Sahat-kula

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Sahat-kula (od tur. saat kule, od saat < arapski sā‘a: sat + kule < arap. qulla: kula),[1] sat-kula[2] (sat kula, sahat-kula), arhaični izraz za toranj sa satom, koji se rabi na području Bosne i Hercegovine. Sahat-kule su karakteristične za gradove u BiH, ali i za druga mjesta koja su bila pod vlašću ili utjecajem Osmanskoga Carstva. Prva takva spominje u Skoplju i datira 1566. i 1572. godine.[1]

Pojam se koristi u osmanskom graditeljstvu. Kamene su i četverokutne. Nastale su pod utjecajem sličnih građevina i romaničkih zvonika u srednjoeuropskim, talijanskim i hrvatskim obalnim gradovima.[1]

Naime, sahat-kule su građene isključivo u europskom dijelu Osmanskoga Carstva, posebice u Bosni i Hercegovini, gdje je takva gradnja bila islamskom inačicom zapadnoeuropskomu zvoniku. Sahat-kule su građene uglavnom s velikim satom (obično na sva četiri pročelja) kako bi veći broj stanovnika određenog mjesta mogao čitati vrijeme.

Prema jednom putopiscu iz Francuske iz 16. stoljeća, prva sahat-kula podignuta je u Skoplju između 1566. i 1572. godine.[1] Sahat-kule su najčešće građene u središnjim zonama grada, i to uz džamije, kao zadužbine pojedinih vakufa, mada ih ima i na drugim mjestima. Primjerice, sahat-kula u Maglaju je podignuta u oboru maglajske utvrde, ili pak one Tešnju, Gradačcu ili Počitelju.

Značajke[uredi VE | uredi]

Sahat-kule su visoke građevine četverokutne osnove, zidane najčešće kamenom i pokrivene šatorastim krovom. Ispod krova sahat-kule, najčešće se nalazi vijenac, a ispod njega četiri otvora okrenuta na sve četiri strane, gdje se nalazi sat s napravom za otkucavanje vremena. Satovi su spojeni sa zvonom. Osim ta četiri, na sahat-kulama se javljaju i otvori u vidu puškarnica, koji su raspoređeni od podnožja do vrha objekta. Ovi otvori imaju zadatak da male količine svjetlosti uvedu u unutrašnjost objekta i osvijetle strmo drveno stubište kojim se dolazi do satnoga mehanizma. Stubišta su bila postavljena uz zidove i imala su na kutovima podeste – odmorišta.

Sahat-kule u Bosni i Hercegovini[uredi VE | uredi]

Sahat-kule u Bosni i Hercegovini su uglavnom napravljene za vrijeme osmanske uprave, a pravljene su zbog potreba obavljanja pet dnevnih namaza, pa su na kule postavljeni javni satovi. Uglavnom su građene nedaleko od džamija i često su bile dijelom većeg urbanog kompleksa koji je pored džamije također često imao i mauzoleje, hamame, šadrvane i zanatske radionice. Sahat-kula je predstavljala značajan arhitektonski objekt u klasičnoj osmanlijskoj organizaciji grada na prostorima Bosne i Hercegovine koji je označavao središte ekonomsko razvijene urbane sredine. U razdoblju osmanlijske uprave u Bosni i Hercegovini izgrađena je 21 sahat-kula:

Sahat-kule u drugim balkanskim zemljama[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Hrvatska enciklopedija sahat-kula, LZMK; Zagreb (pristupljeno 13. studenoga 2017.)
  2. Ivan Franjo Jukić, pod imenom Slavoljuba Bošnjaka, Zemljopis i poviestnica Bosne, Zagreb, 1851., pretisak, Demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1990., str. 41.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Banjolučka sahat-kula