Razgovor sa suradnikom:Vitek/Četvrti arhiv

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Arhiv

Arhivi razgovora


Pautalia ili Ćustendil[uredi]

Bog ti, Viteče.
Moga si ostavit poveznicu na Pautaliju.
Nije isto Salona i Solin, neka je današnji grad izresa iz stareg rimskeg grada. Isto tako je za sve stare rimske gradove koji su bili na mistima današnjih gradova (ili u neposridnen susidstvu). Kubura (razgovor) 02:05, 4. ožujak 2009. (CET)

Ma, virujen ti.
Nu, ako trenutno nima puno u članku, ne znači da se to neće potle prominit.
Ipak, starorimski i starogrčki gradovi su malko osebujniji slučaj da bis ih tek tako ugura pod članke o gradovima koji su nikli na njima ili pored njih.
S druge strane, ne vridi zbog tega upast u nekakvi uređivački rat. Ako ti želiš ostavit poveznicu onako, neka ti bude. Ja san suprotneg mišjenja. Kubura (razgovor) 02:39, 4. ožujak 2009. (CET)

San Remo[uredi]

Hvala na obavijesti, ako je "alternacija" preciznije, slažem se da stoji tako, naravno. Lijep pozdrav! --Mario Žamić (razgovor) 09:36, 17. ožujak 2009. (CET)

Čiji slikari i prazne kategorije[uredi]

Vitek, kao prvo, nemoj molim te otvarati nove kategorije dok nema dovoljno članaka za neku smislenu kategoriju, tj. najmanje već 5 postojećih članaka koji bi trebali doći u tu kategoriju. Drugo, "...talijanski barokni slikar austrijskog podrijetla, koji je najviše djelovao u Poljskoj i Austriji." ? Po čemu je Martino Altomonte poljski slikar? Samo zato jer je radio i u Poljskoj? Lijep pozdrav --Roberta F. 11:32, 19. ožujak 2009. (CET)

Vitek, dok nema dovoljno kipara da bi za njih bila posebna podkategorija, onda se stavljaju u npr. zajedničku kategoriju austrijskih umjetnika i kipara, iako, sada je u tim kategorijama već 4 austrijska kipara, pretpostavljam da ćeš "pronaći" još jednoga, pa slobodno otvori podkategoriju s austrijskim kiparima. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 11:11, 22. ožujak 2009. (CET)

Veliko Trnovo[uredi]

Članak se zove zove Veliko Tarnovo, a trebalo bi biti Veliko Trnovo? Pozdrav! --Herr Mlinka (razgovor) 19:29, 29. ožujka 2009. (CET)

Vidio sam da si premjestio. Pozdrav! --Herr Mlinka (razgovor) 19:31, 29. ožujka 2009. (CET)

Italici[uredi]

Vitek, pretjerana upotreba italika (kosih slova) nije preporučljiva. Oni se koriste za latinske i druge stručne nazive, strane riječi i nazive (primjerice, u zaglavlju zemljopisnih članaka - kao ovdje), ali prečesto korištenje u tekstu nije preporučljivo; dapače, time se gubi njihov smisao. Lijep pozdrav! --Mario Žamić (razgovor) 12:56, 31. ožujak 2009. (CEST)

Nepostojeći linkovi su dobri jer će natjerati nekoga da napiše novi članak. Face-wink.svg --Mario Žamić (razgovor) 09:09, 1. travanj 2009. (CEST)

Братя Миладинови[uredi]

Здравей! Надявам се, че българският ми език ще бъде извинен и няма да създаде затруднения. В този извор към статията за братя Миладинови се твърди следното:

U svom prvotnom obliku, Zbornik je zamišljen bez bugarskih pjesama, ali Konstantin na Strossmayerov nagovor mijenja svoju koncepciju. On u Zbornik ubacuje i bugarske narodne pjesme, koje je morao otkupiti od bugarskog folkloriste Čokalova. Prema mišljenju Strossmayera i tadašnjeg intelektualnog građanskog sloja, naziv »Makedonski« bio bi neprihvatljiv i zbunjujući za tadašnje čitateljstvo, koje je mislilo da na prostoru tadašnje Makedonije žive isključivo Bugari. Tako su čitatelji mogli pomisliti da je riječ o pjesmama naroda koji su živjeli u davnoj povijesti. Pod Filipom i Aleksandrom Makedonskim. Radilo se ipak o zabludama tadašnjih intelektualaca koji su miješali Bugare s Makedoncima jer su upravo iz makedonskih pjesama u Zborniku Makedonci učili svoj jezik koji se tek naslućivao sa svim svojim zakonitostima i specifičnostima.


Това е македонската версия. Ето какво пише в кореспонденцията на Димитър Миладинов:

1. Достопочитаеми колега г. Виктор Григорович, Охрид, 25 февруари 1846 г.

След заминаването Ви не съм получил нито ред. Между това моите старания за нашия български език и българските [народни] песни, според Вашата поръка, са ненадминати. Не преставам да продължавам изпълнението на моите обещания към Ваша милост, защото българите спонтанно се стремят към истината.


2. До Петър Ив. Севастиянов — Атон, Кукуш, 2 август 1858 г.

На господин Я. О. Ошмов в Москва изпратих и миналата, и тази година, колкото ми беше възможно, подробно описание на Македония. Също така изпратих на моя брат миналата и тази година песни от Охрид, Струга, Костур, Битоля, Велес и Кукуш, описания на разни обреди, приказки, гатанки и пословици, всички македонобългарски, останки от претърпелия корабокрушение наш майчин език. Аз не зная какво ще бъде мнението на еднородците [4] към тях, бяло или черно. [5] Също така изпратих и пет рисунки на млади съпружески двойки от разни български места с всичките им подробности в носиите и цветовете, а не след много време ще изпратя четири рисунки и от тези места.


Предговор на "Български народни песни" от Константин Миладинов, 1861 година:

Ваша превозвишеност и пресветлост!
Пред неколку години Българските песни собрани, още много време ке стойеха закопани в неизвестност ако не беше високото Ваше участие. Ваша пресветлост глобоко почуствува, че народното образование йе най-големото ръчителство за благоденствието от народот; и нищо пред него не щадеещем, щедро ’секога и ’секяде помогна в полезни издавания и училищни потребности. При ’сите тие благородни стремления Ваша превозвишеност благоизволи да обърни внимание и на най-южните славяни българи и да покажит великодушното си [3] участие в издаванието на това общеполезно сокровище; и на конец, окрилатена от народното доброжелателство, захвати най-плодородната идея, и основа Югославянската Академия, той драгоценен венец на толку големи Ваши благодеяния.
При такива сияйни Ваши услуги на книжнината се осмелих да посветим на името от Ваша пресветлост това собрание от народните песни, кое, молим, благосклоно да приимит заедно со глобоката ми признателност, со коя имам чест да оставам
на Ваша превозвишеност и пресветлост
Най-покорния слуга
К. Миладинов


Изворите на тези цитати са "Братя Миладинови – преписка", Издирил, коментирал и редактирал Никола Трайков, Българска академия на науките, Институт за история, Издателство на БАН, София 1964 и "БѪЛГАРСКИ НАРОДНИ ПѢСНИ. СОБРАНИ одъ БРАТЬЯ МИЛАДИНОВЦИ ДИМИТРІЯ И КОНСТАНТИНА и издани одъ КОНСТАНТИНА ВЪ ЗАГРЕБЪ ВЪ КНИГОПЕЧАТНИЦА-ТА НА А. ЯКИЧА, 1861, Фототипно преиздание, 1981. Първо, не е истина, че името "Български народни песни" е наложено от Щросмайер, и второ, не може да се твърди, че братя Миладинови са третирали фолклора от Македония като небългарски. През време на цялата си дейност братя Миладинови са назовавали себе си, македонските славяни и техния фолклор българи и български. Надявам се тези факти да бъдат отразени в статията. Поздрави от България, Historian (razgovor) 12:17, 25. travanj 2009. (CEST)

Здравей!
Проблем съществува. Версията, че "Sve do tiskanja knjige ona je imala radni naslov Makedonske narodne pjesme..." е в конфликт с кореспонденцията на братя Миладинови. Димитър Миладинов нарича записаните от него македонски фолклорни материали "български песни" още през 1846 година. През 1858 година пак Димитър Миладинов пише в писмо до Петър Севастиянов, че е изпратил на брат си в Русия "песни от Охрид, Струга, Костур, Битоля, Велес и Кукуш, описания на разни обреди, приказки, гатанки и пословици, всички македонобългарски". Константин Миладинов пък на 31 януари 1861 пише писмо до Георги Раковски, български революционер и публицист, с молба да бъде публикувана реклама на "песните, и особено за западните во Македония болгари". Всички тези писма са цитирани тук. Очевидно е, че Миладинови винаги са третирали събирания от тях фолклорен материал като български. Също така в статията е написано, че сборникът "Български народни песни" съдържа "djelo od 600 makedonskih narodnih pjesama i 77 bugarskih ". Както става ясно от кореспонденцията на Миладинови и от предговорите към "Български народни песни", за самите Миладинови няма деление на македонски и български песни, защото и македонските песни според тях са български. Конструкцията "македонски (в смисъл на небългарски) и български песни" е анахронична.
promacedonia.org не е организация, а онлайн библиотека. В случая цитатите от нея са от академичната публикация "Братя Миладинови – преписка", Издирил, коментирал и редактирал Никола Трайков, Българска академия на науките, Институт за история, Издателство на БАН, София 1964, както и от изданието на "Български народни песни" от 1861 година. Нима да се цитират кореспонденцията и публикациите на братя Миладинови е пристрастно и тенденциозно?!
В момента статията игнорира позицията на самите братя Миладинови за етническия характер на публикувания от тях фолклорен материал, като създава анахронично етнико-културно разделение между "македонски" и "български" фолклор. Според мен една балансирана и неутрална статия би звучала така: "В кореспонденцията си и в предговора към "Български народни песни" братя Миладинови определят събирания и публикуван от тях материал като български (извори), което се оспорва от учения Х с аргумента Y (извори)." Поздрави от България! Historian (razgovor) 12:06, 30. travanj 2009. (CEST)

Viteče, ako imaš koje argumente, pošalji to na stranicu za razgovor o članku o braći Miladinoviman. Kubura (razgovor) 16:48, 30. travanj 2009. (CEST)

Veliko i malo slovo[uredi]

"Rat za Grčku neovisnost".
Triba bit "Rat za grčku neovisnost" (to je osobno ime rata, jer se misli na određeni rat), a može i "rat za grčku neovisnost" (ovo je bilo koji rat za grčku neovisnost).
Kakogod da okreneš, "grčku" pišeš malin slovon. Kubura (razgovor) 03:42, 26. travanj 2009. (CEST)

Ako misliš da je suradnik Historian u nikin pitanjiman pristran, samo me zovi. Pokušat ću prisudit ka' treća, neutralna strana. Hvala na upozorenju. Kubura (razgovor) 01:32, 29. travanj 2009. (CEST)

Nowiki[uredi]

Ako želiš nekome na stranici za razgovor citirati neku wikipedijinu naredbu, trebaš je okružiti s <nowiki></nowiki>. Lijep pozdrav! --Mario Žamić (razgovor) 12:07, 29. travanj 2009. (CEST)

Točke[uredi]

Bok,

Iza oznaka mjernih jedinica, kao km ili m, ne stavljamo točke (kao za kratice). Pozdrav. --Ante Perkovic (razgovor) 09:12, 8. svibanj 2009. (CEST)

Andros[uredi]

Predložak sam premjestio na razdvojbu pa to sad izgleda ovako: Andros; Andros (otok). Ispravio sam i poveznice u člancima tako da nisu crvene :-)).--D tomAero-stub img.svg 08:58, 15. svibanj 2009. (CEST)

Poveznice[uredi]

Pozdrav Vitek!

Vidim da si u ovdje postavio nekoliko poveznica na način [[Okean|Okeana]], [[polis|polisa]], a u buduće možeš jednostavno ovako [[Okean]]a ili [[polis]]a. Eto, uživaj!--frk@ 19:42, 29. svibanj 2009. (CEST)

Godine[uredi]

Vitek, molim te ubuduće prilikom pisanja godina umjesto p.n.e. piši oblik pr. Kr. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 13:09, 29. lipnja 2009. (CEST)


Članci o Grčkoj[uredi]

Zdravo,

Čini mi se da si koristio moje članke o grčkim gradovima, prefekturama i ostrvima.

Заправо, упоређивао сам чланак "Киклади" Cikladi са српском верзијом ове странице и видим да си користио делове текста, а употребио си и свих 5 слика. Наравно, мало си преправио реченице и дао сопствену верзију.

Samo napred!

Pozdrav! Бане --77.46.214.125 01:14, 11. srpnja 2009. (CEST)

Latinsko Carstvo[uredi]

Pozdrav! Malo sam ispravio neke stvari u tvom članku Latinsko Carstvo u skladu s hrvatskom terminologijom. Hrvatski se naime kaže Konstantinopol, ne Konstantinopolis, imena vladara se kroatiziraju pa sam Baldwin ispravio u Balduin, Henry u Henrik te unio još neke sitnije ispravke. --Flopy (razgovor) 08:05, 17. srpnja 2009. (CEST)

Zeta[uredi]

Pozdrav, [1] ova karta mi se čini pogrešna ili bar pogrešno nazvana, jel je Zeta [2] je prema našoj wiki crnogorska država (ako sam pogriješio i pobrko, zanemari ovu poruku:)--Sokac121 (razgovor) 23:29, 15. rujna 2009. (CEST)

Morejski rat[uredi]

Dobar ti je članak Morejski rat, ali upozorio bih te na terminologiju. Nazive otomanski, turski treba zamijeniti nazivom Osmanlije, osmanski. U tvom članku je šaroliko, ima obojega, čak na par mjesta i osmanski. Terminologiju treba ujednačiti. Ispravan je naziv Osmansko Carstvo, osmanski, nazivi Otomansko Carstvo, otomanski su zastarjeli, bar u hrvatskoj literaturi, te se više ne koriste. Lijep pozdrav. --Flopy (razgovor) 21:54, 25. rujna 2009. (CEST)

Grupa 220[uredi]

Bog Vitek!

Ovakve promjene treba potkrijepiti izvorom. Inače su ti članci slabo ili gotovo nikako potkrijepljeni izvorima, pa bi bilo dobro da se malo vratiš na njih i navedeš izvore. Još nešto, napravio si dosta problema s {{GLAVNIRASPORED:}}, ako članak nazoveš Vis Sjene, onda ga pišeš na način {{GLAVNIRASPORED:Sjene, Vis}}. Ako ti treba bilo kakva pomoć slobodno pitaj ;-). Uživaj!--frk@ 10:24, 29. rujna 2009. (CEST)

Ma sve je ok ;-), ali za takve izmjene bilo bi dobro navesti neki izvor. I potpuno se slažem s tobom, nitko nije savršen ;-). Uživaj!--frk@ 20:43, 29. rujna 2009. (CEST)