Južni Slaveni: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Restored revision 3925717 made by Addbot (HG) (3.1.22)
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 22: Redak 22:
*[http://historytogo.utah.gov/people/ethnic_cultures/southslavcommunityinmidvale.html Miriam B. Murphy, South Slav Community in Midvale]
*[http://historytogo.utah.gov/people/ethnic_cultures/southslavcommunityinmidvale.html Miriam B. Murphy, South Slav Community in Midvale]
*[http://www.anita.f2o.org/bogovi.htm Slavenska mitologija]
*[http://www.anita.f2o.org/bogovi.htm Slavenska mitologija]
*[http://www.alemnet.info/magazine/index.html Magazin Bošnjaka Kosova na bosanskom jeziku]
*[http://www.alemnet.info/magazine/index.html Magazin Bošnjaka Kosova na bošnjačkom jeziku]


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 14. veljače 2018. u 02:16

Mijačko selo, Makedonija
Šokačko selo, Draž, Hrvatska.
Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast.


Južni Slaveni.- Južni ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina). Skupine Slavena doprle su u ove krajeve (prema dijelu "migracijskim" teorijama) u 2. polovici 7. stoljeća, a njihov ustroj je bio plemenski. Neke skupine zacijelo su bile prije dolaska slavenizirane (Hrvati) a neke nakon što su prodrli u ove krajeve (Bugari).

Narodi koji predstavljaju skupinu Južnih Slavena su:

Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori većinom su pravoslavci, dok su južni Slaveni u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini zastupljeni su muslimani (Bošnjaci), pravoslavci (Srbi) i katolici (Hrvati). U svijetu ima ukupno 33 000 000 južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Europe. Južni Slaveni u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i dijelu Bosne i Hercegovine pišu ćirilicom, a u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine latinicom.

Vanjske poveznice

Izvori

1 Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. ISBN 0-8147-5520-8