[Zagora|Zagori]].  Živjela je u vremenu borbi između [[Poljička republika|Poljičke republike]] i [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Godine [[1530]]., turski [[Ahmed-paša]] okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja [[Poljica|Poljica]]. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mila Gojsalić silovana je u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.
+== Životopis ==
-O njoj je pisao [[August Šenoa]]. Njezin lik isklesao je [[Ivan Meštrović]] na [[ušće|ušću]] rijeke [[Cetina|Cetine]] kraj [[Omiš]]a. [[Jakov Gotovac]] je [[1951]]. godine skladao [[Opera|operu]] ''[[Mila Gojsalića (opera)|Mila Gojsalića]]''.
+Podrijetlom je iz sela Kostanja u [[Zagora|Zagori]].  Živjela je u vremenu borbi između [[Poljička republika|Poljičke republike]] i [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. [[1530.]] godine, turski [[Ahmed-paša]] okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja [[Poljica|Poljica]]. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mila Gojsalić silovana je u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.
+O njoj je pisao [[August Šenoa]]. Njezin lik isklesao je [[Ivan Meštrović]] na [[ušće|ušću]] rijeke [[Cetina|Cetine]] kraj [[Omiš]]a. [[Jakov Gotovac]] je [[1951.]] godine skladao [[Opera|operu]] ''[[Mila Gojsalića (opera)|Mila Gojsalića]]''.
-U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se [[ljeto|ljetna]] [[kultura|kulturna]] priredba pod nazivom [[Dani Mile Gojsalić]]. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu [[Dalmacija|dalmatinske]] baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]].
+U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se [[ljeto|ljetna]] [[kultura|kulturna]] priredba pod nazivom [[Dani Mile Gojsalić]]. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu [[Dalmacija|dalmatinske]] baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. [[2006.]] godine u Kostanju osnovana je Udruga "Poljička junakinja Mila Gojsalić".<ref>[http://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/udruga-poljicka-junakinja-mila-gojsalic/Detaljno/600940 Udruga Poljička junakinja Mila Gojsalić], fininfo.hr, pristupljeno 5. veljače 2017.</ref> Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]].
+== Dani Mile Gojsalić ==
+=== O kulturnoj manifestaciji===
+Dani Mile Gojsalić čuvaju spomen na legendarnu poljičku junakinju Milu Gojsalić rodom iz Kostanja koja je [[1530.]] godine u borbi protiv Turaka žrtvovala svoj život za slobodu Poljica. Ova višednevna kulturološka manifestacija utemeljena [[2003.]] godine, priređuje se s ciljem turističke prezentacije kulturno-povijesnih, prirodnih, gospodarskih i ljudskih potencijala poljičkog podneblja kako bi se (o)čuvanjem baštine, od baštine i živjelo! Spoznajući činjenicu kako se samo kulturom njeguje samosvojnost, a otkrićem izvornosti baštinjenog njeguje i čuva identifikacijska posebnost, KUD »Mila Gojsalić« i mještani Kostanja te brojni Poljičani i njihovi prijatelji, uz pripomoć mnogih zaljubljenika diljem Hrvatske koji štuju tradicijske vrijednosti i identitet ovih povijesnih prostora, s puno entuzijazma organiziraju čitav splet etnografskih, scenskih i glazbenih događanja koje prikazuju sebi i novim poljičkim naraštajima, a napose svojim gostima i sve brojnijim turistima, kako bi u čudesnom krajoliku ove samosvojne starohrvatske poljičke knežije doživjeli nepatvoreno gostoprimstvo domaćina. Tradicionalni supokrovitelji ove manifestacije su Splitsko-dalmatinska županija i Grad Omiš, kojima se u novije vrijeme pridružuju Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, dok je jubilarno deseto izdanje uživalo čak dvostruko pokroviteljstvo najviše razine i to; visoko pokroviteljstvo Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i visoko pokroviteljstvo Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Zbog svega navedenog, Organizacijski odbor Dana Mile Gojsalić i programski urednik i utemeljitelj ove manifestacije Ante Mekinić, dobitnici su Plakete Grada Omiša za [[2005.]] odnosno [[2012.]] godinu u znak priznanja za očuvanje povijesne i kulturne baštine te tradicijskih vrijednosti Poljica.<ref>[http://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/15914-dani-mile-gojsali-oivimo-batinu-da-bismo-od-batine-i-ivjeli-v15-15914 Dani Mile Gojsalić: (O)živimo baštinu da bismo od baštine i živjeli], KUD "Mila Gojsalić", Omis.hr, dugirat.com, 11. srpnja 2012., pristupljeno 5. veljače 2017.</ref> Dani Mile Gojsalić kao rijetko koja samonikla manifestacija zasnovana na entuzijazmu poveće skupine zaljubljenika u zavičajno podneblje, može se podičiti nizom programa vlastite produkcije i zavidne izvedbene razine, među kojima se posebno ističu klapska Pripovid o Dalmaciji, koncert koji svake godine okuplja ponajbolje dalmatinske [[Klapa|klape]] vjerne autentičnom klapskom izričaju, zatim tradicionalne ''Večeri soparnika'' posvećene autohtonom poljičkom gastro-specijalitetu koji se od [[2009.]] godine nalazi na Listi nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske te prigodni glazbeno-scenski programi koji čuvaju spomen na legendarnu poljičku heroinu Milu Gojsalić, ali i druge velikane iz poljičke prošlosti. Dani Mile Gojsalić priređuju se svake godine u srpnju pred više tisuća domaćih i stranih posjetitelja, a vrhunac trodnevnih događanja je dodjela priznanja »Mila Gojsalić« osobi zaslužnoj za očuvanje baštine i opstojnost identiteta.
+=== Dosadašnji laureati ===
-{{GLAVNIRASPORED:Gojsalić, Mila}}
+* 2003.: [[Ljubo Stipišić]]
-[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]]
+* 2004.: [[Dinko Fio]]
-[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]
+* 2005.: [[Jakša Fiamengo]]
-[[Kategorija:Katolički laici]]
+* 2006.: [[Josip Genda]]
+* 2007.: don [[Frane Mihanović]]
+* 2008.: [[Branka Šeparović]]
+* 2009.: [[Ivo Pervan]]
+* 2010.: [[Joško Belamarić]]
+* 2011.: [[Boris Ljubičić]]
+* 2012.: [[Tonko Maroević]]
+* 2013.: [[Stipe Božić]]
+* 2014.: [[Ante Nazor]]<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/layout/set/print/Novosti/HRVATSKA/Ravnatelju-HMDCDR-a-Anti-Nazoru-urucena-nagrada-Mila-Gojsalic-za-ocuvanje-bastine-i-opstojnost-identiteta-ali-i-za-promicanje-istine-o-Domovinskom-ratu Ravnatelju HMDCDR-a Anti Nazoru uručena nagrada „Mila Gojsalić“ - za očuvanje baštine i opstojnost identiteta, ali i za promicanje istine o Domovinskom ratu], braniteljski-portal.hr, 22. srpnja 2014., pristupljeno 5. veljače 2017.</ref>
+* 2015.: [[Ante Gotovina]]<ref>Ojdana Koharević, [http://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/280259/ante-gotovina-dobitnik-priznanja-mila-gojsalic Ante Gotovina dobitnik priznanja "Mila Gojsalić"], slobodnadalmacija.hr, 17. srpnja 2015., pristupljeno 5. veljače 2017.</ref>
+* 2016.: [[Ivan Perišić]]<ref>[http://www.kostanje.hr/2016/07/23/14-dani-mile-gojsalic-zavrsna-vecer-16-07-2016/ 14. Dani Mile Gojsalić – završna večer, 16.07.2016.], kostanje.hr, 23. srpnja 2016., pristupljeno 5. veljače 2017.</ref>
+== Vidi također ==
-O kulturnoj manifestaciji:
+* [[Diva Grabovčeva]]
+== Izvori ==
-Dani Mile Gojsalić čuvaju spomen na legendarnu poljičku junakinju Milu Gojsalić rodom iz Kostanja koja je 1530. u borbi protiv Turaka žrtvovala svoj život za slobodu Poljica. Ova višednevna kulturološka manifestacija utemeljena 2003. godine, priređuje se s ciljem turističke prezentacije kulturno-povijesnih, prirodnih, gospodarskih i ljudskih potencijala poljičkog podneblja kako bi se (o)čuvanjem baštine, od baštine i živjelo! Spoznajući činjenicu kako se samo kulturom njeguje samosvojnost, a otkrićem izvornosti baštinjenog njeguje i čuva identifikacijska posebnost, KUD »Mila Gojsalić« i mještani Kostanja te brojni Poljičani i njihovi prijatelji, uz pripomoć mnogih zaljubljenika diljem Hrvatske koji štuju tradicijske vrijednosti i identitet ovih povijesnih prostora, s puno entuzijazma organiziraju čitav splet etnografskih, scenskih i glazbenih događanja koje prikazuju sebi i novim poljičkim naraštajima, a napose svojim gostima i sve brojnijim turistima, kako bi u čudesnom krajoliku ove samosvojne starohrvatske poljičke knežije doživjeli nepatvoreno gostoprimstvo domaćina. Tradicionalni supokrovitelji ove manifestacije su Splitsko-dalmatinska županija i Grad Omiš, kojima se u novije vrijeme pridružuju Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, dok je jubilarno deseto izdanje uživalo čak dvostruko pokroviteljstvo najviše razine i to; visoko pokroviteljstvo Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i visoko pokroviteljstvo Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Zbog svega navedenog, Organizacijski odbor Dana Mile Gojsalić i programski urednik i utemeljitelj ove manifestacije Ante Mekinić, dobitnici su Plakete Grada Omiša za 2005. odnosno 2012. godinu u znak priznanja za očuvanje povijesne i kulturne baštine te tradicijskih vrijednosti Poljica. Dani Mile Gojsalić kao rijetko koja samonikla manifestacija zasnovana na entuzijazmu poveće skupine zaljubljenika u zavičajno podneblje, može se podičiti nizom programa vlastite produkcije i zavidne izvedbene razine, među kojima se posebno ističu klapska Pripovid o Dalmaciji, koncert koji svake godine okuplja ponajbolje dalmatinske klape vjerne autentičnom klapskom izričaju, zatim tradicionalne Večeri soparnika posvećene autohtonom poljičkom gastro-specijalitetu koji se od 2009. nalazi na Listi nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske te prigodni glazbeno-scenski programi koji čuvaju spomen na legendarnu poljičku heroinu Milu Gojsalić, ali i druge velikane iz poljičke prošlosti. Dani Mile Gojsalić priređuju se svake godine u srpnju pred više tisuća domaćih i stranih posjetitelja, a vrhunac trodnevnih događanja je dodjela priznanja »Mila Gojsalić« osobi zaslužnoj za očuvanje baštine i opstojnost identiteta. Dosadašnji laureati bili su: Ljubo Stipišić (2003.), Dinko Fio (2004.), Jakša Fiamengo (2005.), Josip Genda (2006.), don Frane Mihanović (2007.), Branka Šeparović (2008.), Ivo Pervan (2009.), Joško Belamarić (2010.), Boris Ljubičić (2011.), Tonko Maroević (2012.) i Stipe Božić (2013.).
+{{izvori}}
+== Vanjske poveznice ==
-==Vidi također==
+* [https://www.youtube.com/watch?v=Xrx27adR8rg TV kalendar: Mila Gojsalić]
-*[[Diva Grabovčeva]]
+* [http://www.kostanje.hr/category/dani-mile-gojsalic/ Dani Mile Gojsalić], kostanje.hr
+* [[Slobodan Prosperov Novak|prof. dr. Slobodan Prosperov Novak]], [http://www.jutarnji.hr/arhiva/zasto-je-presucena-poljicka-jeanne-darc/3963579/ Zašto je prešućena poljička Jeanne d'Arc], jutarnji.hr, 29. rujna 2007.
+{{GLAVNIRASPORED:Gojsalić, Mila}}
-==Vanjske poveznice==
+[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]]
-*[https://www.youtube.com/watch?v=Xrx27adR8rg TV kalendar: Mila Gojsalić]
+[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]
+[[Kategorija:Katolički laici]]