Hrvati u Njemačkoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
München, grad s najvećim brojem Hrvata u Njemačkoj.

Hrvati su šesta po veličini skupina stranaca u Saveznoj Republici Njemačkoj. 80,20% ih tamo živi deset i više godina, a čak 46,36% preko 30 godina. Prosječna duljina boravka iznosi 27 godina po kojoj Hrvati zauzimaju četvrto mjesto (nakon Austijanaca 28,6 god., Talijana 27,6 god. i Turaka 27,4 god.) migracijskih skupina u toj zemlji.[1]

Hrvatska dijaspora i danas je značajna je u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu za Hrvatsku.

Migracijska kretanja[uredi VE | uredi]

Strukturalne podatke o migiracijama u zapadnu Europi hrvatskog i ostalog pučanstva bivše države u zadnjih 35 godina mogu se viditi iz nekoliko popisa i drugih statističkih izvora.


Migracijska kretanja
Izvor: Ukupno osoba iz (bivše) Jugoslavije u zapadnoj Europi Iz Hrvatske u Njemačkoj Iz BiH u Njemačkoj Iz (bivše) Jugoslavije u Njemačkoj
Popis 1971.[2] 596 869 6,1% stanovništva ili 308 295 tj. 38,3% svih iz Jugoslavije (udio u stanovništvu 22,2%) 4,8% stanovništva 411 503
1973.[3] 1 110 000 (860 000 radnika + 250 000 članova obitelji) 295 000 radnika ili 34,4% + članova obitelji 141 000 radnika + članova obitelji 55% svih ili 605 000 (473 000 radnika i 137 500 članova obitelji)
Početkom 1981.[4] 1 100 000 (700 000 + 400 000 članova obitelji) "najmanje oko 1/3", ("Vjesnik", 10.4.1982.) ?  ?
Popis 1981.[5] 815 000 (578 000 + 237 000 članova obitelji) 189 000 (135 000 + 54 000 članova obitelji), tj. 23,19% svih ?  ?
1986.[6] ?  ? ? 591 000
1991.[7] ? Popis: 285 216 svih migranata, 149 155 u Njemačkoj 113 306, od toga 48 254 Hrvata[8] 775 082
1992.[9] ?  ? ? 915 636
2005.[10] ? 228 926 156 872 1 729 091
2006.[11] ? 227 510 (muški: 111 826, ženski: 115 684) 157 094 1 452 701
2007.[12] ? 225 309 158 158  ?
2008.[13] ? 223 056 156 804  ?
2009.[14] ? 221 222 (367 tisuća s migracijskom pozadinom) 154 565 (240 tisuća s migracijskom pozadinom) 1,339 milijuna (s migracijskom pozadinom)
2014.[15] ? 263 347 163 519 1 025 518 [16]
2015.[17] ? 297 895 167 975 1 113 761

Izvor: "Crkva i hrvatsko iseljeništvo", Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982. / "Vjesnik", 14 svibnja 2001.[18], Statistički ured, Wiesbaden


Iz popisa stanovništva 1971. godine najveći broj migranata dolazi iz mjesta:

u Hrvatskoj:

...


u Bosni u Hercegovini, također mjesta gdje Hrvati prevladavaju:

Broj Hrvata u Njemačkoj[uredi VE | uredi]

Prema podacima Njemačkog statističkog ureda iz Wiesbadena u 2014. godini.[19] na području Savezne Republike Njemačke živjelo je ukupno 263 347 hrvatskih državljana. Prema podacima hrvatskih katoličkih misija i njemačkih (nad) biskupija, broj Hrvata kreće se između 310 000 i 350 000. Ova brojka obuhvaća sve one koji se izjašnjavaju Hrvatima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Boke kotorske. Poznato je također da priličan broj Hrvata u Njemačkoj radi na »crno«, a kao takvi se ne vode ni u kakvim statistikama. Pretpostavlja se da ih je od 50 do 100 tisuća.

Teškoće pri utvrđivanju točnog broja stvara i zakon o njemačkom državljanstvu tj. tzv. Opcijski model (§ 4 Abs. 3 StAG)[20], prema kojem sva novorođena djeca stranaca koji borave duže od 8 godina u Njemačkoj (dovoljno jedan član), automatski dobivaju i njemačko državljanstvo. Međutim, između 18. i 23. godine oni se onda moraju definitivno odlučiti koje će zadržati.

Koliko Hrvata je podrijetlom iz Hrvatske, a koliko iz Bosne i Hercegovine teško je odgovoriti, jer odgovarajuće institucije ne prate ove podatke. Neke procjene govore da bih udio ovih zadnjih mogao biti između 25-35%, pa čak i više. Ovdje se javlja i dodatni problem pri utvrđivanju ovog broja, tj. zamjena državljanstava, vraćanje istih, dvojna i sl.

Stariji podaci statističkog ureda (hrvatski državljani):

Broj Hrvata u saveznim pokrajinama[uredi VE | uredi]

Podatci za 2014. godinu.[21]

Broj Hrvata u saveznim pokrajinama
Br. Savezna pokrajina Osoba
1. Baden-Württemberg 82 092
2. Bavarska (Bayern) 64 163
3. Berlin (grad-država) 9 692
4. Brandenburg 471
5. Bremen (grad-država) 1 167
6. Donja Saska (Niedersachsen) 7 429
7. Hamburg (grad-država) 5 668
8. Hessen 38 322
9. Mecklenburg-Zapadno Pomorje (Mecklenburg-Vorpommern) 260
10. Porajnje-Falačka (Rheinland-Pfalz) 8 668
11. Saarland 1 005
12. Saska (Sachsen) 614
13. Saska-Anhalt 435
14. Schleswig-Holstein 2 129
15. Sjeverna Rajna-Vestfalija (Nordrhein-Westfalen) 41 043
16. Tirinška (Thüringen) 189

Broj Hrvata u većim gradovima (izbor)[uredi VE | uredi]

Podatci za 2005. i 2014.[22] godinu.

Broj Hrvata u većim gradovima
Grad: 2005. 2014.
München 24 866 25 264
Stuttgart 13 386 13 039
Frankfurt (3) 12 013 14 025
Berlin 11 517 9 692
Hamburg 4 585 5 668
Düsseldorf (1) 3 550 3 439
Hannover (4) 3 102 2 447
Köln 2 854 3 358
Mannheim (1) 2 852 3 166
Karlsruhe 2 423 2 638
Offenbach 1 999 2 503
Essen (2) 1 944 1 533
Pforzheim (1) 1 481 1 389
Wiesbaden 1 263 1 582
Wuppertal (4) 1 115 1 138
Ulm 1 060 1 203
Darmstadt (1) 751 752
Heidelberg 326 358

(1) 31.12.2004., (2) 30.06.2006. (3) 31.12.2006. (4) 31.12.2007.

Boravak u Njemačkoj[uredi VE | uredi]

Prije Drugoga svjetskoga rata[uredi VE | uredi]

Pred Prvi svjetski rat u Njemačkoj je bilo oko 60.000 radnika, većinom Hrvata i Slovenaca u industrijskoj regiji Sjeverne Rajne-Vestfalije.[23] Početkom 1938. u Rurskoj oblasti živi 40.000 državljana Jugoslavije, većinom rudarskih radnika. 1928. godine je između Kraljevine SHS i Njemačke zaključen bilateralni ugovor u vezi reguliranja ravnopravnog položaja poljoprivrednih sezonskih radnika koji rade u Njemačkoj.

Prije sloma Jugoslavije[uredi VE | uredi]

Najveći dio Hrvata prve generacije, gastarbajteri, tj. radnici na privremenom boravku u Njemačkoj došao je u razdoblju između šezdesetih (posebno od 1968. godine kad je Njemačka potpisala ugovor s Jugoslavijom o primanju radne snage) i sedamdesetih godina, dok je druga generacija ili rođena tamo ili naknadno doselila.

1991. - 1995.[uredi VE | uredi]

Cca. 15% Hrvata došlo je u Njemačku u razdoblju između 1991. i 1995.

Prema studiji [24]UNHCR-a i IOM-a (Međunarodna organizacija za migraciju) iz 1996. udjel hrvatskih prognanika i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, iznosio je 14,84%, tj. oko 52 000 od ukupno cca. 350 000 (77,30% Bošnjaci). Jedan dio ih je se trajno nastanio (brak i sl.), najveći dio nakon nemogućnosti daljnjeg boravka vratio u domovinu ili odselio u treće zemlje. Samo u razdoblju od 1996. - 1999. je se oko 6 000 bosansko-hercegovačkih Hrvata iz Njemačke odselilo u Sjedinjene Američke Države (cca. 5 600), Kanadu i Australiju.

Boravišni zakon[uredi VE | uredi]

Od 1. siječnja 2005. godine na snazi je novi Boravišni zakon (Aufenthaltsgesetz) koji stavlja naglasak na integraciju stranaca. Kao glavni uvjet za dobivanje trajnog statusa boravka zahtjeva se dobro poznavanje njemačkog jezika, prihvaćanje njemačke kulture, društvenog i pravnog poretka.

Zakon sve dosadašnje dozvole boravaka reducira na dvije:

  • Ograničenu dozvolu boravka (Aufenthaltserlaubnis) i
  • Stalnu dozvolu nastanjenja (Niederlassungserlaubnis)

Stranac koji je u posjedu stalne dozvole nastanjenja ima mogućnost neograničenog kretanja, nastanjenja i neograničeno vršenje bilo koje poslovne djelatnosti.

Status[uredi VE | uredi]

Skoro 78% Hrvata imalo je krajem 2004.

  • Trajno boravišno odobrenje (cca. 35%) ili
  • Neograničenu dozvolu boravka (cca. 43%),

tj. prema novom zakonu stalnu dozvolu nastanjenja (Niederlassungserlaubnis).


Broj hrvatskih državljana u tisućama prema broju provedenih godina u Njemačkoj:

Status
Broj godina: < 1 1-4 4-6 6-8 8-10 10-15 15-20 20-25 25-30 >30
U tisućama: 2,0 7,6 5,5 6,5 6,6 41,3 18,3 14,8 22,8 103,7
U postotcima: 0,87 3,32 2,4 2,84 2,89 18 8 6,46 9,96 45,3

Stanje: 31.12.2005. Izvor: Središnji registar stranaca (Ausländerzentralregister).


87,8 % hrvatskih državljana boravi u Njemačkoj duže od 10 godina, dok je prosječni boravak 24,7 godina. Time Hrvati zajedno sa Slovencima (27,7), Španjolcima (26,1) i Talijanima (24,3) spadaju među nacije s najdužim prosječnim boravakom. Prosječni boravak svih stranaca 2005. godine iznosio je 16,8 godina.

Uzimanje državljanstva[uredi VE | uredi]

Od 1995. do kraja 2014. godine 37 558 hrvatskih državljana prihvatilo je njemačko državljanstvo.[25] Broj Hrvata s dvojnim državaljanstvom iznosi cca. 9 tisuća.

Pregled prema godinama:

Odnos bivše države prema Hrvatima[uredi VE | uredi]

Odnos bivše države prema Hrvatima u Njemačkoj bio je prožet sumnjom i nepovjerenjem. Jugoslavija je imala značajnu korist od njih, rješavajući se s jedne strane "humano" ogromnog broja nezaposlenih, a s druge na njima je profitirala kroz njihove devizne doznake, štednju, ulaganja i dr. Prešavši iz nedomokratskog u demokratski sustav, Hrvatima, kao i svim ostalima, nije bio dozvoljeno da budu politički aktivni, jer bio to prema tadašnjem režimu značilo "neprijateljsko djelovanje", s svim svojim posljedicama. Zapravo, oni su i izvan toga sustava ostali njegovi "zatočenici". Svaki pokušaj bilo kakvog političkog angažiranja ili kritike tadašnjeg režima, bez obzira na stvarni cilj, bio je obično označen epitetom ustavštva.[27]

Proces "kontroliranja" migranata potrajao je sve do sumraka komunističkog razdoblja.[28]

Društvo[uredi VE | uredi]

Hrvatske udruge[uredi VE | uredi]

U SR Njemačkoj djeluju brojne hrvatske kulturne, umjetničke, zavičajne, studentske, znanstvene i športske udruge. Krovna udruga je Hrvatski svjetski Kongres u Njemačkoj (HSKNj), čiji Info centar ima sjedište u Kölnu.

Katoličke misije[uredi VE | uredi]

Katoličke misije su shvatile važnost djelovanja među hrvatskim migrantima. One organiziraju razne pastoralne skupove, folklorne festivale, sastanke i seminare, zatim hodočašća, duhovne vježbe, susrete mladeži, biblijske olimpijade, susrete crkvenih zborova mladih i odraslih itd.

Broj katoličkih misija 1976. godine iznosio je 76, a 2005. godine 81. Nalaze se na gotovo cijelom području od njemačkog juga do sjevera. U misijama djeluje više od 100 svećenika, 5 stalnih đakona i oko 80 pastoralnih suradnica i suradnika, redovnica i laika. Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta izdaje od 1978. godine list hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj "Živa zajednica".

Politika[uredi VE | uredi]

Od političkih stranaka aktivne su HDZ, HKDU, HSP, HČSP, itd. Prema njemačkim zakonima sve su registriane kao udruge, jer samo tako mogu djelovati.

Mješoviti brakovi[uredi VE | uredi]

Broj sklopljenih brakova[29]:

Žena Njemica - Muž Hrvat

Muž Njemac - Žena Hrvatica


Broj sklopljenih brakova hrvatskih državljana s drugim nacionalnostima nije dostupan.

Kriminalitet[uredi VE | uredi]

Broj Hrvata osumnjičenih za kažnjivo djelo 2005. godine iznosio je 8 550 [30] (udio u broju osumnjičenih stranaca bio je 1,6%, dok im je udio u brojnosti stranaca te godine iznosio 3,14%).

Kultura i umjetnost[uredi VE | uredi]

Poznatiji kulturno-umjetnički djelatnici Hrvati ili osobe hrvatskog podrijetla:

Kulturne manifestacije[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Dopunska nastava[uredi VE | uredi]

Dopunsku nastavu na hrvatskom jeziku organiziraju:

- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (u saveznim pokrajinama: Baden-Württemberg, Berlin, Hamburg i Saarland), koje dobija financijsku potporu od Pokrajinskih školskih vlasti u SR Njemačkoj prema iskazanom broju učenika hrvatske nastave. Nastavu izvodi 40 učitelja na 125 nastavnih mjesta za oko 2.641 učenika (2006. god.)[34]

- njemačke školske vlasti, tj. nastava je intergrirana, u svim ostalim pokrajinama.

Učenici[uredi VE | uredi]

Prema podatcima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice iz 2012. godine o obrazovanosti migranata, stanje kod Hrvata je:[35]

  • 8,1% nema nikakvu školsku spremu
  • 36,7% ima završenu osnovnu školu
  • 20,4% realnu ili srednju
  • 14,9% gimnaziju
  • 19,6% je još u izobrazbi/nije obavezan

Studenti[uredi VE | uredi]

Prema podatcima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice broj hrvatskih studenata u zimskom semestru 2013./2014. iznosi 4 626.[36]Hrvati čine 1,54% stranih studenata.

Hrvatski studenti prema granama znanosti
Studij: Humanističke i društvene znanosti Pravo, ekonomija i sociologija Prirodoslovno-matematičke znanosti Tehničke znanosti Medicina Likovne umjetnosti
Broj studenata: 888 1 617 735 977 170 154

Hrvatski jezik[uredi VE | uredi]

Pripadnici druge kao i u međuvremenu treće generacije, većinom dobro govore hrvatski jezik. U svakodnevnom govoru često se zapaža miješanje jezika. Zadnjih godina uočava se povećano zanimanje za učenje našeg jezika, prije svega od Hrvata koji ga nisu poznavali, bračnih partnera hrvatskih državljana ili Nijemaca koji pokazuju interes za Hrvatsku, njenu tradiciju i kulturu.

Njemački jezik[uredi VE | uredi]

Hrvati prve generacije govore prosječno njemački jezik. Glavni razlog je kod većine nedovoljna školska stručna sprema. S rastućom stručnom kvalifikacijom poznavanje je na većem nivou. Za ostali dio populacije taj jezik ne predstavlja veći ili nikakav problem.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poduzetništvo[uredi VE | uredi]

Prema jednoj studiji Sveučilišta Mannheim[37] broj samostalnih osoba - poduzetnika stranaca u Njemačkoj iznosio je 2003. godine 286 000 (Talijani 46 000, Turci 43 000, Grci 26 000...). Za Hrvate nije naveden podatak. Jedino se spominje broj od 21 000 (udio 7%) za građane bivše Jugoslavije. Na osnovu toga moglo bi se zaključiti da ih ima najmanje 5 000.

Hrvati se najčešće bave ugostiteljstvom (oko 2 200 restorana), graditeljstvom, zanatskim uslugama, trgovinom, financijskim i drugim posredovanjima. Od slobodnih zanimanja djeluju brojni liječnici, stomatolozi, inženjeri, prevoditelji i dr.

Zaposlenost[uredi VE | uredi]

Socijalno osigurani zaposlenici s hrvatskim državljanstvom u Njemačkoj.[38]

Socijalno osigurani zaposlenici
Stanje: 30.6.2002. 30.6.2003. 30.6.2004. 30.6.2014.[39]
66 099 66 485 67 072 92 829

Izvor: Savezna agencija za rad (Bundesagentur für Arbeit).

27 256 Hrvata zaposleno je dodatno u tzv. "Minijobovima" (do 450 eura) krajem lipnja 2014. godine.[40]

Nezaposlenost[uredi VE | uredi]

Ukupan broj prijavljenih nezaposlenih osoba - hrvatskih državljana - kod Savezne agencije za rad u kolovozu 2015. godine iznosio je 8 929. Od toga 4 465 je bilo muškaraca, a 4 464 žena. 2 500 su bili od 50-65 godina. Hrvati se nalaze na 15. mjestu nezaposlenih stranaca. Njihov udio iznosi 1,6%. [41]

Zarade[uredi VE | uredi]

Prema studiji[42] o položaju stranaca u Njemačkoj "Landessozialbericht von Nordrhein-Westfalen" prosječan neto prihod domaćinstava stranih sugrađana iznosio je 1993. godine 3.219 DM mjesečno. Građani iz bivše Jugoslavije nalazili su se na donjem dijelu te tablice i raspolagali su s 3.112 DM. Proječan neto prihod po glavi stanovnika stranaca iznosio je 1.258 DM mjesečno.

Mirovine[uredi VE | uredi]

Broj mirovina koje su dobivali hrvatski državljani i državljani BiH, 31.12.2005.[43] 66,7% mirovina hrvatskih državljanina doznačeno je u Hrvatsku, 69,5% državljana BiH u njihovu zemlju.

Mirovine
Vrsta mirovine: Invalidska mirovina Starosna mirovina Obiteljska mirovina Doznaka u HR /BiH neugovornih mirovina Doznaka u HR /BiH ugovornih mirovina Doznaka u Njemačku neugovornih mirovina Doznaka u Njemačku ugovornih mirovina Ukupno
Hrvatski državljani: 10 036 57 674 14 629 1 024 53 936 5 013 19 843 82 339
Državljani BiH: 4 253 20 488 7 659 420 22 097 1 454 6 932 32 400

Izvor: Njemačko mirovinsko osiguranje (Deutsche Rentenversicherung), 2005.


Ukupan broj mirovina za sve državljane bivše Jugoslavije iznosio je 297 798. Udio hrvatskih državljana iznosi 27,65%. A udio svih Hrvata sigurno je bio veći, jer treba dodati i dobar dio Hrvata iz BiH.

Radne dozvole[uredi VE | uredi]

Sezonske radne dozvole[uredi VE | uredi]

Ukupan broj dodijeljenih sezonskih radnih dozvola za Hrvatsku, prema godinama:

Sezonske radne dozvole
Stanje: 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.
4 855 5 310 5 826 4 969 4 680

Izvor: Savezna agencija za rad (Bundesagentur für Arbeit).

Ukupan broj svih dodijeljenih sezonskih radnih dozvola za strane radnike iznosio je 2004. godine 333 690.


Radne dozvole za informatičke stručnjake[uredi VE | uredi]

U razdoblju od 2000. - 2004. dodijeljeno je 515 radnih dozvola.


Radne dozvole za medicinske sestre i osoblje za njegu starijih osoba[uredi VE | uredi]

Od 1996. godine pa zaključno do 2005. izdano je 1 827 radnih dozvola osobama iz Hrvatske.

Projektne radne dozvole[uredi VE | uredi]

Njemačke institucije izdale su u razdoblju od 1992. do 2005. ukupno 54.600 projektnih radnih dozvola (većinom za djelatnosti u graditeljstvu). U zadnjim godinama taj broj kretao se od 3 731 (2003.), 3 416 (2004.) do 2 918 (2005.).

Devizne doznake[uredi VE | uredi]

O visini deviznih doznaka Hrvata iz Njemačke u domovinu postoje različiti podatci.

Njemačka Budesbanka za 1991. godinu navodi podatak o doznakama oko 700 milijuna maraka (svi građani bivše Jugoslavije), dok kod Hrvatske narodne banke u izvještaju o platnoj bilanci stoji, da Hrvati pošalju kući oko 1,4 milijarde eura (najviše iz Njemačke), dok su se radničke doznake uplaćene preko banaka godišnje kretale od 705 milijuna eura u 2003. do 680 milijuna eura u 2005. godini.

Bundesbanka u svom dostupnom izvještaju 2007. godine iznosi puno manje brojke. Prema njima doznake za Hrvatsku 2005. godine bile su u visini od 104, a 2006. godine 106 milijuna eura. Za sve zemlje nekadašnje države, suma iznosi 417 milijuna eura.

Znatan dio sredstava uopće se ne transferira preko bankarskih instituta, nego se šalje preko poznanika i osobno isporučuje, pogotovu uoči Božića i godišnjih odmora.

Mediji[uredi VE | uredi]

Radio[uredi VE | uredi]

Program na hrvatskom jeziku emitira regionalna postaja SWR iz Stuttgarta ("Hrvatska kronika iz jugozapada Njemačke").[44] Postaja WDR iz Kölna emitirala je svakodnevnu emisiju ("Die Sendung für Jugoslawen") još od 1970. 13.1.1992. dolazi do podjele na hrvatski i srpski jezik, a onda je WDR ponovo napravio korak nazad, pa od 30.8.1995. ukinuo zasebne emisije vijesti na tim jezicima i ponovo uveo jednu "zajedničku" emisiju s ostalim migrantima iz bivše države. Od 07.04.2007. godine ista postaja pokrenila je u sklopu programa za strance internetski online radio "Funkhaus Europa", koja također i dalje ne pravi razliku među južnoslavenskim jezicima (osim makedonskog i slovenskog jezika).

HR iz Frankfurta imao je dugo godina emisiju "Rendezvous in Deutschland" s prilozima na našem jeziku. Radio Deutsche Welle iz Bonna također emitira emisije na hrvatskom, ali program je više namjenjen slušateljima u Hrvatskoj. Od 1999. godine u Karlsruheu se emitira svake druge i četvrte nedjelje u mjesecu jednosatni program Hrvatske radio emisije KROS na hrvatskom i njemačkom jeziku u sklopu programa radio postaje Querfunk Freies Radio Karlsruhe.

Hrvatski radio, tj. nekadašnji Radio Zagreb koji emitira program na srednjem valu ima dobru čujnost u Njemačkoj i u cijeloj zapadnoj Europi. Za iseljeništvo emitira emisiju "Hrvatima izvan domovine".

Razvojem Interneta pojavljuju se i neke online radio postaje, čiji je osnovni sadržaj hrvatska glazba.

Televizija[uredi VE | uredi]

Od sredine sedamdesetih do sredine osamdestih godina migranti prve generacije mogli su pratiti dvotjednu emisiju pod nazivom "Jugoslavijo dobar dan" ("obojenu" prema predodžbama komunističkog režima) u ovkiru programa druge njemačke televizije (ZDF) "Susjedi u Europi" (Nachbarn in Europa). Uređivana je bila od tadašnje Televizije Zagreb.

Pojavom satelitskih postaja krajem osamdesetih program za strance u Njemačkoj dobiva sve manje medijskog prostora, te se svodi više manje na pojedinačne priloge razbacane u različtim emisijama. Hrvatska radiotelevizija, tj. tadašnji HTV sredinom 1991. otpočinje satelitski prijenos svog prvog programa.

Tisak[uredi VE | uredi]

Tu su između ostalih listovi "Berlinski magazin" koji se sadržajno koncentrirao na čitateljsku publiku u Berlinu, CroExpress i Fenix Magazin. Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta izdaje od 1978. godine list hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj "Živa zajednica", koji izlazi mjesečno.

Spomenuti treba i listove hrvatskih udruga, kao npr. "Bulletin" (na njemačkom) i "Obavijesti" Hrvatskog svjetskog Kongresa u Njemačkoj koji prikazuju aktivnosti kako svojih članova, tako i Hrvata koji žive u Njemačkoj, "CROTime", list Hrvatske kulturne zajednice e.V. iz Stuttgarta.

Inozemno izdanje Večernjeg lista (od ljeta 1988.) tiska se u blizini Frankfurta.


Knjige i znanstveni članci[uredi VE | uredi]

Malo je knjiga i znanstvenih članaka posvećenih iseljavanju i problematici boravka i rada Hrvata u Njemačkoj. Od nekoliko izdanja spomenuti je:

  • "Kroaten im Ruhrgebiet/Hrvati u Ruhru: uz 20. obljetnicu hrvatske katoličke župe u Essenu", Franjo Lodeta, Kršćanska Sadašnjost, Zagreb/Essen, 1976.
  • "Procjena broja iseljenih stanovnika Republike Hrvatske od popisa stanovništva 1991. do 30. lipnja 1998. godine", Nenad Pokos, 1999.
  • "Die kroatische Migrantenfamilie", Josip Klarić, Frankfurt 2000.
  • "Dijasporske godine", Anto Batinić, Hrvatski dušobrižnički ured, Niz: Diaspora Croatica, Frankfurt 2002.
  • "Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini", Zbornik radova, Niz „Diaspora Croatica”, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2003.,
  • "Glas iz tuđine", fra Jozo Župić, Berlin 2003.
  • Izvorni znanstveni članak: "Dva lokaliteta, dvije države, dva doma: Transmigracija hrvatskih ekonomskih migranata u Münchenu", Jasna Čapo Žmegač, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb 2003.
  • "33 godine u dijaspori", Alojzije Petrović, Koblenz 2004.
  • Adolf Polegubić, "Povratak, integracija ili asimilacija — Razgovori o hrvatskoj dijaspori“, intervjui, Niz „Diaspora Croatica”, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2006.
  • "Die kroatische Zuwanderung in die Bundesrepublik Deutschland: Eine Fallstudie unter besonderer Berücksichtigung von Phänomenen der Akkulturation und Integration", Katica Ivanda, Bremen/Zagreb 2007.
  • "Hrvat izvan domovine", Gojko Borić, 2008.
  • "Bauštelac", fra Jozo Župić, 2008.
  • "Legende o rođaku Ćipi", Petar Miloš.
  • "Na kratkom valu Radio Zagreba", Foto-dokumenti, zapisi i citati, Stuttgart, 1984 - 1996, autor: Josip Madračević.

Spomenuti je i novinare i spisatelje, kao npr. Ivana Otta (knjiga "Ukradeno djetinjstvo") i dr. Adolfa Polegubića, glavnog urednika mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj Živa zajednica.

Hrvatski svjetski Kongres u Njemačkoj (HSKNj) izdao je 2006. knjigu "Adresar" (Hrvatske adrese u Njemačkoj) u kojoj se može naći veliki fond podataka brojnih hrvatskih udruga, institucija, tvrtki i aktivnih pojedinaca. Adresar daje snažni poticaj za produbljivanje odnosa među Hrvatima koji borave u inozemstvu s domovinom.

Internet[uredi VE | uredi]

Brojne Internetske stranice Hrvata u Njemačkoj posvećene su najviše turističkim ponudama u svojoj zemlji: iznajmljivanju apartmana, jahti, itd. Hrvatski poduzetnici također su posljednjih godina prepoznali prednosti ovog medija. Posebno je to slučaj kod brojnih ugostitelja.

Internetski portal Hrvatski glas Berlin, CroExpress, Fenix Magazin, Crodnevnik, Hrvati Frankfurt kao i brojne Facebook grupe izvješćuju o aktivnostima Hrvata u Njemačkoj.

Sport[uredi VE | uredi]

Poznatiji hrvatski (i osobe hrvatskog podrijetla) sportaši u Njemačkoj:

Ugledni[uredi VE | uredi]

Portal croatia-presse.de piše organizira izbor među posjetiteljima svog portala krajem godine. Među Hrvatima u Njemačkoj iz gotovo svih sfera javnog života, politike, gospodarstva, kulture, športa i glazbe posjetitelji izabiru osobe koje su svojim aktivnostima i angažiranjem za javno dobro dali doprinos društvenom napretku među hrv. iseljeništvom,a i razvoju društva u kojemu djeluju već godinama s puno uspjeha. U vrhu su ovih godina bili: prof. Ivan Đikić, Dunja Rajter, prof. Siniša Kušić, fra Marinko Vukman, Evelin Novak, Ivica Olić, Mijo Marić, Stipe Erceg, dr. Miro Kovač, Silvio d' Anza, Tomislav Ćunović, Tomislav i Susanne Lončar i dr.[45][46]

Veleposlanstvo i konzulati[uredi VE | uredi]

Osim Veleposlanstva i konzularnog odjela u Berlinu, na području Njemačke djeluju i Generalni konzulati u Frankfurtu, Münchenu, Hamburgu, Düsseldorfu, Stuttgartu, kao i konzulat u Mainzu.

Quo vadis Hrvati?[uredi VE | uredi]

Migracije Hrvata zadnjih godina:

Migracije
Godine: 2002. 2003. 2004. 2006. 2013. 2014.[47]
Dolazak u Njemačku 12 990 11 497 10 352 4 848 18 633 37 060
Odlazak u Hrvatsku 13 728 11 876 12 240 6 331 6 642 9 416

U razdoblju od 1992. do 2004. 205 599 hrvatskih državljana se je doselilo u Njemačku, a istovremeno 240 501 odselilo u Hrvatsku.

Povratak u domovinu[uredi VE | uredi]

Najveći broj osoba koje su se zadnjih godina vratili u domovinu su prije svega umirovljenici iz prve generacije.

U Hrvatsku se 2005.[48]godine iz inozemstva doselilo ukupno 14 230 osoba, (gotovo 59 posto, tj. 8 358 useljenika došlo je iz Bosne i Hercegovine (1991.- 2001.: 189 039 osoba[49], 2004.: 11 000), dok je istodobno iz Hrvatske odselilo ukupno 6 012 osoba. 94 posto useljenika imalo je hrvatsko državljanstvo. Najveći broj doseljenika našao je prebivalište u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji. Službeno se iz Njemačke u Hrvatsku uselilo 1.130 osoba. Zbog razlike u odnosu na njemačke podatke dolazi vjerojatno zbog toga što je najveći broj useljenika imao već prijavljeni boravak u Hrvatskoj.

Odlazak iz Hrvatske[uredi VE | uredi]

Prema podatcima[50] Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 1991. u inozemstvu je zaposleno 90.910 naših radnika. Kao glavni razlozi odlaska iz Hrvatske navode se velika nezaposlenost, rad na crno, male plaće i loša makroekonomska perspektiva. Osim toga, tu su i naši građani koji su u inozemstvo odlazili "na crno", čiji se broj prema procjenama stručnjaka penje i na nekoliko stotina tisuća. Glavno odredište je Njemačka.

Istraživanje[51]među 550 studenata dvadesetak hrvatskih fakulteta koje je 2005. na temu "Hrvatsko tržište rada u 21. stoljeću" proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, pokazuje da 75 posto studenata razmišlja o odlasku u inozemstvo. Kao glavne prepreke ostanku u Hrvatskoj navode se visoka stopa nezaposlenosti, zapošljavanje preko veze, korupcija i nepotizam.

82 posto smatra za mogućnosti razvoja karijere bolje u Europskoj uniji nego u Hrvatskoj. Glavni razlozi odlaska u inozemstvo su veća plaća, bolji standard i bolje mogućnosti rješavanja stambenog pitanja, školovanje i usavršavanje.

Zbog političke nestabilnosti i teške ekonomske situacije, Hrvati u Bosni i Hercegovini još su više izloženi potrebi napuštanja svojih krajeva. To predstavlja dodatni problem (majorizacija) posebno u općinama gdje su manjinski narod.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Hrvati će vjerojatno u većem broju, posebno oni iz nerazvijenih krajeva i s nižom stručnom kvalifikacijom, po tko zna koji put krenuti u novu seobu "trbuhom za kruhom".

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://www.destatis.de/DE/Publikationen/Thematisch/Bevoelkerung/MigrationIntegration/AuslaendBevoelkerung2010200147004.pdf?__blob=publicationFile
  2. http://hrcak.srce.hr/file/209605, str. 8
  3. Popis iz 1971. uz dopunu stranih službi
  4. Podatci zemalja u kojima su građani radili
  5. Izvor: Savezni zavod za statistiku, Predhodni podatci iz stat. biltena br. 1239, Beograd
  6. "Der Fischer Weltallemanach, 1989
  7. "Der Fischer Weltallemanach, 1994 i http://www.bhas.ba/arhiva/census1991/privremenom%20boravku%20u%20ino%20po%20opstinama.pdf
  8. http://www.fzs.ba/Dem/Popis/gradjani%20na%20privremenom%20radu%20boravku%20u%20inostranstvu%20po%20opstinama%20bilten%20235.pdf, str. 6
  9. https://www-genesis.destatis.de
  10. isto kao predhodno
  11. isto kao predhodno
  12. isto kao predhodno
  13. isto kao predhodno
  14. isto kao predhodno
  15. http://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressemitteilungen/2015/03/PD15_097_12521.html
  16. https://www-genesis.destatis.de/genesis/online;jsessionid=78055747A3D233CA6C9BC3DCF7B67508.tomcat_GO_2_2?operation=previous&levelindex=2&levelid=1434995277408&step=2
  17. https://www.destatis.de/DE/Publikationen/Thematisch/Bevoelkerung/MigrationIntegration/AuslaendBevoelkerung2010200157004.pdf?__blob=publicationFile
  18. "Vjesnik"14 svibnja 2001., http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2001%5C05%5C14%5C15A15.PDF
  19. Statistisches Bundesamt Deutschland, http://www.destatis.de/DE/PresseService/Presse/Pressemitteilungen/2015/03/PD15_097_12521.html
  20. Deutsche Staatsangehörigkeit, http://de.wikipedia.org/wiki/Deutsche_Staatsangehörigkeit
  21. http://www-genesis.destatis.de/genesis/online;jsessionid=654330BACBA5F5CFC576B38526C1171C.tomcat_GO_2_2?operation=previous&levelindex=2&levelid=1435007839367&step=2
  22. http://de.scribd.com/doc/269463179/Hrvati-u-Njema%C4%8Dkoj-2014-po-gradovima?secret_password=Tn5K12wvpSdFzFi4F0gX
  23. "Migracije iz Jugoslavije u Nemačku", Izvorni naučni rad, http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0025-8555/2005/0025-85550502121P.pdf
  24. "Zur sozialen Struktur der bosnischen Kriegsflüchtlinge in der Bundesrepublik Deutschland", http://www.proasyl.de/lit/bosnien/text.pdf
  25. https://www-genesis.destatis.de/genesis/online/data;jsessionid=246AE4E3601B9C594124C3F147F42DD6.tomcat_GO_1_1?operation=abruftabelleBearbeiten&levelindex=2&levelid=1435008684563&auswahloperation=abruftabelleAuspraegungAuswaehlen&auswahlverzeichnis=ordnungsstruktur&auswahlziel=werteabruf&selectionname=12511-0008&auswahltext=%23Z-01.01.2013%2C01.01.2012%2C01.01.2011%2C01.01.2010%2C01.01.2009%2C01.01.2008%23SSTAAG6-ST130&werteabruf=Werteabruf
  26. https://www-genesis.destatis.de/genesis/online/data;jsessionid=CCFB88B386F9856909319EAE9536B2B9.tomcat_GO_1_1?operation=statistikenVerzeichnisNextStep&levelindex=0&levelid=1453721726447&index=5&structurelevel=3
  27. „Zadaci SDB prema nekim „zatvorenim“ grupacijama i žarištima ustaške emigracije“ (Kako je SDB ubacivao suradnike u hrvatske emigrantske skupine u Njemačkoj), http://www.domagojmargetic.cro.net/sdb42.pdf
  28. "SDB-ova operativna akcija „Pismo“ (Kompromitiranje uglednijih političkih emigranata), http://www.domagojmargetic.cro.net/sdb40.pdf, kao i SDB-ove akcije „Jela“, „Biokovo“ i „Delta“, http://www.domagojmargetic.cro.net/sdb44.pdf
  29. Vidi http://www.verband-binationaler.de/seiten/file/zahlen_und_fakten.shtml
  30. Kriminalitet u Njemačkoj 2005. - Statistike Saveznog kriminalnog ureda (Bundekriminalamt - BKA), http://www.bka.de/pks/pks2005/index2.html
  31. http://www.hkr.hr/?sec=3&tid=5&cid=16601
  32. Članak iz "Vjesnika", 15. rujna 2002., http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2002%5C09%5C15%5C22A22.PDF
  33. Festival hrvatske glazbe u Berlinu, Muzički informativni centar
  34. Organizacija hrvatske nastave po zemljama, http://public.mzos.hr/default.asp?ru=331&sid=&akcija=&jezik=1
  35. http://www.bamf.de/SharedDocs/Anlagen/DE/Downloads/Infothek/Forschung/Integrationsreport/Schulbildung/schulbildung-tabelle-5-5-pdf.pdf;jsessionid=A4F642AAF5A5CAFB73CCA548D9A69FDD.1_cid368?__blob=publicationFile:
  36. http://www.bamf.de/SharedDocs/Anlagen/DE/Publikationen/Migrationsberichte/migrationsbericht-2013.pdf?__blob=publicationFile
  37. http://www.ifm.uni-mannheim.de/unter/fsb/pdf/Ethnische_Oekonomie_Kurzfassung.pdf
  38. Statiske Savezne agencije za rad (Bundesagentur für Arbeit), http://statistik.arbeitsagentur.de/nn_31966/SiteGlobals/Forms/Rubrikensuche/Rubrikensuche_Form.html?view=processForm&pageLocale=de&topicId=17346
  39. http://statistik.arbeitsagentur.de/Statistikdaten/Detail/201406/iiia6/beschaeftigung-eu-heft-eu-heft/eu-heft-d-0-201406-xls.xlsx
  40. http://statistik.arbeitsagentur.de/Statistikdaten/Detail/Aktuell/iiia6/beschaeftigung-sozbe-zr-nationalitaeten/zr-nationalitaeten-d-0-xls.xls
  41. http://statistik.arbeitsagentur.de/Statistikdaten/Detail/201508/iiia4/nat-ins/nat-ins-l-0-201508-zip.zip
  42. Vidi stranicu http://deposit.ddb.de/cgi-bin/dokserv?idn=974839892&dok_var=d1&dok_ext=pdf&filename=974839892.pdf, str.113
  43. Izvor:Njemačko mirovinsko osiguranje (Deutsche Rentenversicherung), http://www.deutsche-rentenversicherung-landshut.de/
  44. Vidi Internet stranicu: http://www.swr.de/international/hr/index.html
  45. Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja - Split Fra Marinko Vukman izabran među osobe godine,02011. (pristupljeno 2. listopada 2016.)
  46. Croatia Presse, Frankfurt Hrvati osobe godine 2011. u Njemačkoj (arhivirano 19. siječnja 2012., pristupljeno 2. listopada 2016.)
  47. http://www.bamf.de/SharedDocs/Anlagen/DE/Publikationen/Broschueren/bundesamt-in-zahlen-2014.pdf;jsessionid=96980EDA6EDA87F5E98EBB130753B252.1_cid286?__blob=publicationFile, str. 73
  48. Vijest od 25. srpnja 2006., Izvor: Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija i vijest s internet stranice "Product of Croatia", http://www.product-of-croatia.com/vijest.php?broj=618
  49. "Povratak, integracija ili asimilacija", Dr. Adolf, Polegubić, str. 19
  50. "Poslovni dnevnik", http://www.tportal.hr/gospodarstvo/poslovnivodic/page/2006/08/16/0038006.html
  51. "Hrvatsko tržište rada u 21. stoljeću", Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, http://www.privredni-vjesnik.hr/index.cgi?A=I&SIF=00001&BR=003391&DA=20050314

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]