Razgovor:Hrvati Bosne i Hercegovine

Prva rasprava

Gospodo, molim vas da određene navode u članku pod naslovom "Hrvati Bosne i Hercegovine" ispravite sukladno stvarnim historijskim i aktuelnim činjenicama. Jezik "bošnjački" službeno ne postoji (niti je ikada postojao) pa je prema tome potpuno nejasno kako je autor članka došao do istog. U ustavu i zakonima BiH postoji samo BOSANSKI jezik, koji je uz hrvatski i srpski zvanično službeni jezik na cijelom području BiH. Recimo da se radi o jezičkoj, slučajnoj, grešci autora ali i takva se mora što prije ispraviti u interesu vjerodostojnosti podataka na wikipedia-i. Druga, ali po važnosti svakako značajnija primjedba se odnosi na navod da je u BiH nakon završetka asimilacije Ilira od strane Slavena ("i drugih barbarskih plemena") stanovništvo prakticiralo kršćanstvo "zapadnog obreda". Ovaj navod je apsolutno netačan i historijski neutemeljen. Postoji bezbroj izvora koji svjedoče o tome da je stanovništvo srednjovjekovne Bosne pripadalo Crkvi bosanskoj, tj. učenju koje se i po obredima i po raznim drugim religijskim postulatima suštinski razlikuje od zapadnog (i istočnog) Kršćanstva. O tome ne treba raspravljati, to su historijske činjenice o kojima svjedoče autentični dokumenti i arheološki nalazi iz tog perioda bosanske historije.

Stoga smatram da je ovaj članak tendenciozan, neobjektivan, i namjerno ili nenamjerno falsificira historiju, kako Bosne i Hercegovine, tako i Hrvata kao njenog konstitutivnog elementa. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 80.65.169.195 (razgovor • doprinosi) 13. studenoga 2006., 12:51:31 (srednjoeuropsko vrijeme)

Mijenjaj sam, tko ti smeta. --83.131.205.78 08:55, 17. studenog 2006. (CET)

Slušaj, kolega, ovdje mi ne pričamo bošnjački nego hrvatski, a bosanski se na hrvatskom zove bošnjački. Na članku o njemu imaš raspravu je li bošnjački ili bosanski pa tamo raspravljaj, ja sam se samo priklonio volji većine na ovoj wikipediji. Što se tiče kršćanstva zapadnog obreda i Crkve bosanske, ja članak nisam dovršio jer nemam volje i vremena, akobogda bit će toga preko ovih sad praznika, pa bih sve to lijepo napisao kako valja, tako da ne misliš da sam nešto krivo napisao jer nisam nego sam samo ispustio spomenuti Crkvu bosansku, a katolička vjera je u Bosni prisutna od rimskih vremena s kontinuitetom do danas. Ako imaš još neku primjedbu, smatraš da je nešto pogrešno, evo reci pa ću ja ispraviti ili ispravljaj sam. Flegmatik

Zanimljivo kako je prvi komentar članka opet ponavljanje uobičajene mantre koju Hrvati u BiH slušaju još od priznavanja BiH kako samostalne države: vi ste si umislili da ste Hrvati, vi ste samo bosanski katolici, a ni katolici niste bili do prije koju godinu. Pa zašto je toliki problem da Hrvati BiH imaju kulturnu slobodu jezika i povijesti? Nedavno je na stranicama fojničkog samostana jedan gospodin iznio tvrdnju da su Hrvati iz BiH umislili da su Hrvati, jer oni veze nemaju sa Hrvatskoj, zašto se ne nazovu Bošnjaci katolici? Pa da su htjeli ići linijom manjeg otpora naši preci su se mogli poturčici prije par stoljeća, sigurno bi im životi bili lagodniji. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Svjetlaa (razgovor • doprinosi) 29. travnja 2007., 19:25:54 (srednjoeuropsko vrijeme)

Slušaj, ta mantra ima itekakvog uporišta u povijesnim činjenicama. Kroz sve moguće povijesne izvore bosanski katolici sebe nazivaju Bošnjacima, a i drugi ih tako etiketiraju. Izjašnjavanje bosanskih katolika Hrvatima je nastalo u 19. st. pod utjecajem hrvatskoga narodnog preporoda. Npr. Matija Divković, bosanski franjevački književnik (na wikipeidji etiketiran kao Hrvat) u proslovu svoje knjige "Nauk krstjanski" kaže za sebe da je Bošnjak iz Vareša. Kad se malo bolje pročačka, takvih primjera ima na stotine kroz cijelu bosansku povijest.--78.3.26.232 09:32, 19. rujan 2007. (CEST)

Ja sam bosanski katolik ali ne dao Bog da ja za sebe ikad kažem da sam Hrvat. Ja imam svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu, zemlju čija historija seže do hiljadu godina u prošlost, zemlju neviđenih ljepota i baštine, i svoju katoličku vjeru koju su naši fratri čuvali vijekovima. I drugog identiteta do tog mi ne treba. Meni domovina nije Hrvatska, ja nemam hrvatsko državljanstvo niti imam potrebu da glasam na hrvatskim izborima. Ja nemam potrebu da svoje dijete šaljem u školu da uči da govori žlica umjesto kašika, siječanj umjesto januar ili promet umjesto saobraćaj. Tako se u nas nije nikad govorilo i ko god to forsira kao svoj maternji jezik, mora da je debelo isfrustriran jer se tako u Bosni stvarno ne govori, a i ti što se busaju u prsa da je to njihov jezik nemaju pojma tako govoriti. Bosanske katolike se uvjerilo da su niko i ništa, a da bi postali neko i nešto, moraju se pridružiti zapadnim komšijama i uvijek se šlepati uz njih. To je jednostavno kriza identiteta. Ljudi su uvjereni da svoj identitet moraju da posuđuju od Hrvata jer svog bosanskog nemaju, što je naravno notorna laž. Pa zar činjenica da toliki dio građana Bosne i Hercegovine prezire vlastitu državu i nada se da će opet doći neki krivousti mafijaš koji će ju pokušati podijeliti nije porazna? Ljudi su uvjereni da je njihov dom negdje drugo, a ne u Bosni, i dok je god to tako, nema sreće za nas. Ne može se biti i Bosanac i Hrvat, ili si ovamo ili si tamo.--78.3.28.249 09:44, 13. listopad 2007. (CEST)

za ovoga ispred sto je pisao ispred sebe, mogu reci da je budala! ovako, mozete li onu sliku grb herceg bosne zamjeniti sa istom slikom, ali sa vecom rezolucijom! eto toliko, odlicno ste ovo odradili, samo jos zavrsite clanak, a mozda ga ja zavrsim ako imao vremena. pozdrav iz hrvatskog mostara! — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 77.221.3.6 (razgovor • doprinosi) 25. studenoga 2007., 21:57:56 (srednjoeuropsko vrijeme)

Kriza identiteta svakako postoji, utoliko se slažem s Vama. Ipak, o identitetu je najbolje govoriti iz vlastite perspektive. Poštujem svaku rečenicu u Vašem prilogu koja počinje sa ja. Ostatak teksta je uvredljivo patroniziranje. Unatoč svemu što ste naveli nesumnjiva je činjenica da velika većina bosanskih i hercegovačih katolika ne misli kao Vi. Nije mi jasno otkud dolazi tako snažno izražena potreba da drugima niječete pravo izbora. Vidite, ja mogu živjeti s Vašim mišljenjem a da me to ni malo ne uznemiruje. Ne osjećam nikakvu potrebu da Vas ubjeđujem da se priklonite mojim stavovima, ili da Vas navodim da mijenjate svoje, osim utoliko koliko se tiču mojih ljudskih sloboda. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Vladbohm (razgovor • doprinosi) 15:39, 29. travnja 2011.

"Svako ime samo ne hrvatsko." Kako da ne. Iste regionalističke priče. A ovo me podsjeća na one koji govoridu da su rimokatolici, a čude se koji je ono znak što izgleda kao dvije grede napoprijeko jedna drugoj, vodoravna je kraća, a okomita je dulja. One koji se lažno predstavljaju za katolike, da bi okolo prodavali priče koje njegova prava zajednica (koja nikako nije katolička) želi plasirati svijetu. Kao i KOS i JNA koja je govorila po Jugoslaviji i po svijetu kako se Hrvati ne žele osamostaliti i kako su za Jugoslaviju. Onaj navodni "katolik" komplekse svoje zajednice projicira na Hrvate. Kubura (razgovor) 05:49, 30. travnja 2011. (CEST)

Besmislene tvrdnje

Hrvati Bosne i Hercegovine nisu posebna etnička grupacija nego su ravnopravni pripadnici hrvatskog naroda, ali ih povezuje činjenica da žive izvan matične domovine svog naroda, Hrvatske.

Što znači "matična domovina"? Definicija, referenca, izvor? Kako se tko osjeća i kako objašnjava svoju pripadost ovoj ili onoj državi, njegova stvar. Relevantno je za wikipediju samo ako se navede podatak, npr. neko istraživanje koliko ljudi u BiH smatra svojom primarnom državom Hrvatsku ili tako nešto. Ovakve generalizacije općeg mišljenja nigdje ne vode.

Bosna i Hercegovina je također njihova domovina, ali osjećaju se izrazito povezano s drugim Hrvatima, pa zato i pokazuju svoju privrženost Hrvatskoj.

Opet ista stvar. Kako se tko osjeća povezano s kime, i kome iskazuje privrženost, osobna je stvar, ne obrazac po kojem se ponaša cijela jedna etnička skupina. Ovo su samo aspiracije pojedinih balkanskih nacionalističkih skupina, ali unatoč svemu, jednoumlje nije prevladalo.

Broje oko 570.000 pripadnika i čine 14,3 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine i povijesno su najstarije stanovništvo te zemlje koje na tom prostoru živi od VII. stoljeća.

Neki historiografski dokument? Većina današnjih povjesničara, od bošnjačkih, preko hrvatskih (Raukar, Nada Klaić), pa do svjetskih (N. Malcolm) smatra da o stanovništvu Bosne i Hercegovine ne možemo govoriti kao o srpskom i hrvatskom ni u kasnom srednjem vijeku, a kamoli u VII. st. kad još nemamo nikakvih živih izvora o prostoru današnje BiH. Tada se to područje, ako je suditi po izvorima (a po čemu ćemo drugom razmatrati povijest) doima pustim, tek u 10. st. saznajemo za "zemljicu" Bosnu, dok npr. hrvatska obala već cvjeta arhitekturom, kamenom plastikom, komunikacijom s papom, trgovinom i sl. Tako da praktički nitko na ovom svijetu nema pojma kako se seoba naroda odvijala na prostoru BiH, kad i kako je slavensko stanovništvo prevladalo romansko i ilirsko i kojoj etničkoj skupini to slavensko stanovništvo pripada. Kasnije nalazimo naziv "Bošnjanin" (kasnije Bošnjak), da bi današnji nazivi za 3 bosanskohercegovačke nacije prevladalo tek u 19, odnosno 20. st. Tako da zaključci o Hrvatima u VII. st. i "najstarijem stanovništvu" ne vode nikuda.--78.3.44.228 15:52, 2. svibanj 2008. (CEST)

Pronaći ću uskoro anketu neku, pa ćeš viditi da Hrvati ne smatraju BiH svojom domovinom! --Mostarac (razgovor) 23:07, 4. svibanj 2008. (CEST)

Dobra ti ova referenca: Podržavate li neovisnost Kosova ? :-)))--77.78.197.130 17:29, 5. svibanj 2008. (CEST)

Pa Turci su u Bosnu došli kojih 1000 godina nakon Hrvata... brojni toponimi u Bosni nose nazive starih hrvatskih plemena... a tzv Bošnjaci nastaju tek nakon islamizacije istih plemena... govori li to vama nešto. --Zeljko (razgovor) 18:00, 5. svibanj 2008. (CEST)

Evo sredio sam ovo sa anketom, pretraži malo u arhivi anketa pa ćeš pronaći. A što se tiče, najstarijeg stanovništva BiH, eno naveo sam ti izvor. Taj izvor je portal Herceg-Bosna.org na kojem ima dosta znanstvenih tekstova o povijesti i svemu ostalome Hrvata, Bosne i Hercegovine i Herceg-Bosne. Portal Herceg-Bosna.org je po meni prava enciklopedija i po znanstvenim tekstovima i svemu ostalom! --Mostarac (razgovor) 22:00, 5. svibanj 2008. (CEST)

Nisi uhvatio bit, a to je da Hrvati u BiH ne mogu ništa smatrati ni ne smatrati. Nešto smatrati može samo pojedinac, a ne cijela etnička skupina. Ako govoriš o javnom mnijenju, bitna je informacija koja iznosi brojku, postotak. Ocjena u uvodnom dijelu članka je paušalna jer poistovjećuje mnijenje jedne političke struje i dijela ljudi na sve pripadnike te etničke skupine. Iz same se ankete vidi da ne misle svi tako, dakle ocjena "Hrvati u BiH smatraju Hrvatsku domovinom" nije točna. Uostalom, kakva je to referenca anketa s Internet-portala? Pod anketa mislim ozbiljnije istraživanje koje uzima dovoljno velik i heterogen uzorak, ljude različite dobi, socijalnog položaja i sl. Naravno da se to ne može izvući iz ankete s portala jer je sudjelovanje u anketi omogućeno samo onima koji portal posjećuju.

A Herceg-Bosna ti je čisto pouzdan izvor za enciklopedijski članak. Jednako kao i Krajina-force i Zemlja Bosna, kao i drugi pro-nacionalni web-sadržaji. Mogu i ja otvoriti takvu stranicu pa pisati svoju verziju povijesti. Imaš stručne historiografske literature pa se s njom pozabavi. O Bosni su puno zaključili i dokazali povjesničari kao što su Raukar, N. Klaić, Noel Malcolm i oni su vjerodostojan izvor jer njihove argumente još nitko nije pobio i uspješno osporio. Pisdanje članka po nacionalističkim pamfletima s Interneta je smiješno, kao i popis nacionalnog sastava stanovništva iz srednjeg vijeka (Hrvati-katolici, Hrvati-krstjani i sl). Kao što sam rekao, u Bosni se suvremeni etnički termini javljaju tek u 19. i 20. st. U srednjem vijeku nema nikakvih pisanih spomena hrvatskog imena, i nema nikakvih dokaza o naseljavanju Hrvata na te prostore. Nikakvi toponimi ništa ne znače jer su sva ta hrvatska imena većinom općeslavenska i njihovo značenje nije do danas utvrđeno. A prvi pisani spomen naziva Bošnjak potječe iz vremena kralja Tvrtka I, pa vi računajte koliko je to prije Turaka i islamizacije.--78.3.34.184 18:18, 7. svibanj 2008. (CEST)

Bola i ovo je po nekim podacima koji dolaze od neikh povjesničara. Pa ako malo pogledas sajt Hercegbosna.org, vidjet ćeš da su to radovi većinom preuzeti od nekih povijesnih stručnjaka. Evo kako piše u "Crkvi na kamenu" izdanje listopad 2007.: Naime, prema studijama nekoliko ozbiljnih stručnjaka (Krunoslav draganović, Dominik Mandić, Antun Ivandija, Josip Buturac), u vrijeme turske okupacije BiH bilo je oko 750.000 katolika (85,22 %), oko 80.000 "bosanskih krstjana" (9,09 %) i oko 50.000 pravoslavaca (5,68 %). Pa zar ti nije teško zaključiti da su katolici Hrvati, krstjani također Hrvati možda i Srbi i pravoslavci Srbi. Razmisli malo, možda shvatiš! --Mostarac (razgovor) 19:12, 7. svibanj 2008. (CEST)

Bola, ako imamo djela priznatih svjetskih stručnjaka na nekom području, zašto onda pisati članak prema literaturi nekih anonimaca? Ovakav tip literature je totalno neobjektivan i više spada u političko-nacionalne parole nego u stručnu historiografiju. Pročitaj neko ozbiljno povjesničarsko djelo pa pokušaj uočiti razliku između samog tona kojim pišu ovi, a kojim piše netko ozbiljan. Sama činjenica da ovi tvoji stručnjaci o povijesti govore isključivo iz perspektive svoje nacije ih diskreditira. Naravno, ne kažem da treba uzeti jednu knjigu i prema njoj sastaviti članak, ako se oko nečega lome koplja (a lome se oko BiH-povijesti, itekako), onda treba objasniti da ne postoji neka općeprihvaćena verzija povijesti, nego da postoji više teorija, tvrdnji, objašnjenja, argumenata i sl. Tek ako kroz članak prikažeš realnu situaciju u povjesničarskim krugovima, došao si do objektivnosti. Ovakve paušalne procjene iz članka nigdje ne vode. Uostalom, smiješ li c/p s tih stranica uopće?

A tvoj zaključak o Hrvatima katolicima i krstjanima, te manjem broju Srba krstjana i o Srbima pravoslavcima ne razumijem. Ako su danas na Balkanu pojmovi nacija gotovo u potpunosti poistovjećeni s religijskim pripadnostima, to ne znači da je tako bilo prije 700 ili 1200 godina. Moglo je biti ljudi koji su podrijetlom bili etnički Srbi, ali su pripadali katoličkoj vjeri, također i Hrvata koji su bili pravoslavci, a moglo je biti pravoslavaca i katolika koji nisu bili niti jedno niti drugo. Dapače, postoje povijesni izvori koji topotvrđuju. Pokušaj naći tekst nekog putopisca, geografa, etnologa i sl. od prije 300-400 godina koji govori o ovim krajevima, ili možda neko književno djelo iz tog razdoblja. Očekuješ da će naići na isto etničko stanje kakvo je bilo danas? Recimo, Alberto Fortis je u 18. st. napisao cijeli putopis o Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori i gotovo nigdje Hrvate i Srbe nije spomenuo. Za njega su stanovnici otoka i dalmatinskih gradova Dalmatinci, a zaleđa Morlaci ili Vlasi. Jasno spominje da ima Morlaka katolika i pravoslavaca, ali cijelo vrijeme o njima govori kao o jednom etnosu. No, pritom ih izričito odvaja od Dalmatinaca i definira ih kao različit narod od Morlaka. Ne vidiš li koja je to razlika u odnosu na danas? Za sve je zaslužan/kriv nacionalni preporod 19. st. koji je formirao nacije u današnjem obliku, i o današnjim modernim odrednicama nema smisla govoriti u razdobljima prije nacionalnog pokreta. U BiH ćeš naići na sličan slučaj što se tiče nacija.--78.3.6.1 19:58, 9. svibanj 2008. (CEST)

Dobro, shvatio sam i ja sam da u ranom Srednjem vijeku nisu bili Hrvati, Srbi nego katolici, krstjani, pravoslavci. I uklonio sam ono Hrvat ispred katolik i krstjan. Jer se kasnije u ovoj povijesti navodi da se tek u austro-ugarskom razdoblju dogodio taj narodni preporod Hrvata i Srba tj. Hrvati i Srbi su od etničko-vjerskih u moderne političke subjekte, ili, od naroda u nacije, integrirane u nacionalni korpus zajedno sa svojim sunarodnjacima izvan BiH.--Mostarac (razgovor) 14:01, 10. svibanj 2008. (CEST)

Nabasao sam na netu na jednu zanimljivu kartu [1] možda bi se mogla iskoristiti u ovome članku? Čeha 17:22, 16. lipanj 2008. (CEST)
Također ovo je koristan link za praćenje promjena granica mostarske općine i etničkog inžinjeringa za vrijeme druge jugoslavije (karta nije stavljena na wikipediju, ali bi netko to mogao dodati). [2] Čeha 17:25, 16. lipanj 2008. (CEST)

Ova prva karta[3] je ubačena u tekst, a na ovu drugu si sigurno "nabasao" na forum.hr - tema Etničke karte BiH ;) Samo neznam kako bi ovu drugu postavili, ne zna se autor i sve ostalo? --Mostarac (razgovor) 14:23, 17. lipanj 2008. (CEST)

Hmm... zaključio sam da je ovaj članak poprilično glup. Osobito ono o manjinama u Bosni... bla bla... Optimus Pryme (razgovor) 11:04, 30. siječanj 2009. (CET) NIJE BA TAKO Članak je napisan sa hrvatsko-jugoideoloskog tj skrivenog veliko hrvatskog pogleda ,gledista-tzv "Tacke motrilista" nego ovako Sve do kraja 19-tog stoljeca Bosanski katolici i pravoslavci nisu se nazivali nit tzv."Hrvatima" nit tzv."Srbima",nego Bošnjacima,a tzv."srpsko-hrvatski" politicki faktor nije imao nikakvog znacajnog utjecaja na zbivanja u Bosni u njenoj cijeloj dotadašnjoj historiji. Bosanski franjevci su kroz cijeli Srednji Vijek širili katolicizam medu Bošnjacima bogumilske vjere,ali ne i tzv."hrvatstvo",dok "pravoslavaca" prakticno nije ni bilo u Bosni sve do ulaska Bosne u sastav Otomanskog Carstva. Medutim,krajem 19-tog stoljeca to stanje se mijenja i Bosanski katolici i pravoslavci preko noci postaju tzv. "Hrvati" i tzv. "Srbi".Od tada je Bosanski narod podijeljen i od tada pocinju i svi sukobi unutar Bosne i njenog naroda,što se NIKADA prije u cijeloj historiji Bosne nije dogadalo nego su se Bošnjaci svih vjeroispovjesti borili za Bosnu,a ne protiv nje. O Bosnjacima,kao jednom narodu tri razlicite vjere,govori,1844 i otac srpskog radikalizma Ilija Garasanin,govoreci o "potrebi bratstva izmedju Bosnjaka i Srba i ostalih Slavena". Osvrnimo se,dakle, na Nacertanije (1844), Ilije Garašanina. U svom programu Nacertanije on narod Bosne naziva Bošnjacima - bez obzira na vjersku pripadnost - i kada govori o programu posrbljavanja Bosnjaka on kaze: ...K ovome treba dakle uciniti da se Bošnjaci i ostali Slaveni obrate..." Nadalje, predlaže da se: "nekoliko mladih Bošnjaka u srpsku službu državnu prima da bi se ovi...obucavali i za takove cinovnike pripravljali koji bi ono što su u Srbiji naucili posle u svom otecestvu u djelo privesti mogli." Da bi plan velike Srbije tekao bez vecih problema,i posrbljavanje Bosnjaka muslimana izvrsilo kako je zamislio,Garašanin smatra da bi se trebala pisati i opca historija Bosne gdje se "ne bi smela izostaviti slava i imena nekih muhamedanskoj veri prešavsi Bošnjaka" i nadalje napominje da bi ova historija trebala da bude oprezno pisana i to iskljucivo "u duhu narodnog jedinstva Srba i Bošnjaka",i od strane "coveka vrslo sposobnog i duboko pronicavajuceg." (ovdje je znacajno primjetiti da Garasanin ne spominje nikakve millete,nego na vise mjesta koristi narodno ime Bosnjaci za CJELOKUPAN narod u Bosni,dakle kao zajednicki naziv svih Bosnjaka,bez obzira na vjeru). Meta njegovog programa bili su i pravoslavni i katolicki Bošnjaci,tako Garasanin kaze da nece biti velikih problema "preobratiti",odnosno posrbiti, Bosnjake pravoslavce (Bosnjake istocnog vjeroispovijedanja),i o tome kaze sljedece:"Na istocnog veroispovedanija Bošnjake veci upliv imati nece biti za Srbiju težak zadatak.".NAPOMENA:U vrijeme kada Garasanin ovo navodi srpska pravoslavna crkva nije ni postojala u Bosni,a ni kasnije,sve do 1920 godine!!(Na osnovu sporazuma izmedju Vlade Kraljevine SHS i Carigradske patrijaršije od 18. marta 1920. godine "Sveti Arhijerejski Sinod Vaseljenske patrijaršije donio je odluku od 19. marta 1920. godine, broj 2056., kojom daje blagoslov na prisajedinjenje "ujedinjenoj srpskoj pravoslavnoj crkvi" eparhija koje do tada nikada nisu bile u sastavu srpske pravoslavne crkve ukljucujuci i eparhiju u Bosni,koja je uvijek do tada bila iskljucivo u sastavu Carigradske patrijarsije. Vlada Kraljevine SHS isplatila je Carigradskoj patrijaršiji za taj pristanak milion i pet stotina hiljada zlatnih franaka. Tom odlukom Carigradska patrijaršija oslobadja od svoje vlasti i prisajedinjuje pravoslavnoj srpskoj crkvi eparhije koje su do tada bile pod njenom upravom,dakle TEK 1920 godine srpska pravoslavna crkva se po prvi puta pojavljuje u Bosni)I nikakve narodne veze nije bilo izmedju Bosnjaka pravoslavaca i Srba pravoslavaca....Bosnjaci pravoslavci (danasnji tzv."bosanski Srbi"),inace,poticu u ogromnoj vecini od stocarskih plemena pravoslavnih Vlaha,a ostatak od Bosnjaka bogumila i nikakve veze nemaju sa Srbima. Veci problem,pak,Garasanin vidi u posrbljavanju Bosnjaka katolika,pa o tome kaze:"Više predostrožnosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to, da se katolicki Bošnjaci zadobijedu. Na celu ovih stoje franjevacki fratri." Bosnjaci katolici su takodjer krajem 19-stoljeca preko noci postali tzv. "bosanski Hrvati",ali je bitno napomenuti da u srednjovjekovnoj Bosni nije bilo Hrvata kao nekog naroda u Bosni,to jasno uocavaju i sami hrvatski historicari kao npr.Tomislav Raukar,Nada Klaic,itd. Tako,hrvatski historicar Tomislav Raukar kaze vrlo jasno: "U srednjovjekovnim bosanskim vrelima, prije svega u njihovu nazivlju, nema izricitih potvrda o nazocnosti hrvatskoga stanovnistva na podrucju bosanske drzave... "Dapace, ni na nekim dijelovima hrvatskoga kraljevstva u srednjem vijeku nije bilo hrvatskoga imena. Primjerom je srednjovjekovna Sclavonia ili Slovinje." Jedan od najcjenjenijih historicara u svijetu,po pitanju historije svih juznoslovenskih zemalja,hrvatski historicar Dr Nada Klaic u svome djelu "SREDNJOVJEKOVNA BOSNA - POLITICKI POLOZAJ BOSANSKIH VLADARA DO TVRTKOVE KRUNIDBE",Zagreb,1989.,dolazi do sljedecih konstatacija: "....No, ove nevjeste projekcije o srpstvu Bosne vrijede isto koliko Sisicevo dokazivanje o hrvatsvu Bosne. Medjutim nekriticki izvjestaj Konstantina Porfirogeneta o Sklavinijama moze posluziti kao podloga za zakljucke samo onom historicaru kome nije odvec stalo do historijske istine. On je uglavnom iste vrijednosti kao i Dukljaninove vijesti o vladanju hrvatskih ili srpskih vladara nad Bosnom. To su tek povremeni izleti susjednih vladara koji nisu niti su mogli izmijeniti stoljetni polozaj bosanskih zemalja jer su one bez Hrvata i Srba odavno isle svojim, od njih posve odijeljenim putem. Carevi podaci za taj posao ne mogu biti mjerodavni, a jos manje vjesta konstrukcija barskog nadbiskupa koji pise sredinom 12. stoljeca...." Sve do pred kraj 19.stoljeca u Bosni su zivjeli jedino Bosnjaci,koji su bili triju vjera muslimani katolici i pravoslavci: Bošnjak katolicke vjeroispovijesti fra. Ivan Frano Jukic (1818-1857), koji je koristio pseudonim Slavoljub Bošnjak, koji je u svom proglasu 1848. godine zapisao: "Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao ocenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovicne nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca ocistimo od predsudah, fatajmo za knjige i casopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo." Citav ovaj fenomen,u svojoj cuvenoj pjesmi "Pjesma Bošnjaku" koju je objavio list "BOŠNJAK" u izdanju od 2. VII, 1891 godine,opisao je i Safvet-beg Bašagic rijecima: Znaš Bošnjace, nije davno bilo, Sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta, Kad u našoj Bosni ponositoj, I junackoj zemlji Hercegovoj, Od Trebinja do Brodskijeh vrata, Nije bilo Srba ni Hrvata. A danas se kroz svoje hire, Oba stranca ko u svome šire. [...] Oba su nas gosta saletila, Da nam otmu najsvetije blago, Naše ime ponosno i drago. HUSO — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 92.36.165.188 (razgovor • doprinosi) 14:21, 6. siječnja 2010. --89.146.176.113 14:00, 3. ožujka 2012. (CET)

Plava karta

Zamijenio sam 250 px s 250 px ali ista mi ne prikazuje ništa prilikom pregleda stranice. Da li je tko ikada naletio na sličnu grešku? --Čeha (razgovor) 07:01, 16. kolovoz 2008. (CEST)

Tobožnji grb i zastava (simboli) Hrvata BiH i ostale blesave konstrukcije

Grb Herceg-Bosne odjednom postade grb Hrvata Bosne i Hercegovine. Besmislica! Zašto bi BH-Hrvati uopće morali imati nekakav zaseban grb ili zastavu? Zastava Bosne i Hercegovine je i hrvatska. BiH je naša domovina, naš je identitet i bosanski. Drugo, ako BH-Hrvati baš "moraju" imati zaseban grb i zastavu, to sigurno nisu grb i zastava Herceg-Bosne. Taj grb i zastava Herceg-Bosne su obična izmišljotina iz novijeg vremena i po meni su samo uvreda zdravom razumu. Dobro je poznato da je Herceg-Bosna služila Tuđman-Šušak-Bobanovskoj politici koja je bosanskim Hrvatima tijekom zadnja dva desetljeća nanijela mnogo zla, politici koja se i dan-danas manifestira u člancima kao što je ovaj o Hrvatima BiH. Bosanski Hrvati (da, dobro ste pročitali: Hrvati iz Bosne, Hrvati-Bosanci), smatram, zaslužuju na Wikipediji zaseban članak, pa ću se time i pozabaviti. Jedno vam obećavam, članak neće biti u skladu s vladajućom ideologijom koja bosanske Hrvate potiče da se odreknu svoga bosanskog identiteta, štoviše da ga kao tobože nešto niže i manje vrijedno prezru u korist nekoga "apstraktnog općeg hrvatstva", kako reče jedan bosanski hrvatski pisac, pisac po kojem su "veliki Hrvati" pljuvali i dan-danas pljuju zato što se usudio razmišljati svojom glavom, biti ponosan svojom Bosnom i - gle čuda! - u Sarajevu živjeti i raditi kao svoj na svome, među svojima, ma koje oni vjere ili nacije bili. -- Άριστος Πρώτος 23:00, 9. ožujak 2009. (CET)

Bola', to je službena zastava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i gotova priča! Ma pravi taj članak samo nek ti naslov bude Bosanske daidže jer su takvi tvoji Hrvati samo u Tuzli, Sarajevu i Zenici, gdje ih nitko ne šljivi niti 1 %. A zna se kakvo je razmišljanje i opredjeljenje Hrvata u srednjobosanskim enklavama! --Mostarac (razgovor) 23:14, 9. ožujak 2009. (CET)

Ma zbilja!? Vjerojatno su ti, kako ti reče, Hrvati u Tuzli, Sarajevu, Zenici (zaboravio si još mnogo mjesta... no, neću sad nabrajati) manji Hrvati od mostarskih, od hercegovačkih velikih Hrvata? Ja sam Hrvat iz Lašvanske doline i ne možeš mi pamet soliti o tome kako tko tamo razmišlja. To o "daidžama" neću ni komentirati, osim što ću reći da je to jedna lijepa hrvatska riječ - da hrvatska, kao što je to npr. pjat, lancun itd. - Άριστος Πρώτος 23:30, 9. ožujak 2009. (CET)

Članak postoji, a dva članka nema nitko i ništa na wikipediji.--Zeljko (razgovor) 23:25, 9. ožujak 2009. (CET)

Članak ne postoji nego se "Bosanski Hrvati" preusmjerava na "Hrvati Bosne i Hercegovine". Smatram da su bosanski Hrvati zasebna skupina (politički, kulturno, povijesno itd.), pa prema tome zaslužuju da imaju i zaseban članak. - Άριστος Πρώτος 23:30, 9. ožujak 2009. (CET)

Znači po tebi je jedan Hrvat iz Mostara skroz druga zasebna skupina od Hrvata iz Viteza, Travnika ili nekog drugog grada? Pa vidim ja kako se razmišlja po srednjobosanskim enklavama, svi masovno glasaju za HDZ, žive uglavnom dobro, stavljaju zastavu Herceg-Bosne gdje god mogu :D itd. Ovako stvari stoje što se tiče same Bosne: -imaju dvije struje hercegbosanska i probosanska. Ova hercegbosanska je zastupljena u sb. enklavama koje su i kraj rata dočekale po hrvatskom vlašću. Oni podupiru treći entitet, javni rtv kanal i dr. Druga je probosanska struja, oni su za unitarnu BiH bez entiteta. Ovakva podjela je prisutna također i u KC u BiH. Takozvana hercegbosanska opcija ima živu Crkvu, župe sa mnogo vjernika i ona zastupa njihove stavove, dok ona druga probosanska opcija ima opustjele župe sa rapidnim opadanjem broja vjernika. Btw, po meni bi najljepši naziv članka bio Hrvati Herceg-Bosne ! --Mostarac (razgovor) 00:32, 10. ožujak 2009. (CET)

Poveznice u prazno

Neke reference povezuju na nepostojeće stranice. Uvjerite se sami. Kliknite na weblink u 21. fusnoti. -- Άριστος Πρώτος 17:02, 15. ožujak 2009. (CET)

To je zato jer je Pincom promjenio server, no imaš to na ovom linku: http://djilkani.blogger.ba/arhiva/2007/11

--Mostarac (razgovor) 21:33, 15. ožujak 2009. (CET)

Koliko Hrvata iz Bosne i Hercegovine živi u dijaspori?

Imam pitanje. Postoji li neka statistika o Hrvatima iz BiH u dijaspori? Vidite ovdje Je li ovaj broj (za hrvati iz BiH) samo u Njemačkoj ili u cijeloj zapadnoj Europi? A koliko hrvati u Hrvatskoj je hrvati iz BiH (možda samo ljudi koji su rođeni u BiH i njihova djeca)? Pozdrav --Litany (razgovor) 22:50, 30. kolovoza 2009. (CEST)

Dakle, ovo su strukturalni podatci o migiracijama u zapadnu Europu. Taj termin zapadna Europa ovdje zapravo obuhvaća područje razvijenog kapitalističkog dijela Europe. Koliko ja vidim ovo je broj Hrvata iz BiH u čitavoj zapadnoj Europi, no osobno mislim da je taj broj bio možda za 50.000 i veći. Koliko ja znam, ustvari koliko zna šira hrvatska javnost u Republici Hrvatskoj, a tako i u Bosni i Hercegovini, danas svaka 5 osoba u RH ima podrijetlo ili dolazi iz BiH. --Mostarac (razgovor) 18:29, 1. rujna 2009. (CEST)

Razgovor:Zastava Bosne i Hercegovine

Ukoliko nekoga zanima? Naime Jerko Doko je po dostupnom izvoru autor zastave Republike Bosne i Hercegovine (1992-1995) [1992-1998]. Treba li to uvrstiti u članak. -- Bugoslav (razgovor) 23:42, 17. prosinca 2009. (CET)

Pa inače ova zastava od '92. do '98. koju su Bošnjaci prisvojili je bila prijedlog HDZ-a BiH ! --Mostarac (razgovor) 19:46, 18. prosinca 2009. (CET)

Ako je tako, zašto onda to ne napisati u članku o Zastavi Bosne i Hercegovine. Vidio sam na bs.wiki da tamo anatemiziraju Franju Tuđmana, optužuju Republiku Hrvatsku za agresiju, a mi se ne možemo ovdje pohvaliti ni zastavom Republike Bosne i Hercegovine. Neka se zna! -- Bugoslav (razgovor) 20:33, 18. prosinca 2009. (CET)

Ako imaš vremena, samo naprijed. Osim toga mnoštvo je tu znakova koji upućuju da Hrvati Bosne i Hercegovine njeguju svoju povijest jer su oni autohtono stanovništvo te zemlje. Od naziva postrojba HVO-a (97. domobranska pukovnija "Hrvoje Vukčić Hrvatinić" - Prozor-Rama, 94. domobranska pukovnija "Stjepan Tomašević" - Novi Travnik, 96. domobranska pukovnija "Bobovac" - Višnjići, HVO brigada Kralj Tvrtko Sarajevo...) preko imena ulica (po Tvrtku, kraljici Katarini, hercegu Stjepanu, Hrvoju Vukčiću Hrvatniću i dr.) u većinski hrvatskim krajevima, služenja mise za domovinu na Bobovcu itd. To su samo neki banalni primjeri. --Mostarac (razgovor) 22:02, 20. prosinca 2009. (CET)

Predložak: Hrvati

Sve mi se čini da se predložak Hrvati neće uklapati u ovaj članak. Jer podnaslov kultura i etnologija će također biti popunjeni tekstom i slikama. Vjerojatno ću napraviti predložak na dnu članka, koji će sadržavati sve kao i predložak Hrvati, samo će dakle duži biti u horizontali. --Mostarac (razgovor) 16:58, 7. ožujka 2010. (CET)

Može ovako Jure! ;) --Mostarac (razgovor) 21:00, 8. ožujka 2010. (CET)

Vjera, uklanjanje promjene...

Naveo sam da postoji muslimanska i ateistička manjina Hrvata u BiH. Molim da se taj podatak ne briše.--Wustefuchs (razgovor) 03:36, 9. kolovoza 2010. (CEST)

Ponovno uklanjanje promjene... Pa zašto? Naveo sam manje zastarjele i točnije brojke, maknuo točke između brojki (kako pravopis kaže) i naveo podatak o tome da postoje Hrvati BiH muslimanske vjeroispovijesti i ateisti, što je točno... I zašto se uklanja promjena?--Wustefuchs (razgovor) 03:39, 9. kolovoza 2010. (CEST)

Za to ne mogu navesti izvor, jer nije rađen popis stanovništva. Ali valja proputovati malo i uvidite da postoji znatan broj Hrvata u BiH koji se izjašnjavaju kao muslimani, a da o ateistima ne govorim, posebice u Mostaru gdje svaki 3. kaže da je ateist aliti nevjernik.--Wustefuchs (razgovor) 03:41, 9. kolovoza 2010. (CEST)

Infookviri služe samo za osnovne podatke, ne mogu biti zamjena za članak, ostalim podatcima je mjesto u članku ako ih ima. --Roberta F. 03:42, 9. kolovoza 2010. (CEST)

Pa i naveo sam samo osnovne podatke...--Wustefuchs (razgovor) 03:43, 9. kolovoza 2010. (CEST)

Dobro, kako oćete... no s tim uklanjanjem gubite i brojke, zapravo brojku koje su novije i s navedenim izvorima i uklonjene točke, što i nije mnogo, no meni se ne da to dvaput radit.--Wustefuchs (razgovor) 03:50, 9. kolovoza 2010. (CEST)

Wustefuchse, nemoj rabiti stranicu za razgovor kao mjesto gdje ćeš širiti neutemeljene podatke za koje ne postoje izvori. A o izjavama koje djeluju neozbiljno, da ne govorim.
Ti kao i Edgar Allan Poe [4] - "meni su rekli", "ja sam sreo", "ja sam to čuo", "zna se", "svi to znaju".
"Svaki 3. u Mostaru kaže da je ateist"???? To je isto kao da si rekao da svaki 3. musliman u Mostaru kaže da je katolik.
Točke između brojaka? Pogledaj što pravopis predlaže. Brojke moraju biti čitkije, a ne ukloniti točku na način da je baš tako brojka postala nepreglednom. Kubura (razgovor) 05:11, 9. kolovoza 2010. (CEST)

Wustefuchs, svaka čast za onu sliku. Ali podatke o vjeri i broju stanovnika nemoj mjenjati jer uistinu sam se namučio dok sam ih našao, izvor za te podatke su: Crkva na kamenu, glasilo biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan, HercegBosna.org nacionalni portal Hrvata u BiH i Poskok.info, neovisni i najjači portal u bh. Hrvata. Dakle, kao što sama Crkva kaže, imaš 460.000 katolika + 40.000 Hrvata, većinom ateista. Barem dio od ovih 40.000 ateista možda se uopće ne izjasni Hrvatima na popisu 2011. Takvih ima po Sarajevu, Tuzli i dr. oni su poznati pod nazivom Bosanci - katolici, hrvatskog imena u njih uopće nema. Što se tiče muslimana oni su većinom Bošnjaci. Imaš primjer u Unsko-sanskoj županiji, osobito Bihaću i Cazinu gdje imaš 70.000 ljudi sa hrvatskim državljanstvom (putovnicom) no od tog broja samo je 5.000 Hrvata-katolika, a 65.000 Bošnjaka, koji imaju to državljanstvo zbog svoje koristi. Tih 65.000 se izjašnjavaju kao Bošnjaci, na bh. izborima glasaju za svoje stranke, a na hrvatskim izborima jedan dio njih glasa za HDZ u znak zahvalnosti Tuđmanu za te putovnice. --Mostarac (razgovor) 12:46, 9. kolovoza 2010. (CEST)

Dobro, nema ne čemu. Ništa neću mijenjati, samo sam stavio sliku, baš kako sam i rekao.--Wustefuchs (razgovor) 04:45, 10. kolovoza 2010. (CEST)

Slika

Wustenfuchs, mislim da slika u najmanju ruku smijesna, uz duzno postovanje prema tebi

• 1. Tvrtko Kralj Bosne, covjek nije ni H od Hrvata, za vrijeme njegovog zivota nacije nisu ni postojale, a po teritorijalnoj pripadnosti bio je Bosnjak, bogumil, tako da nema ni jedne poveznice sa Hrvatima.
• 2. Katarina i Stjepan Tomas, ista situacija kao sa Tvrtkom
• 3. Mehmedalija Mak Dizdar, koji je priznao da se izjasnjavao hrvatom samo jer je tako imao bolju prođu i mogao štampati svoje knjige u većem tiražu i u više izdanja, a to mu je bilo važno u sirotinjskom životu kojeg je veći dio svog života vodio.
• 4. Musa Cazim Catic, u svojim pocetcima pisanja isto je uradio sto i Dizdar, da bi poslije isticao da je Bosnjak:

• Ja sam Bosnjak - dican junak:
• Vjeran svetom domu svome,
• Vjeran slavi svojih djeda
• I narodu Bosanskome!

• Njegov ponos na mom srcu
• Ko amanet sveti stoji;
• Ponos koji nigdje ne da,
• da se Bosnjak lava boji!...

• Majka me je Bosnjakinja
• Zaklinjala svojim mlijekom,
• Za cast ove casne grude,
• Da proljevam krvcu r`jekom;

• Da joj sluzim, kosto sluzi
• Rob svojega gospodara,
• Da je branim od dusmanskih
• Bojnih koplja i handzara!

• Na tvoj poziv, evo s`macem
• a mejdan ti stupam smjelo:
• U poganoj Tvojoj krvi,
• Da trijumfa vezem djelo.

• S`Tvojom krvi da sapirem
• Crnu ljagu s`roda svoga,
• Crnu ljagu - sto j`rodio
• Izdajicu prokletoga!

• Izdajicu uspomeni
• Svojih djela slave stare,
• Sto se drzn`o blatnom rukom,
• Da svetinje njine tare!

• Al ` sto rekoh o mejdanu?...
• Ne, nikada s`hrgjom takom:
• Bosnjak junak bojni mejdan
• D`jeli samo sa junakom!

• A Ti sakri mrsko lice
• Ispred sv`jeta cijeloga:
• U podzemlje mracno bjezi,
• Izdajico roda svoga!

• Jer nad Tobom rodnog neba
• Zlatnog sunca placu zrake,
• Place jasna mjesecina
• I treptanje zvjezde svake,

• Place svaki zemni atom,
• Na kog Tvoja noga stane;
• Svaka travka tebi klice:
• Izdajica, nak propane!

• Sakri lice izdajico,
• Nek ne pljuju ljudi na Te,
• A znaj I to: Izdajicu
• I pod zemljom klevete prate!...

• 4.Ivo Andric, mislim da je suvisno pricati o njegovom srpstvu, i srbovanju, ko god je procitao "Na Drini ćuprija" pametnom je dosta.

Tako da mislim da je zaista jadno da pored mnostva pravih hrvata iz bih, navodis ove gore pomenute, tuzno je kad se krade i prisvaja tudja historija i kultura pored sopstvene. Time se zanemaruju i obezvrijedjuju pravi hrvati i prava hrvatska kultura. Shodno tome mislim da sliku treba ukloniti, te napraviti novu.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Dino hattab (razgovor • doprinosi)

Dino, možda je Tvrtko Kinez, ali Bošnjak sigurno nije. Prođi se ti bogumila molim te.--MAN_USK ^recider 19:42, 11. svibnja 2011. (CEST)

Prije ce biti i Kinez nego Hrvat. Ako nemas nista pametno reci nisi se trebao ni javljati, a Bosnjak je bio 100%, svi stanovnici Bosne su se zvali Bošnjaci, nemoj da kompariras danasnji pojam Bosnjaka, sa srednjovjekovnim.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Dino hattab (razgovor • doprinosi)

Ajde nemoj vrijeđati, kao prvo! Možda Bošnjani kao što i piše u članku na bs. wiki: Bošnjani je bio naziv za slavensko stanovništvo koje je živjelo u Bosni tokom srednjeg vijeka., ali nikako Bošnjaci.--MAN_USK ^recider 16:28, 14. svibnja 2011. (CEST)

Uvrijedi ti nas Dino sa uvrštavanjem Tvrtka i Jukića na ovu sliku File:Bosnjaci.jpg.--Mostarac (razgovor) 15:08, 16. svibnja 2011. (CEST)

"*1. Tvrtko Kralj Bosne, covjek nije ni H od Hrvata, za vrijeme njegovog zivota nacije nisu ni postojale, a po teritorijalnoj pripadnosti bio je Bosnjak, bogumil, tako da nema ni jedne poveznice sa Hrvatima.

• 2. Katarina i Stjepan Tomas, ista situacija kao sa Tvrtkom
• 3. Mehmedalija Mak Dizdar, koji je priznao da se izjasnjavao hrvatom samo jer je tako imao bolju prođu i mogao štampati svoje knjige u većem tiražu i u više izdanja, a to mu je bilo važno u sirotinjskom životu kojeg je veći dio svog života vodio.
• 4. Musa Cazim Catic, u svojim pocetcima pisanja isto je uradio sto i Dizdar, da bi poslije isticao da je Bosnjak"

Pod jedan - Tvrtko je Bošnjak onoliko koliko je i Hrvat, ista smo sorta ljudi i ne bi me uopće uvrijedilo da ga ti uvrstiš pod Bošnjake; pod dva - ista priča kao i s Tvrtkom; pod tri - rekla-kazala; pod četri - čuj ovu lipu pjesmu:

Ponosna je Bosna moj zavičaj mili,

Tu je sunce čija granulo menika,

Djedovi su moji za nju krvcu lili,

Njojzi bit ću i ja čelenka i dika.

Povrh nje su vijenci prohujali burni,

Mnogo nas je ljutih sapinjalo jada,

Oblaci se i sad nad njom kupe tmurni,

Ali Hrvat jošte bori se i nada.

O predrago ime! Hiljadu je ljeta,

Što kraljevskim sjajem ponad Duvna sinu,

Ali makar sudba zadesi nas kleta,

Ti nam spase ponos, prava i starinu.

Dok svetinje ove Hrvat čuva svoje

Nikada ga sila uništiti neće.

Isto i presjajno, kao sunce što je,

I njemu će sinut sunce stare sreće.

Ima još ali mi se čisto ne da kopirat. --Wustenfuchs 13:56, 3. srpnja 2011. (CEST)

OVAKO BA NIJE BA TAKO Članak je napisan sa hrvatsko-jugoideoloskog tj skrivenog veliko hrvatskog pogleda ,gledista-tzv "Tacke motrilista" nego ovako Sve do kraja 19-tog stoljeca Bosanski katolici i pravoslavci nisu se nazivali nit tzv."Hrvatima" nit tzv."Srbima",nego Bošnjacima,a tzv."srpsko-hrvatski" politicki faktor nije imao nikakvog znacajnog utjecaja na zbivanja u Bosni u njenoj cijeloj dotadašnjoj historiji. Bosanski franjevci su kroz cijeli Srednji Vijek širili katolicizam medu Bošnjacima bogumilske vjere,ali ne i tzv."hrvatstvo",dok "pravoslavaca" prakticno nije ni bilo u Bosni sve do ulaska Bosne u sastav Otomanskog Carstva. Medutim,krajem 19-tog stoljeca to stanje se mijenja i Bosanski katolici i pravoslavci preko noci postaju tzv. "Hrvati" i tzv. "Srbi".Od tada je Bosanski narod podijeljen i od tada pocinju i svi sukobi unutar Bosne i njenog naroda,što se NIKADA prije u cijeloj historiji Bosne nije dogadalo nego su se Bošnjaci svih vjeroispovjesti borili za Bosnu,a ne protiv nje. O Bosnjacima,kao jednom narodu tri razlicite vjere,govori,1844 i otac srpskog radikalizma Ilija Garasanin,govoreci o "potrebi bratstva izmedju Bosnjaka i Srba i ostalih Slavena". Osvrnimo se,dakle, na Nacertanije (1844), Ilije Garašanina. U svom programu Nacertanije on narod Bosne naziva Bošnjacima - bez obzira na vjersku pripadnost - i kada govori o programu posrbljavanja Bosnjaka on kaze: ...K ovome treba dakle uciniti da se Bošnjaci i ostali Slaveni obrate..." Nadalje, predlaže da se: "nekoliko mladih Bošnjaka u srpsku službu državnu prima da bi se ovi...obucavali i za takove cinovnike pripravljali koji bi ono što su u Srbiji naucili posle u svom otecestvu u djelo privesti mogli." Da bi plan velike Srbije tekao bez vecih problema,i posrbljavanje Bosnjaka muslimana izvrsilo kako je zamislio,Garašanin smatra da bi se trebala pisati i opca historija Bosne gdje se "ne bi smela izostaviti slava i imena nekih muhamedanskoj veri prešavsi Bošnjaka" i nadalje napominje da bi ova historija trebala da bude oprezno pisana i to iskljucivo "u duhu narodnog jedinstva Srba i Bošnjaka",i od strane "coveka vrslo sposobnog i duboko pronicavajuceg." (ovdje je znacajno primjetiti da Garasanin ne spominje nikakve millete,nego na vise mjesta koristi narodno ime Bosnjaci za CJELOKUPAN narod u Bosni,dakle kao zajednicki naziv svih Bosnjaka,bez obzira na vjeru). Meta njegovog programa bili su i pravoslavni i katolicki Bošnjaci,tako Garasanin kaze da nece biti velikih problema "preobratiti",odnosno posrbiti, Bosnjake pravoslavce (Bosnjake istocnog vjeroispovijedanja),i o tome kaze sljedece:"Na istocnog veroispovedanija Bošnjake veci upliv imati nece biti za Srbiju težak zadatak.".NAPOMENA:U vrijeme kada Garasanin ovo navodi srpska pravoslavna crkva nije ni postojala u Bosni,a ni kasnije,sve do 1920 godine!!(Na osnovu sporazuma izmedju Vlade Kraljevine SHS i Carigradske patrijaršije od 18. marta 1920. godine "Sveti Arhijerejski Sinod Vaseljenske patrijaršije donio je odluku od 19. marta 1920. godine, broj 2056., kojom daje blagoslov na prisajedinjenje "ujedinjenoj srpskoj pravoslavnoj crkvi" eparhija koje do tada nikada nisu bile u sastavu srpske pravoslavne crkve ukljucujuci i eparhiju u Bosni,koja je uvijek do tada bila iskljucivo u sastavu Carigradske patrijarsije. Vlada Kraljevine SHS isplatila je Carigradskoj patrijaršiji za taj pristanak milion i pet stotina hiljada zlatnih franaka. Tom odlukom Carigradska patrijaršija oslobadja od svoje vlasti i prisajedinjuje pravoslavnoj srpskoj crkvi eparhije koje su do tada bile pod njenom upravom,dakle TEK 1920 godine srpska pravoslavna crkva se po prvi puta pojavljuje u Bosni)I nikakve narodne veze nije bilo izmedju Bosnjaka pravoslavaca i Srba pravoslavaca....Bosnjaci pravoslavci (danasnji tzv."bosanski Srbi"),inace,poticu u ogromnoj vecini od stocarskih plemena pravoslavnih Vlaha,a ostatak od Bosnjaka bogumila i nikakve veze nemaju sa Srbima. Veci problem,pak,Garasanin vidi u posrbljavanju Bosnjaka katolika,pa o tome kaze:"Više predostrožnosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to, da se katolicki Bošnjaci zadobijedu. Na celu ovih stoje franjevacki fratri." Bosnjaci katolici su takodjer krajem 19-stoljeca preko noci postali tzv. "bosanski Hrvati",ali je bitno napomenuti da u srednjovjekovnoj Bosni nije bilo Hrvata kao nekog naroda u Bosni,to jasno uocavaju i sami hrvatski historicari kao npr.Tomislav Raukar,Nada Klaic,itd. Tako,hrvatski historicar Tomislav Raukar kaze vrlo jasno: "U srednjovjekovnim bosanskim vrelima, prije svega u njihovu nazivlju, nema izricitih potvrda o nazocnosti hrvatskoga stanovnistva na podrucju bosanske drzave... "Dapace, ni na nekim dijelovima hrvatskoga kraljevstva u srednjem vijeku nije bilo hrvatskoga imena. Primjerom je srednjovjekovna Sclavonia ili Slovinje." Jedan od najcjenjenijih historicara u svijetu,po pitanju historije svih juznoslovenskih zemalja,hrvatski historicar Dr Nada Klaic u svome djelu "SREDNJOVJEKOVNA BOSNA - POLITICKI POLOZAJ BOSANSKIH VLADARA DO TVRTKOVE KRUNIDBE",Zagreb,1989.,dolazi do sljedecih konstatacija: "....No, ove nevjeste projekcije o srpstvu Bosne vrijede isto koliko Sisicevo dokazivanje o hrvatsvu Bosne. Medjutim nekriticki izvjestaj Konstantina Porfirogeneta o Sklavinijama moze posluziti kao podloga za zakljucke samo onom historicaru kome nije odvec stalo do historijske istine. On je uglavnom iste vrijednosti kao i Dukljaninove vijesti o vladanju hrvatskih ili srpskih vladara nad Bosnom. To su tek povremeni izleti susjednih vladara koji nisu niti su mogli izmijeniti stoljetni polozaj bosanskih zemalja jer su one bez Hrvata i Srba odavno isle svojim, od njih posve odijeljenim putem. Carevi podaci za taj posao ne mogu biti mjerodavni, a jos manje vjesta konstrukcija barskog nadbiskupa koji pise sredinom 12. stoljeca...." Sve do pred kraj 19.stoljeca u Bosni su zivjeli jedino Bosnjaci,koji su bili triju vjera muslimani katolici i pravoslavci: Bošnjak katolicke vjeroispovijesti fra. Ivan Frano Jukic (1818-1857), koji je koristio pseudonim Slavoljub Bošnjak, koji je u svom proglasu 1848. godine zapisao: "Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao ocenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovicne nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca ocistimo od predsudah, fatajmo za knjige i casopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo." Citav ovaj fenomen,u svojoj cuvenoj pjesmi "Pjesma Bošnjaku" koju je objavio list "BOŠNJAK" u izdanju od 2. VII, 1891 godine,opisao je i Safvet-beg Bašagic rijecima: Znaš Bošnjace, nije davno bilo, Sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta, Kad u našoj Bosni ponositoj, I junackoj zemlji Hercegovoj, Od Trebinja do Brodskijeh vrata, Nije bilo Srba ni Hrvata. A danas se kroz svoje hire, Oba stranca ko u svome šire. [...] Oba su nas gosta saletila, Da nam otmu najsvetije blago, Naše ime ponosno i drago. HUSO — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 92.36.165.188 (razgovor • doprinosi) 14:21, 6. siječnja 2010.--89.146.176.113 14:02, 3. ožujka 2012. (CET)--89.146.176.113 14:02, 3. ožujka 2012. (CET)

HDZovska bajka

Ovaj tekst je pun neistina... Navodi se da Hrvati nemaju prava na hrv. jezik? Ajmo se zapitat koji je jezik službeni u školama u Tomislavgradu, Posušju, Širokom Brijegu, na Sveučilištu u Mostaru, u Livnu i u svim ostalim gradovima i selima di su Hrvati apsolutna većina.

Nemaju svoj TV kanal? Šta se podrazumijeva to pod "svoj", imamo, FTV, i na njemu je u uporabi češće hrvatski nego bosanski jezik, samo treba pogledati vijesti na tom programu ili običnu nogometnu utakmicu.

I nije istina da "Hrvati žele treći entitet", koji su to Hrvati? Evo ja ga ne želim, niti postoji neki službeni predstavnik BH Hrvata da se takvo što može izjaviti u jednoj enciklopediji, makar je ne uređuju stručni ljudi, ona je i dalje enciklopedija.

Ovaj cijeli tekst je HDZovsko oglupljivanje nas Hrvata s tim da nemamo jednak položaj s Bošnjacima, a činjenica je da nas ima samo 13%, i da smo unatoč tome konstitutivan narod (što nigdje na svijetu nije slučaj), da je naš jezik službeni na državnoj razini a u uporabi je gdje su god hrvati apsolutna većina, pa čak i ondje gdje činimo znatnu manjinu imamo dvojne škole i najvažnije od svega - od svih naroda u BiH Hrvati imaju najveći standard... lijepo je biti Hrvat u BiH, i kakva je priča "ujedinjenje s Hrvatskom je nemoguće"... ajmo urazumite se! Zbog ovakvih tekstova Hrvati u BiH su manje omiljeni. --92.240.63.62 13:48, 3. srpnja 2011. (CEST)

Ovaj gore tekst sam ja napiso, da ne bude neznani junak. :) --Wustenfuchs 13:52, 3. srpnja 2011. (CEST)

Ravnopravnost jezika

Ustav Republike Srpske to pitanje rješava člankom 17. čiji prvi i drugi stavak glase:

U Republici Srpskoj je u službenoj upotrebi srpski jezik ijekavskog i ekavskog izgovora i ćirilično pismo, a latinično pismo na način određen zakonom. Na područjima gdje žive druge jezične grupe u službenoj upotrebi su njihovi jezici i pisma na način određen zakonom.

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine riješio je pitanje jezika Bosne i Hercegovine člankom 6. koji glasi:

Službeni jezici Federacije BiH su hrvatski jezik i bosanski jezik. Službeno pismo je latinica. Ostali jezici se mogu koristiti kao sredstva komunikacije i nastave.

Osim što je ustavom zagarantirana jednakost hrvatskog jezika sa bosanskim (bošnjačkim) i srpskim jezikom, ravnopravnost imamo i u praksi, naveo sam primjere sa školama u kojima su Hrvati većina. Pa osim škola imamo i druge državne institucije koje koriste hrvatski jezik kao primarni, mada su i ostala dva službena, da ne bi bilo zabune.

Smatram da je jedino pitanje jezika bilo upitno i da je jedino to zahtijevalo da navedem izvore za to, hrvatski TV kanal i težnje o pripajanju Hrvatskoj ne zaslužuju daljnji trud.--Wustenfuchs 20:39, 6. srpnja 2011. (CEST)

Danas vjerojatno nisam raspoložen za veći rad, pa sam samo izbrisao određene podatke u članku, koji opet nisu povezani sa stvarnim stanjem. Ako me želite obavijestiti o greškama koje sam napravio na članku Hrvati Bosne i Hercegovine, uradite to na stranici za razgovor, upozorenja naravno pišite na moju stranicu za razgovor. "P. S." poruke, molim, pišite ovdje iz razloga da ostali suradnici mogu pratiti tijek događanja.--Wustenfuchs 21:01, 6. srpnja 2011. (CEST)

Probudi se HSP ružno pače ili si postao SDP labud. Oprosti na ovoj usporedbi, ali morao sam uzvratiti istom mjerom kada pišeš dosta gluposti. Djeca u Mostaru, Livnu, Širokom, Vitezu, Žepču, Orašju... uče hrvatski jezik jer su Hrvati pa neće učiti bugarski! FTV nije ni bošnjačka ni hrvatska televizija nego je to televizija jedne stranke, SDP-a. Činjenica je da SDP u zadnje vrijeme radi sve u cilju urušavanja i ovako lošeg položaja Hrvata u BiH, tako ispada da je FTV velikobošnjačka televizija. O tom se priča i na hrvatskim i na bosanskim medijima, još tamo od poslije izbora, odnosno još od 10. mjeseca. Ja ne znam gdje ti živiš pa nisi uhvatio niti jednu emisiju u kojoj su govorili da su javni mediji u BiH uzurpirani od strane stranaka, dok su neovisni jedino komercijalni mediji?!

Ustavom zagarantirana prava nažalost se ne provode u praksi u mnogo slučajeva, a ovo je jedan od njih. Opet te pitam, gdje živiš? Jadan ne bio, živiš u državi gdje je jedna trećina od 17 = 5, gdje ljudi (ma koliko god oni nama bili mrski), koji dobiju 90 % glasova Hrvata ne mogu predstavljati svoje glasače jer se nekome to prohtjelo. Pusti tu neku općinsku i županijsku vlast, koja štiti Hrvate, još malo pa i to nećemo imati. Zar ne vidiš da je ona šuplja priča o ravnopravnosti Hrvata, plasirana od strane stranaca i muslimana, jedan dobar trik? Trik, kojim žele oduzeti Hrvatima i ovo malo ovlasti, što im je ostalo i tako zacementirati BiH na dva dijela: srpski i bošnjački. Da, mi Hrvati ćemo biti prisutni u tom bošnjačkom dijelu, ali nećemo imati nikakve političke ovlasti. I mani se te glupe priče, 13 % nas, a konstitutivni narod. Šta želiš reći, trebali bi biti nacionalna manjina? I koji standard spominješ? Svi živimo jadno, i Bošnjaci i Srbi i Hrvati, sve je to ista fukara. Brojne bogataše, koji su se snašli u ratu ili poslije njega u politici, čemu već, ne računam tu. Otiđi malo do Dubrovnika ili Zagreba pa vidi onda standard! --Mostarac (razgovor) 00:26, 7. srpnja 2011. (CEST)

Mada ne trebam na ovo dat odgovor, svejedno ću to napravit. Nas je 13% i konstitutivni smo, pogledaj ovako Rusa u Estoniji ima 25% (!), a nacionalna su manjina, mada su u Estoniji od pamtivijeka kao i mi ovdje u BiH. Do Dubrovnika mi se ne ide, to je lip grad, istina, no nije dio BiH, pa me ne zanima njihov standard, a Zagreb mi se, iskreno, gadi kao grad, jer su tamo ljudi bez morala i žive ko navijeni, vazda su na sudovima etc, da im je standard 10 000 Eura na dan nikad ne bi otišo tamo. Činjenica je da ovaj naš hrvatski dio, u usporedbi s ostatkom zemlje, živi najbolje, ma koliko loše to bilo. Mi Hrvati nikada nismo bili u stanju izabrati dobru vlast, pa je bolje što su nam je nametnuli. HDZ nas vodi od 1992 i pogledaj gdje nas je doveo. Osim toga ogroman broj iz Devedesetke odlazi u HSP podržati novu vlast, više nema Tuđmana ni Herceg-Bosne, niti smo mi dio RH, stoga me čudi da HDZ još opstaje sa svojom jeftinom pričom. Ja ću krenut s uređivanjem ovog članka čim se makne s Glavne stranice da ne bi radio nered, moje će promjene bit podržane izvorima, a prethodno ću izmjene najavit ovdje na stranici za razgovor kako ne bi bilo nikakvih "ratova" oko uređivanja članka. Vidi se da je uloženo dosta truda u članak, ali ništa nije savršeno.

I da ti odgovorim na pitanje, živim u Tomislavgradu, i HDZ nam je gradonačelnik pa je odmah prvog dana posjekao zelenu površinu kontra zakona sebi za ogrjev.--Wustenfuchs 13:35, 8. srpnja 2011. (CEST)

Pazite, jer ovo polako prerasta u forumsku raspravu!!!

PS. Rusi su u Estoniji naseljivani na vrijeme SSSR-a.--MAN_USK ^recider 13:48, 8. srpnja 2011. (CEST)

Dobro si rekao, Man Usk. Wustenfuchs, imaš http://www.hercegbosna.org/forum/ ili neki drugi forum pa tamo rapravljaj. Rusi u Estoniju su doseljavali isto kao i Srbi u Hrvatsku, a Bosna i Hercegovina je hrvatska još od stoljeća sedmog, tako da ne možeš uspoređivati nacionalne manjine sa jedinim autohtonim stanovništvom jedne zemlje. Zar ne vidiš da su upravo problem našeg naroda te podjele, ti silni HDZovi, HSPovi, Tuđmani, Kraljevići... Toga se treba okaniti, ali ne možemo ili nećemo! Još nešto, mi već prestajemo biti konstitutivni narod, taj proces traje tamo još od 2000. uz podršku Amerike i Turske. Od toga nas neće spasiti ni HDZ ni HSP ni RH ni svi oni zajedno. Tako ćemo jednog dana postati Indijanci u muslimanskom dijelu, a u srpskom dijelu nas odavno i nema. Onda ćeš lijepo moći kriviti sve, od Tuđmana pa nadalje, ali ta tvoja krivljavina neće nikome pomoći. Evo samo nekih manipulacija:

• Federalno ministarstvo obrazovanja te federalno ministarstvo kulture i sporta su nelegalni Djelatnost obrazovanja, kao i utvrđivanje i provođenje kulturne politike spada u nadležnost županijske vlasti, a ne u zajedničke nadležnosti Federacije i županija. Također, županije ovaj dio svoje nadležnosti nikad nisu prenijeli na Federaciju.
• Novi udar na županije: Samo Sarajevo odlučuje o zaposlenju? U vrijeme kad županije s hrvatskom većinom panično traže da im se više ne oduzimaju ovlasti koje im po Ustavu Federacije BiH pripadaju, nova, nezakonito formirana federalna Vlada pokušava formiranjem jedne agencije za državnu službu, ukinuti sve slične agencije na županijskoj razini.

Zatim potezanje nacionalnog vitalnog interesa u pitanjima hrvatskog javnog RTV kanala u BiH i trasi koridora 5c kroz Hercegovinu itd. Jesi li svjestan da su federalni parnteri uspjeli pomaknuti trasu spomenutog koridora tako da je ona mnogo bliža srpskoj Istočnoj Hercegovini nego hrvatskoj Zapadnoj?

Što se tiče član(a)ka o bosanskohercegovačkim Hrvatima, ja na njima radim skoro 4 godine, od prosinca 2007. i sad kad je moj primarni cilj pri kraju (ostao mi je samo podnaslov Etnologija u ovom članku) neće nikakvi pametnjakovići uništavati moj trud. Nema šanse! Ti si mogao napisati ove članke, ali nisi. Ti si pisao neke članke nevažne za Hrvate u BiH. Mene je potaknuo niz neistina o hrvatskoj strani izrečenih u članku Bosansko-hercegovački sukob i od tada sam smatrao svojom dužnošću ispraviti sve laži i sva blaćenja Hrvata. I ti si to mogao, ali nisi! Što se tiče članka, on predstavlja jasnu sliku zastupljenu kod većine Hrvata u BiH, te u većini hrvatskih medija u BiH i RH, tako da se tu nema šta mijenjati. Hvala i lijep pozdrav! --Mostarac (razgovor) 15:25, 8. srpnja 2011. (CEST)

Kardinal Vinko Puljić: Bh. Hrvati su podređeni: Odgovorni su i stranci Eto šta kaže naša moralna vertikala! --Mostarac (razgovor) 15:52, 8. srpnja 2011. (CEST)

Poboljšavanje članka

Jedan od simbola političkih veza Hrvatske i Bosne je i titula "ban", koju su bosanski vladari nosili od najranijih vremena, a koja je isključivo hrvatska politička titula.

Ova rečenica čak nije niti točna, jer je titula ban korištena čak i od strane Vlaha (do 19. st.) pa i Srba (Mačvanska banovina). Dakle nije isključivo hrvatska politička titula.

Još dosta i previše rečenica zahtjeva izvore. Forumi kao hercegbona.org jednostavno nisu baš objektivni a niti pouzdani, jer mi nemamo pojma tko je to pisao, doktor znanosti ili pijani školarac.--Wustenfuchs 18:27, 12. srpnja 2011. (CEST)

Ja ne vidim forume kao izvore. Ako ih ima, onda se to treba ukloniti. I portal HercegBosna i istoimeni forum treba razlikovati!--MAN_USK ^recider 19:45, 12. srpnja 2011. (CEST)

U redu, tko piše na portalu?

Drugo, ja bih dodao ove podatke u odjeljku "Povijest", politički ustroj NDH (samo ukratko da je to bila jednostranačka totalitarna država izgrađena po uzoru na saveznike Njemačku i Italiju), jer neupućeni čitatelji to ne mogu znati, kao npr. većina osnovnoškolaca to ne zna. Drugo što se ovoga tiče, promijenio bih trenutni sadržaj gdje stoji da su uskoro te neke ideje izdane od poglavnika predajom hrvatskih krajeva Italiji, to zapravo i nije baš točno. Da pojasnim, Italija je od Hrvatske tražila da budu pod jednim istim kraljem, da budu u monetarnoj uniji i tražila je granicu skroz dalje nego što je dogovoreno u Rimskim ugovorima. Pavelić se izborio za to da Hrvatska ne bude u monetarnoj uniji s Italijom niti da imaju istoga kralja (točnije Talijani su htjeli vidjeti hrvatsku kao skorašnji dio Italije), Pavelić je uspio smanjiti talijanske pretenzije prema hrvatskoj obali, iako je opet bio prisiljen potpisati te ugovore. Tražio je i pomoć Nijemaca koji se nisu htjeli miješati u talijansko-hrvatske odnose, pa se na kraju dogovorilo to što se dogovorilo. Osim toga, Hrvatska je imala i zabranu izgradnje mornarice, no to Pavelić ipak nije ispoštovao, tako da nikako ne možemo govoriti o "izdaji".

Treće, ja sam bio dodao kako je jedan od zatvorenika bio i V. Maček, no to je manje bitno.

Ako se ostatak suradnika slaže s tim da uvedem to što sam napisao u članak (uz izvore, naravno), ja bih to i napravio. --Wustenfuchs 20:00, 12. srpnja 2011. (CEST)

Ako ne bude odgovora do 20:00 ja uvodim nove promjene.--Wustenfuchs 14:00, 13. srpnja 2011. (CEST)

Wustenfuchse, nitko nije dužan ni najmanje potvrđivati tvoje stavove. PROTIV sam izmjena koje predlažeš, a vidim da ih je više suradnika osporilo. -- Bugoslav (razgovor) 14:04, 13. srpnja 2011. (CEST)

Previše suradnika je osporilo promjene koje ja predlažem? Ja ne vidim ni jednog osim vas.

Ja samo navodim to da portal herceg bosna piše tekstove kao da se iz stožera HVO-a javlja Mate Boban, a mi uopće ne znamo tko stoji iza tih tekstova stoga, ja zaključujem da nisu pouzdani kao izvor. A evo, naveo sam i titulu ban, za koju stoji u članku da je isključivo hrvatska, a ta rečenica može samo škoditi enciklopediji jer je tako subjektivna i zaostala. Takvo što mogu izvaliti samo ljudi koji nemaju dovoljno znanja i ne vide dalje od svoga nosa. Ne slažete se?--Wustenfuchs 18:55, 13. srpnja 2011. (CEST)

Evo sam zamijenio kolaž sa slikama bolje kvalitete. Slika Maka Dizdara nije bila dostupna pa sam umijesto nje stavio sliku Ante Pavelića. Ako imate boljih sugestija napišite.--Wustenfuchs 19:32, 13. srpnja 2011. (CEST)

Zaboravili smo bili u slikama dvojicu naših velikih narodnih preporoditelja: fra Ivana i fra Grgu. Također uklonio sam Pavelićevu sliku jer imamo mi i boljih i poštenijih ljudi, a stavio sam i Goju jer taj naš olujni ministar zaslužuje tu čast. Ne moraš ići u širinu sa objašnjavanjima jer svaki podnaslov ima opširniji članak. Što se tiče HercegBosne, samo stisni one gumbove Povijest, Kontroverze, Kultura, Literatura i Preuzimanja pa ćeš vidjeti koliko je ona jača i od ove naše enciklopedije! --Mostarac (razgovor) 23:25, 15. srpnja 2011. (CEST)

Kakvi su nam velikani Jukić i taj fra Grgo? Ja sam ih zamijenio poznatijim i aktualnijim političarima - Milanom Bandićem i Jozom Radošem, Bandić je vjerojatno jedan od najpoznatiji gradonačelnika Zagreba, a Radoš je odigrao značajnu ulogu u RH time što je počeo skraćivanje trajanja vojnog roka, smanjio vojni budžet u korist gospodarstva i modernizirao HV.

Preuzimanja na herceg bosna.org vjerojatno imaju navedene autore, jer se preuzimaju nečije knjige, pretpostavljam.

No, dok ne saznamo tko je autor tih odličnih radova koji čak nemaju ni reference, portal nije pouzdan. Osim toga, zar možemo vjerovati u objektivnost jednoga portala koji nosi ime po jednoj stranačkoj tvorevini kao što je HR HB i kiti se grbovima iste?--Wustenfuchs 01:19, 20. srpnja 2011. (CEST)

I, ako već toliko odbijate moje promjene, bar promijenite riječ "izdane" u odjeljku o Drugom svjetskom ratu... niti je to točno, niti je enciklopedijski.--Wustenfuchs 01:26, 20. srpnja 2011. (CEST)

Slike za infookvir

Zbog čega ste uklonili sliku A. Pavelića?

Da navedem jedan primjer, okupite 100 ljudi u Hrvatskoj i pitajte ih, tko je Grga Martić?, onda tih isti 100 ljudi pitajte tko je Ante Pavelić. Odete u BiH i učinite isto. Eto zašto je Ante Pavelić daleko bolji izbor.

Zašto ja mislim da ste ga maknuli, jer je ratni zločinac. Kako može biti ratni zločinac čovjek koji nikada nije bio optužen za ratni zločin, a kamoli osuđen. Njegova odgovornost za zločine nije dokazana ni raspravljana, njegova krivnja za zločine također. Nijedan povjesničar na svijetu ne može dati odgovor na to kako je Ante Pavelić bio upleten ili nije. Osim toga, on je povijesna ličnost, istina je da je i dalje previše aktualan za takvu osobu, pogotovo među ljudima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Ali idemo još i ovako, Grga Martić je djelovao na području Bosne i Hercegovine, dakle ograničeno djelovanje, zapamćen, nemam pojma iskreno po čemu, nisam znao za toga čovjeka do prije godinu dana, ali znam da je bio poliglot. To je to.

Ante Pavelić, dakle, čelnik države koja je obuhvaćala prostor današnje Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine. Poznat na cijelom području bivše Jugoslavije, jedan od ratnih vođa Sila osovina, pa tako i europski. Čovjek je se susretao i prijateljevao s daleko većim povijesnim ličnostima no što fra Grga Martić može zamisliti - Adolf Hitler, Benito Mussolini, Joachim von Ribbentrop... Promijenio je cijeli Balkan zauvijek itd. I mi idemo staviti G. Marića, kojeg zapravo nitko ne zna. ---

A evo, kada već pišem, i vidim da oko slika može biti sukoba, da suradnici navedu osobe koje bi trebale biti u infookviru, pa da riješimo i to, jednim kompromisom. --Wustenfuchs 22:56, 6. kolovoza 2011. (CEST)

Bože, koliko gluposti je napisano. Ako suradnik nije čuo za Grgu Martića, to je žalosno. Drugo, realno Pavelić nije promjenio povijest Balkana. Grgo Martić nije zastupao režim koji je slao ljude u logore. Možda Ante Pavelić nije bio osuđeni ratni zločinac (nije ni Hitler), ali suradnik koji se zanima za povijest trebao bi se suzdržati od glupih zaključaka.--Ex13 (razgovor) 23:10, 6. kolovoza 2011. (CEST)

Nećeš vjerovati, ali se apsolutno slažem sa gornjim komentarom poćevš od: Ako suradnik nije čuo..., pa do: (nije ni Hitler). Svakako fra Grga treba biti u infookviru.--MAN_USK ^recider 23:15, 6. kolovoza 2011. (CEST)

Austrijski slikar i talijanski novinar i nisu baš neki "uzori". --Starčevićanac (razgovor) 23:21, 6. kolovoza 2011. (CEST)

Eto nepoznati pop je. Šta je on značajno napravio?--Wustenfuchs 00:05, 7. kolovoza 2011. (CEST)

Istraži--Ex13 (razgovor) 00:07, 7. kolovoza 2011. (CEST)

Evo citiram iz članka G. Martića:

"Rodom je od plemena Martića (Posušje) koji su bili poznati po tome što su imali veliki obiteljski križ na groblju koji je napravljen od kamena sa planine Zavelim, Vinica.Majka mu je bila Jela Kukulj iz plemena Kukulja iz Vinjana pa mu je bio rod bio Ivan Kukuljević Sakcinski. Kad mu je bilo osam godina, umre mu otac pa stric Rade preuzme brigu nad šestero siročadi. U svojoj dvanaestoj godini (1834) došao je u samostan u Kreševu, gdje je svršio i osnovne i nešto gimnazijskih nauka i tu s petnaest godina stupio u Franjevački red. Godinu dana iza toga otišao je u požešku gimnaziju, gdje se sve (pa i matematika) učilo na latinskom. U vrijeme studija u Zagrebu upoznao se s Gajem, Babukićem, Vrazom, Šulekom i drugim istaknutim ilircima, čije će ideje prihvatiti i poslije provoditi u praksi. Poslije je otišao u Mađarsku, u Stolni Biograd (Székesfehérvár) studira teologiju. Svećenik je postao u Bosni na sam Božić g. 1844.[2]" Dakle, cijeli ovaj tekst opisuje biografiju bilo kojeg svećenika u to vrijeme... ništa previše značajno.

"Uz svoj materinski jezik, govorio latinski, talijanski, francuski, turski, mađarski i njemački..." E to je već nešto, ali kad opet pogledamo, puno jezika govori i Ivo Sanader.

"Kao župnik u Sarajevu 1856. postaje zastupnikom franjevačke provincije za veze s Turskom i konzularnim vlastima. Na čelu je franjevaca koji se suprostavljaju priključenju Bosne i Hercegovine Srbiji i Crnoj Gori i zalaže za austro-ugarsku vlast nad tim područjem. Fra Grga Martić postaje jedna od najpovjerljivijih osoba austro-ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini, ali kada je postalo očito da Beč odbija te krajeve ujediniti s Hrvatskom, on se, uvrijeđen i razočaran, povlači iz političkoga života." Kao zastupnik franjevačke provincije s turskom, dakle ništa posebno, nikakvog političkog značaja. Što se tiče druge rečenice, imamo i danas organizacija koje vode ljudi koji se protive ulasku Hrvatske u EU ili slično... ali ni oni nisu od nekog značaja, skoro nikakvog zapravo. A ovo pretkraj... zapravo ništa. I ja da se sramim što za njega znam tek godinu dana... ni govora. Kako da znam kada ga nitko ne spominje.

"Poznat je po mudroj domoljubnoj izreci 1860. godine: Teško narodu bez ljubavi bratske, Kao Bosni bez zemlje Hrvatske." Lijepu je rečenicu rekao...

Eh, sad, po čemu se biografija Grge Martića razlikuje od biografije Ive Bagarića? Zapravo jako malo toga.

I u redu, možda ga ne mora zamijeniti Ante Pavelić, ali boljih ljudi sigurno ima. --Wustenfuchs 00:15, 7. kolovoza 2011. (CEST)

Trolaj negdje drugdje.--Ex13 (razgovor) 00:24, 7. kolovoza 2011. (CEST)

Nije trolanje, već je tako kako je. Grgo Martić nije značajan. --Wustenfuchs 00:27, 7. kolovoza 2011. (CEST)

Od svih tamo navedenih tebi baš Grga Martić smeta. I onda umjesto njega guraš Pavelića. Kad tad laži izađu jasno na vidjelo.--Ex13 (razgovor) 00:30, 7. kolovoza 2011. (CEST)

Pa gledaj ovako, možeš ti gurati koga oćeš umjesto Martića, slobodno navedi prijedlog, ali govorim da Martić nije dovoljno značajan da bude u infookviru i da ima drugih ljudi koji to zaslužuju (npr. Pavelić, koliko god se nekima gadio ili negadio, poznatiji je i značajniji, to ne može nitko osporit). --Wustenfuchs 00:35, 7. kolovoza 2011. (CEST)

"Kad tad laži izađu jasno na vidjelo.", šta bi to tribalo značit ne kontam... --Wustenfuchs 00:37, 7. kolovoza 2011. (CEST)

Nepoznati pop je u svakom slučaju bolji uzor od dvojice poznatih kojima je najveće postignuće u životu to što su čitavu Europu pretvorili u ruševinu. --Starčevićanac (razgovor) 08:38, 7. kolovoza 2011. (CEST)

STOP uređivačkom ratu

Wustenfuchs, ti si prvi u članak postavio slike i hvala ti na tome. Ja se time nisam pozabavljao jer jedostavno nisam znao smisliti, koji su to najpoznatiji Hrvati iz BiH. Ti si to jako dobro obavio, s tim da sam ja ubacio Ivana Franju Jukića i Grgu Martića, ljude koji su za našu povijest mnogo važniji od jednog Bandića, Čilića ili zločinca Pavelića. Također, Šušak je mnogo značajniji od Radoša. Hitler je jedan od najpoznatijih ljudi na svijetu pa se opet normalan Švabo neće hvaliti njime. Ovo su ljudi (slike), koji su najreprezentativniji i kojima se svi mi Hrvati iz BiH možemo ponositi i hvaliti. Iz poštovanja prema mom trudu, koji sam uložio u brojne članke o Hrvatima Bosne i Hercegovine, zamolio bih te da prestaneš sa uređivačkim ratom!

Starčevićanac, zamolio bih te da prestaneš ispravljati krive Drine. Na tvoju žalost, zastava HDZove paradržave u narodu je prihvaćena kao narodna zastava. Mislim, kome je još HDZ drag? Ali to je nepobitna činjenica jer se na svim društvenim eventima u Hrvata u BiH koristi ta zastava. I ne možeš ti to tek tako mjenjati! --Mostarac (razgovor) 02:31, 9. kolovoza 2011. (CEST)

Ja sam prvi u članak postavio slike ljudi koji zaslužuju biti tu. Ali Grga ili Grgo (neibtno) Martić ima biografiju kao svaki drugi svećenik i ja ću to ponavljati koliko treba. Nije bitno koliko je netko značajan u povijesti (jer tu postoje i zemljopis, i kazalište, i šport, i glazba i politika..., a Grga Martić nije napravio ništa značajno za našu povijest).

I. F. Jukić, tu i tamo, ali kad se bolje pogleda nije ni on bio bog zna što, ali to ću prešutiti. Pavelić nije zločinac, niti je optužen ili osuđen kao takav. Šuška zapravo nikad nisam ni maknuo, koliko god mi se on ne sviđao. Hitler je jedan od najpoznatijih ljudi na svijetu i nepotrebno ti je ovo da se normalan Švabo ne bi hvalio njime kada dosta njih je, dovoljno je upoznati jednoga Švabu i to otkriti, samo jedno je zabrana hvalisanja, a drugo želiti ili ne želiti to (Ljudi idu u zatvor radi slobode govora u Njemačkoj, živjela demokracija :D). Ja se Šuškom ne mogu ponositi jer sam za njega obični bosanski katolik, a imao je i brata u obavještajnoj jugoslavenskoj službi, a ni on sam nije na čisto, toliko o njemu, neobrazovani karijerist, niti ću se ikada njime hvaliti. Svaka čast na trudu (iskreno), ali trebaš poštovati pravilo da je wikipedija slobodna enciklopedija. --Wustenfuchs 03:40, 9. kolovoza 2011. (CEST)

HDZova paradržava? Ako ju ti tako želiš zvati... Što se zastave tiče, prihvaćenost u narodu ju ne čini službenom zastavom. Kome je još HDZ drag? Možda sam ja lud ali naš narod u BiH redovno bira tu stranku, bez obzira što ga ta ista stranka cijedi kao kravu muzaru i redovno ne ispunjava ono što obeća u predizbornim kampanjama. Ili smo slijepci, ili mazohisti, ne znam što bi moglo biti treće. Da se ta zastava koristi, to nitko ne poriče, ali nitko ju ne može nazvati službenom zastavom Hrvata u BiH, jedino neslužbenom, s obzirom da se najčešće koristi.--Starčevićanac (razgovor) 08:59, 9. kolovoza 2011. (CEST)

Galerija slika je uklonjena. Nema prepucavanja tko je veći Hrvat ili značajniji. Jednostavno dodajte ih dolje u članak.--Ex13 (razgovor) 10:51, 9. kolovoza 2011. (CEST)

Mislim da smo se složili da galerija ostane? --Mostarac (razgovor) 13:05, 9. kolovoza 2011. (CEST)

 Komentar: Salomon#Salomonova mudrost. Neka okvir ostane nepromijenjen, ako većina odluči kako je potreban. Iako sam protiv Ive Andrića u istoj galeriji, bez obzira što su ga postavili na novčanicu. -- Bugoslav (razgovor) 13:27, 9. kolovoza 2011. (CEST)

A ovako, ako se sjećate one prvotne slike, tj. kolaža kojeg sam stavio ima godina dana sigurno. Jedini problem mi je bila slika Maka Dizdara koju nigdje nisam mogao naći i, ako se dobro sjećam, ubacio sam Pavelića i tu nastaju sada izmjene, nekome se ne sviđa Pavelić nekome taj i taj i tako to. Slika nam ne treba, kako veli Ex13 najbolje napravit nekakvu listu, a u infookvir ne treba stavljati nikakvu sliku. Ionako je ovo enciklopedija, ne slikovnica. A eto, ako će mo po pravilu većine, onda ako većina bude za slike, neka svaki suradnik dadne popis svojih 12 ili 16 osoba koje bi se trebale nalaziti na infookviru i koja osoba bude imala najviše glasova upada... --Wustenfuchs 18:56, 9. kolovoza 2011. (CEST)

 Komentar: Wustenfuchs. Nisi prošao test kralja Salomona. -- Bugoslav (razgovor) 19:15, 9. kolovoza 2011. (CEST)

Nisam ga ni polazio. Samo sam obrazložio zašto je najbolje ukloniti slike, i ako se, unatoč mom obrazloženju većina dogovori da slike ostanu, predlažem da se osobe koje će biti u infookviru odaberu na način kojeg sam opisao. --Wustenfuchs 22:35, 9. kolovoza 2011. (CEST)

Ja ću maknuti Martića, mislim da sam imao odlične argumente za uklanjanje. --Wustenfuchs 14:03, 16. kolovoza 2011. (CEST)

Ako ti nekih 5 suradnika, što kroz razgovor, što kroz uklanjanje tvojih izmjena jasno da do znanja da ne možeš uklanjati galeriju onda NEMOJ. Svi se slažemo da su ovo naši veliki ljudi. Šteta je što ti nisi čuo za čovjeka, koji je otvarao prve škole, a umjesto njega ti je draži jedan zločinac (već sam pojašnjavao - najveći u povijesti jer nitko ne ostavlja nekih 250.000 sunarodnjaka na cjedilu. Da je umro s njima možda bi bio svetac, ovako je samo jedna kukavica). Nego daj nam još tih poznatih Hrvata... Navodio si Radoša, Bandiča, Čilića i Blaževića, samo nastavi. Ja mislim da oni još nisu dovoljno ozbiljni za one tablice jer ako si primjetio svi ljudi u tablici su postali povijest, ali u narodu su prihvaćeni kao iznimni ljudi. Druga je stvar što se tebi ne sviđaju. Većina njih ima ulice, spomenike, škole, trgove itd. Možda samo nisu prihvaćeni Ćatić i Andrić. Za prvog će reći da je balija (citiram), a za drugog Srbin. Ti, koji si stvorio najviše pomutnje oko ove galerije, sada skupi još poznatih Hrvata iz BiH i onih aktualnih i onih, koji su stvar prošlosti. --Mostarac (razgovor) 00:26, 17. kolovoza 2011. (CEST)

Objasnio sam ovo micanje, Wustenfuchs daj nam još poznatih Hrvata navedi! --Mostarac (razgovor) 13:13, 18. kolovoza 2011. (CEST)

Procjena broja stanovnika

Zadnji službeni popis stanovništva BiH bio je 1991. godine. Prvi sljedeći popis najavljen je za 2013. godinu Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je na sjednici u petak, 03.02.2012. usvojila Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. Isti je objavljen u Služnom glasniku Bosne i Hercegovine br. 10/12 od 07.02.2012 godine. Službeni popisi u većini država svijeta rade se svakih 10 godina. Na Wikipediji (dakle na većini projekata gdje sam gledao) navode se podaci o stanovništvu prema zadnjem službenom popisu, ponegdje je uz taj broj dostupna i informacija o zadnjoj procjeni navedena prema statističkom zavodu dotične države. Wikipedija je internetska enciklopedija, podatak o zadnjem popisu je dovoljno dobar ako je taj podatak star 10 godina, ako se radi o podatku starom 21 godinu, onda je izvjesno da je taj podatak prilično zastario.

Procjene broja stanovnika postoje za sve države svijeta, jedan od izvora je američki The World Factbook, specifično za FBiH valjan izvor je STANOVNIŠTVO - PROCJENA SREDINOM GODINE I PRIRODNO KRETANJE na stranicama fzs.ba. Postoje i procjene po županijama odnosno kantonima, isto tako dostupni su podaci o rođenima po etničkoj pripadnosti roditelja i umrlih po etničkoj pripadnosti. Stoga ne vidim osnova za samovoljno brisanje karte napravljene prema procjeni. SpeedyGonsales 12:48, 16. veljače 2012. (CET)

Medjutim, nemaju nigde procene za broj ljudi od razni nacionalnosti po opcinama u bih. To nema! Zavod statistike Federacije BiH i Republike Srpske tako nesto nikad nisu izdali. Ja gledam sta oni izdaju, i daju neke procene ukupnog stanovnistva i broja rodjenih i umrli, ali nigde nedaju procenu za procenat etnicki grupa, i nikako nigde nema procenat etnicki grupa po opcinama! Mislim da je jasno sto skidam kartu. Nema izvor. Za prosle popise imaju izvori na internetu... imaju tacno podaci koliko koga ima u kojoj opcini. Za 2005 nema nista nigde. Dakle smatram da moze da se skloni mapa. (NeumHe (razgovor) 21:19, 16. veljače 2012. (CET)).

Suradnik NeumHe inzistira da izvora nema, a lijepo mu je ukazano što treba učiniti. Kako volje za enciklopedijskim radom nema, članak je zaključan. Kad suradnici pokažu više enciklopedijskog pristupa, članak će biti otključan. SpeedyGonsales 10:49, 24. ožujka 2012. (CET)

Ja sam mnogo trazio za podatke po opcinama za 2005. Prosto receno nema ih nigde. Da bi ih imalo nasao bi ih odavno. Izmisljene stvari nisu za enciklopediju. Taj takoznavi original-research je nest osto nije prihvatljivo. Mogu sad ja poceti da izvlacim neke procene po sebi... da napravim kartu i eto... ali to nema blage veze sa bilocim. Daj da vidimo one koji vracaju kartu da se potrude da nadju izvor. Ja sam se potrudio, nemaju podaci po opcinama. Daj da vidimo da bilobudiko ko vraca kartu da takav neki izvor. Ako ga ima daj ga, ja bi hteo. Prosto nema. Medjutim, ljudi zele da imaju kartu gdije su brojevi hrvata uvelicani. Hteo bi i ja to, ali nije istina. da ima bilokakav prihvatljiv izvor pa okej - ali u ovom slucaju nema nikakav izvor. Nemoze da se karta samo vrati posle ovih cinjenica. Mora da netko barem prilozi nesto sto dokazuje da karta valja. (NeumHe (razgovor) 17:53, 26. ožujka 2012. (CEST)).

Obilato građe

Na ovoj poveznici. OKRUGLI STOL "POLOŽAJ HRVATSKOG NARODA U BiH, STANJE- PERSPEKTIVE". [5]. izlaganja prof. dr.sc.Mate Granića (Dayton 20 godina poslije) , Krešimira Zubaka ( Dayton i ustavnopravni položaj), prof.dr.sc. Vladimira-Đure Degana (Međunarodno pravni položaj BiH s posebnim osvrtom na položaj Hrvata u BiH), prof. dr.sc. Nevena Šimca (BiH i EU-integracija ili dezintegracija), prof. dr.sc. Pave Barišića (Demokratizacija i europeizacija Bosne i Hercegovine) te prof. dr.sc. Žarka Primorca (Ekonomski pristup BiH, gospodarski razvoj i suradnja). Moderator okruglog stola bio je prof. dr.sc. Ivan Lovrinović. Kubura (razgovor) 22:19, 6. ožujka 2020. (CET)