Jakša Fiamengo

Izvor: Wikipedija
Jakša Fiamengo

Rođenje Komiža, 26. studenoga 1946.
Smrt Split, 27. prosinca 2018.[1]
Zanimanje književnik, scenarist
Nagrade
Portal o životopisima

Jakša Fiamengo (Komiža, 26. studenoga 1946.Split, 27. prosinca 2018.) bio je hrvatski pjesnik i akademik.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođen je u Komiži na otoku Visu 1946. godine. Klasičnu gimnaziju završio je u Splitu, gdje je uređivao časopis Vidik.

Autor je tekstova mnogih klapskih, pop i zborskih pjesama dalmatinskog melosa, među kojima su najpopularnije: Piva klapa ispo' volta, Nadalina, U prolazu, Infiša san u te, Promenade, Ja sam pjesma, Karoca gre, Sutra će te ponit i Sidro u čoviku. Autor je i 16 knjiga poezije i dobitnik mnogih državnih priznanja za književnost. Njegovo pjesništvo tematski je vezano za more kao i život uz njega, a kulturološki pripada mediteranskom krugu. Velikim dijelom ono je tradicionalnih formalnih obilježja: strofično i rimovano. Značajna je i Fiamengova kazališnokritičarska djelatnost te rad na afirmaciji amaterskih kazališnih družina, pogotovo s područja Dalmacije.

Na hrvatski jezik prevodio je i pjesme s makedonskog jezika. Tako je preveo i neke pjesme makedonskog pjesnika Konstantina Miladinova.[2] Godine 2014. postao je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Umro je u Splitu, 27. prosinca 2018. godine u 73. godini života. Pokopan je 5. siječnja 2019. na groblju svetog Mikule na Musteru, s pogledom na rodnu Komižu, Biševo, Svetac i jadransku pučinu.[3]

Djela[uredi | uredi kôd]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

Ostalo[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Jakša Fiamengo za Olivera je napisao više od 60 pjesama, a ovo su one po kojima ćemo ga pamtiti, tportal.hr, pristupljeno 27. prosinca 2018.
  2. Vjesnik[neaktivna poveznica], Makedoniju i Hrvatsku povezuju kuće od riječi, 1. srpnja 2001.
  3. Šarac, Damir. 5. siječnja 2019. VIDEO NA GROBLJU IZNAD KOMIŽE POKOPAN JAKŠA FIAMENGO Evo kojim se riječima od pjesnika oprostio akademik Tonko Maroević. jutarnji.hr. Jutarnji list. Pristupljeno 2. prosinca 2022.
  4. Novak, Slobodan Prosperov, str. 147.-148.
  5. Pjesnički susreti u Podstrani. Dr. Ivanu Golubu uručeno priznanje "za osobit doprinos hrvatskoj književnosti", ika.hr, pristupljeno 16. rujna 2017.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Novak, Slobodan Prosperov, Povijest hrvatske književnosti, sv. 4, Split, 2004. ISBN 953-214-211-8
  • Peričić, Helena, “Naramak najizvrsnijih ukoričenih Jakšinih pjesama”, Zadarski list (tjedni prilog za kulturu, umjetnost i obrazovanje “Donat”), 15. siječnja 2008., 31.; Riječ, Sisak, 2008., 245-246.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]