Wikipedija:Kafić/Arhiv 25

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte je!



Irska[uredi]

Trebam pomoć oko plakata o Irskoj— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.183.194 (razgovordoprinosi)

Možda ih ima u knjižarama ili ih netko nudi u malom oglasniku, ili sam daj oglas da tražiš neke plakate. --Roberta F. 23:19, 5. prosinac 2006. (CET)

zanima me dali netko zna stranicu na kojoj ima prijevod stranih pjesama. hvala. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.84.133 (razgovordoprinosi)

Probaj upisati na "Googleu" u tražilicu između navodnika ime pjesme i riječ Lyrics, npr: "Let it Be" "Lyrics" i pojavit će ti se željene stranice. --Roberta F. 23:19, 5. prosinac 2006. (CET)

TV serije[uredi]

Pozdrav svima, relativno sam novi na području razgovora, ali već nekoliko mjeseci nadopunjujem Wikipediu, najviše u djelu s TV serijama. Zanima me je li način stavljanja cast lista u serija prihvatljiv kao što sam ja napravio u serijama " Zabranjena ljubav ", " Pleme ", " Čarobnice " , " BiP " itd. Molim odgovor. Hvala :)— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Franko (razgovordoprinosi)

Dobro izgleda, jedino bi bila preporuka da Glumački postav stavljaš na kraj, jer kod Čarobnica glumačka postava razbije članak. Preporučila bih ti da malo pogledaš doprinose suradnika Seiya, jer se na njegovim izvrsnim člancima o filmovima i serijama možeš učiti.

UN karte?[uredi]

Predložak o kartama sa stranica UN-a kaže: "Izmjenjene verzije KSUN karata mogu se koristiti uz uvjet da se ime i referentni broj UN-a ne pojavljuju na izmjenjenoj verziji i da se postavi i poveznica (link) prema originalnoj karti. Za izmjenjene karte se smatra da su u javnom vlasništvu."

Ali, na stranici pomenutog KSUN-a piše: "Unless otherwise noted, the maps included on this web site are produced by the Cartographic Section and are copyrighted by the United Nations. Reproduction of any part without the permission of the copyright owner is unlawful."

I kako ja sad da se vladam? --Matija 22:51, 29. studeni 2006. (CET)

Hrvatski sportski klubovi[uredi]

Svaka čast suradniku što promovira hrvatske sportske klubove, ali nikako ne podržavam pisanje članaka koji se sastoji od naziva i sjedišta kluba. Čak i telefonski imenik ima više podataka od takvih članaka (u tel. imeniku je barem naveden i tel. broj). Zar nije jednostavnije napisati stranicu za svaki sport na kojem će biti popis klubova, a tek kad se skupi više podataka, napisati zaseban članak o tom klubu. Pozdrav --Suradnik13 17:02, 30. studeni 2006. (CET)

Zamolit ću[uredi]

Zamoljavam suradnike koji održavaju Novosti na Glavnoj stranici da naprave pravila i napišu ih a osobito one koje se tiču vanjskih poveznica sa teksta iz Novosti na neku internet stranicu. Jer u nekim slučajevima može a u nekima ne. Pokušava se to objasniti oblikom vanjska poveznica može, ali samo ako se direktno tiče vijesti ali nažalost to ne zadovoljava. Jer onda taj isti link vodi sa Glavne stranice ali samo za neke vijesti.

Molim odrediti jasno i glasno što je to što se tiče vijesti, vijesti se može ticati mnogo toga. Hvala!

-- Andrej Šalov 21:58, 3. prosinac 2006. (CET)

Objašnjeno na predlošku Novosti u razgovoru. Damirux 22:01, 3. prosinac 2006. (CET)

Porijeklo prezimena Kujundžić[uredi]

Molio bi da mi netko napiše nešto o porijeklu prezimena Kujundžić. Unaprijed hvala.

Gluposti u imenu biografija[uredi]

Suradnik Edgar se ponovno šali smatrajući sebe većim rusom od rusa. Može li mu netko objasniti da on ne može stvarati nered preusmjeravanjem tekstova. Sve vođe Sovjetskog Saveza bi trebale imati svoje biografije napisane pod njihovim imenom i prezimenom ili imenom, imenom oca i prezimenom. Nije moguće (barem ja to mislim) u istom popisu imati Josifa Staljina i Nikitu Sergejevića Hruščova (primjer). Ako će se pisati puno ime trebao bi se tekst o Staljinu zvati Josif Visarionovič Džugašvili Staljin, ali pretpostavljam da to svi smatramo ludim ? Sada nakon preimenovanja od Edgara Lenjin i Staljin se pišu normalno dok ostalim s svim imenima što niti nije po interwiki pravilima. To ne bi niti primjetio da neka dobra duša što se zabavlja interwikijem nije ponovno krenula ispravljati interwiki poveznice. Inače ako želimo biti rusi pa pisati sva imena onda se piše Hruščov, Nikita Sergejevič (ruska wiki). --Rjecina 22:51, 5. prosinac 2006. (CET)

Jedriličarstvo i jedrenje[uredi]

Koji je točan naziv za ovaj šport? Hrvatski je jedriličarski savez, ali opet, ima "odbor za dvobojsko jedrenje". Kubura 11:06, 8. prosinac 2006. (CET)

Meni to nisu riječi jednakog značenja - jedriličarstvo izvedeno je od jedrilice, a jedrenje od jedriti. Jedriti možeš i na krilima ljubavi, ali je jediličarstvo određenije. Eto, s jezične strane, ako ti pomogne. :-) --Abyssus 18:54, 11. prosinac 2006. (CET)

Iako sam prvotno stavio "jedriličarstvo", ostavia san kategoriju na "jedrenje", jer su tako nazvali ovaj šport na HOO-voj službenoj stranici, pa se držim njihova nazivlja.
Inače, i meni se čini da je "jedriličarstvo" određenije, jer "jedrenje" je i općenita radnja upravljanja plovilom pomoću jedara.
Sad ostaje pitanje, kako nazivaju športiranje sa zračnim jedrilicama (zračno jedriličarstvo)... morat ću pogledat stranice zrakoplovačkih klubova. Kubura 09:46, 12. prosinac 2006. (CET)

zvučni zid[uredi]

da li itko zna je li probijen zvučni zid na vodi,,,,,,ja sam se kladila da je.......help! — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.120.98 (razgovordoprinosi)

Brzina koja je potrebna za probijanje zvučnog zida je 320-340 m/s, a ovisna je i o temperaturi. S obzirom na uvjete koji vladaju na vodi, pretpostavljam da je plovilima teško dostići brzinu od jednog macha. Na hrvatskoj Wikipediji još nemamo članak o Brzinskim rekordima na vodi, ali kako se može vidjeti na njemačkoj ili engleskoj Wikipediji, zadnji rekord drži Spirit of Australia, od 8. listopada 1978. godine, s brzinom od 511,13 km/h ili 317,60 m/h, što je još daleko od probijanja zvučnog zida . --Roberta F. 22:01, 10. prosinac 2006. (CET)


Blagdani-Praznici-Obljetnice[uredi]

Ne bi trebalo to u Kalendaru trpati u isti koš, jer Praznici nisu što i Blagdani, a pod blagdane se svašta stavljalo u nedostatku boljeg rješenja. Smatram da je potrebno u Kalendaru staviti te podnaslove, pa da se zna vremenom gdje popunjavati što. Damirux 13:08, 11. prosinac 2006. (CET)

Pitanje je malo nespretno postavljeno, i da nemam predtekst sa IRCa, ne bih razumjela. Ali, slažem se da treba razdvojiti rubrike kako je gore u naslovu navedeno. I, ako sam dobro razumjela, da svaki suradnik kad naiđe na nešto dovoljno važno (ili po njegovom mišljenju dovoljno važno) doda u određenu rubriku upravo taj praznik ili obljetnicu. Jer, blagdani su dati. Sad mi se čini da zapravo fali "Dan....toga i toga"! Branka France 14:33, 11. prosinac 2006. (CET)

Popis ratova[uredi]

Bili trebalo Popis ratova premjestit na Popis važnijih ratova. Naime, u povijesti je bilo tisuće oružanih sukoba, a na popisu je navedeno tek nekoliko osobito važnih (98)? --Jolo Buki Original 15:38, 11. prosinac 2006. (CET)

Ne, Jolo.
"Važniji" rat je vrlo uvitan kriterij. Netkome je vrlo bitan, netkome skroz nebitan. Netki ratovi su nama naizgled nebitni, a u stvari su odredili i današnju hrv. povist. Koliko ljudi zna koliko su zapravo bitne "poluratne" aktivnosti u baltičkim sovjetskim republikama pri raspadu SSSR-a? I t.d..
Moglo bi se ratove raspodilit prima nekakvom vrimenskom i zemljopisnen kriteriju. Recimo, za "novije ratove", uzmimo razdoblja od napoleonskih do 1.svj.rata, od 1.svj.rata do 2.svj.rata; nakon 2.svj.rata ... nekakva okrugla godina, kao 1800.-1900. nije zahvalna, jer puno se ratova vodilo i na prilasku iz stolića u stoliće. Kubura 09:53, 12. prosinac 2006. (CET)

Zemljopis - Geografija[uredi]

Obzirom da se (najviše) bavim geo-znanostima na wikipediji, zanima me što je s ova dva naziva? Ni u osnovnim školama, u kojima je još jedino preživljavao, više se ne koristi pojam 'Zemljopis' za naziv kolegija/predmeta/znanosti ("zemljopis" se koristi samo na početku, pri definiranju pojma, kao stara hrvatska inačica - i poslije više niti jednom. S druge strane, na fakultetima se "zemljopis" uopće i ne spominje kao pojam), nego je to od nedavno sve samo 'Geografija' (na fakultetu oduvijek i bio). Ja sam također za to da se koristi međunarodni pojam i na Wikipediji, jer se iz pojma 'zemljopis' ne može dobiti masa izvedenica. Ako već koristimo "hidro(geo)grafija", a ne "vodopis", "kartografija", a ne "kartopis" ili "biologija", a ne "prirodopis", stvarno je glupavo inzistirati na Wikipediji na pojmu "zemljopis" (preusmjeravanje s pojma "geografija", pa još i kao kategorija!), koji se, napominjem, više ni u osnovnim školama ne koristi - i onda u tu kategoriju svrstavati članke pod nazivom Popis geografskih tema, Hrvatsko geografsko društvo, kartografija, hidrografija, demografija i sl. U prilog tome ostavljam ovdje i stručno mišljenje zašto geografija, a ne zemljopis - objavljeno u članku na stranici Geografija.hr - Geografija ili zemljopis. Pozdrav. --ueikap 19:35, 11. prosinac 2006. (CET) — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Ueikap (razgovordoprinosi)



Joj, ne opet...

Kao prvo, baviš se geoznanostima, a ne geo-znanostima, što mi, bez uvrede, to ja dobronamjerno, govori da se ne baviš i jezikom. ;) Nadalje, ja sam i u osnovnoj i u srednjoj školi imala - zemljopis. Moji kolege s fakulteta studiraju povijest i - zemljopis. Čitala sam i časopis zvan Hrvatski zemljopis, a na zidu imam zemljopisnu, a ne geografsku kartu.


Wikicitati „Naime, geografima je dobro poznato da se grčki geografi nisu bavili samo opisivanjem Zemlje;”
()

Idemo sad na etimologiju. Na grčkome je naziv nastao od ge = zemlja i graphein = pisati. Hrvatska riječ zemljopis nije ništa drugo nego kalk ili prevedenica te riječi, doslovna. Pri tome raščlamba ne ide na zemlju i opis, nego na zemlju, spojnik i pis, a -pis je od - pisati, što je prijevod grčkoga graphe(in). Stoga je ovo iz članka navedenog sasvim neutemeljeno, jer pisati znači bilježiti, a pri bilježenju - pohraniti rezultate istraživanja. Morfemska i tvorbena raščlamba sasvim im je kriva. Stoga, s lingvističke strane, riječi su jednake značenjem.

Još jedan dokaz ovom opisivanju, odnosno da su cijenjeni kolege u zablude jer misle da je zemlj+opis (što ne dolazi u obzir), pogledajte riječ pravopis (a i pogledajte katkad u pravopis, svi to trebamo :-))). Dolazi od grčkoga orthos (ortho-) = prav, točan i istog navedenog graphein. Dakle, opet nema nikakvog opisivanja, nego govorimo o tome kako treba pravo pisati (pravo = točno, česta veza, u ruskome, engleskome i brojnim jezicima desno je ujedno i - pravo ;).

Wikicitati „Zemljopis je neadekvatan prijevod grčke riječi i ne odgovara suštini predmeta.”
()

Nije. A ovo što sam ja napisala mogao je napisati bilo koji srednjoškolac koji zna rastaviti riječ na sastavnice. Cijeli se članak vrti oko toga da zemljopis nije opisivanje. Usput, ako ćemo već biti picajzle, u starogrčkom je graphia imala još jedno značenje - opisivanje. Stoga od toga ne mogu pobjeći. Ali bih sljedeći put molila suvislije argumente od hvatanja za nepostojeću morfemsku raščlambu.

Wikicitati „Uostalom, to je stručno, a ne jezično pitanje.”
()

Kad bi nam struke propisivale jezik, govorili bismo neki krnji latinski s hrpetinom anglizama. Hvala Bogu da nije tako. I ne slažem se, to je jezično pitanje, što smatram da i pokazah gore. Riječi su jednake, značenjski. Grčki sufiks plodniji je zbog - navike. Ako imamo dvije riječi, možemo koristiti obje, stoga je i napravljeno preusmjeravanje. Ali prednost uvijek ide hrvatskome nazivu ako je istoznačan. A u ovome slučaju jest. Ovo je hrvatska, a ne engleska Wikipedija. Inače, ja baš i nisam navikla govoriti o geografiji nego o zemljopisu (imam zemljopisnu kartu i zemljopisni atlas), čisto iz jednog banalnog i priprostog razloga: govorim hrvatski. --Abyssus 21:01, 11. prosinac 2006. (CET)

== Zemljopis - Geografija ==
Ovako, da me se ne tiče, ne bih reagirala. Ali me se tiče. Koji dio nije bio jasan u "odnedavno ga nema ni u osnovnim školama"? I ja sam imala zemljopis u školi. Imala ga je i moja baka. Ali baka je imala i prirodopis... Što se jezika i znanosti tiče, tvoji kolege SIGURNO ne studiraju povijest i zemljopis, jer ja idem na taj fakultet i upravo završavam geografiju i geologiju (jedan od smjerova u geografskoj ponudi PMF-a & Filozofskog - uz POV/GEO, GEO/POV, čista Geografija - a od uvođenja bolonje, tu su još neki novi smjerovi) - i TVRDIM da se niti jednom tijekom mog studija nije niti spomenula riječ "zemljopis". Tako da, što se tvojih (vaših?) prijatelja tiče - oni sigurno ne studiraju zemljopis, već geografiju i kad to jednom završe biti će prof. geografije, a ne profesori zemljopisa. Što se časopisa "H.Z." tiče, on već godinama ne postoji pod tim imenom, nego se zove "Meridijani". Što se geo-znanosti i geoznanosti tiče, hvala na dobronamjernoj upadici, neće se ponoviti (i ne ponavlja se, ako pogledate članke koje ja pišem - tako da ni upadice poput "pogledajte pravopis" također nisu potrebne. Ali hvala, opet, na tako uljudbenom upućivanju, da ne kažem spuštanju.). A što se "Joj, ne opet..." tiče... To "joj ne" će se onda još neko vrijeme ponavljati, ako nekome ne paše - jer smatram da bi se onog koji se time bavi i zna o čemu govori, trebalo malo više uključiti u određivanje pojmova i njihovo korištenje, a ne pustiti da samo lingvisti imaju ulogu u tome. Dakle, ja nisam za to da znanstvenici sami određuju pojmove (nisu ni meni dragi latinski nazivi previše), ali sam apsolutno protiv toga da se time bave isključivo lingvisti, bez da se konzultiraju s onima koji će najviše te pojmove i koristiti. To je bezveze. Doslovan prijevod u ovom slučaju NE ZADOVOLJAVA jer se (između ostalog) ostale grane geografije ne mogu prevesti na takav način (ili još nismo izmislili riječi? ili tih grana nije bilo u doba stare grčke, kada je postojala samo geografija/zemljopis) pa imamo ono što sam gore navela: pod "zemljopis" stavljamo granu pod nazivom "hidrogeografija" (knjiga - Josip Riđanović: "Hidrogeografija", ŠK, Zagreb, 1991). Ako vi ne vidite koliko je to smiješno, onda stvarno ne znam kako da to objasnim... Ako je zemljopis, budite onda dosljedni i kompletni u hrvatskom nazivlju (jer se ne radi o nekom malom pojmu, nego o pojmu koji se još na stotine drugih načina upotrebljava i iz kojih se trebaju raditi izvedenice), a ne ovako polovično... pa od znanosti raditi komediju. I poticati opet i opet "JOJ, NE OPET..." rasprave. I unaprijed da se ispričam za svoj loš pravopis, nažalost - ne bavim se pravopisom, morfologijom (strana riječ), fonetikom (strano), fonologijom (strano), niti gramatikom (strano). Ali jesam geograf (na hrvatskom bi to bilo...zemljopisac? nažalost, to nisam) i geolog (hrvatski naziv ne znam.) ... Btw, ako nemate ništa protiv, vratila bih i svoj početni post, da ne ispadne da se vaš ne nadovezuje ni na što. :-) — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Ueikap (razgovordoprinosi)
Geolog je zemljoslovac :-) -Dubby 01:39, 12. prosinac 2006. (CET)

Molim suradnike da pročitaju Arhiviranu stranicu kafića od siječanja 2006. - veljače 2006., nema smisla da ponovno napunimo cijeli kafić istom raspravom. Pozdrav :-) --Roberta F. 02:00, 12. prosinac 2006. (CET)

Apsolutno treba koristiti zemljopis, a ne geografija. I ja sam u školi imao zemljopis, ali danas se kako čujem u školama predaje geografija. Ne znam zašto. --Flopy 09:03, 12. prosinac 2006. (CET)

Ueikap, Roberta je dobro rekla. Ona stara rasprava je bila žučna (bilo je rasprava i pri one navedene poveznicom).
Ako misliš da ako se u osnovnim školama (pa naviše) ne rabi hrv.izraz "zemljopis", to ne znači da će ti tako i ostat.
..."("zemljopis" se koristi samo na početku, pri definiranju pojma, kao stara hrvatska inačica - i poslije više niti jednom."... Stara hrvatska inačica? Pa nije to nekakvi privod koji nikad nije zaživia! Štaviše, to je rič koja je u živom jeziku, a "geografija" se smatra tuđom riječju, koja koju proguravaju jugonostalgičari i protuhrvatski nastrojene osobe!
U svakom slučaju, osoba ili osobe, koje su nametnule "geografiju" umisto hrvatske žive riči "zemljopis", su osobe koje nimaju nikakve veze sa životon. Te su osobe činovnički moljci iz Kafkinih priča. Kubura 09:39, 12. prosinac 2006. (CET)

Željko Ražnatović[uredi]

Zeljko je premjestio članak Željko Ražnatović na Željko Ražnatović Arkan, pobrisao Željko Ražnatović i time pobrisao cijeli tekst koji sam bnapisao prije nekoliko minuta. Zahtijevam da se podhitno vrati!!!! --Jolo Buki Original 13:17, 12. prosinac 2006. (CET)

Da li je "prebrisao" ili samo "premjestio"? Dotični je od onih ljudi kojima je nadimak postao dio imena pod kojim ga svi poznaju, pa je logično nazvati tekst "Željko Ražnjatović Arkan". Kao npr Janko Polić Kamov, Matija Vlačić Ilirik, Josip Broz Tito itd.--Fausto 16:18, 12. prosinac 2006. (CET)
Jolo, koliko si ti onda tekstova "pobrisao"? :) Naročito mi se sviđa članak Brežice, a najvažnija informacija o Brežicama je da se tamo rodio Arkan i da je općina ima poglavnika --Suradnik13 16:43, 12. prosinac 2006. (CET)
Jolo, bilo bi zbilja krasno kada bi ti ne samo bez veze otpočeo nego ponekad i završio neki članak, koji onda, kad ga drugi dovrše, bezobrazno proglašavao "svojim" Branka France 17:37, 12. prosinac 2006. (CET)

uklonjena reklama ivana bajla[uredi]

neki ovdje vole glumit bogove i provodit svoju pravdu kako god im prdne, ako Andrej Šalov ne vrati moje poveznice kod kojih je moj sajt bio IZVOR brišem informacije koje sam stavio na Wikipediju --Ivan Bajlo 19:32, 12. prosinac 2006. (CET)

A ti pretpostavljam voliš postavljati uvjete i ucjenjivati. Nisi ni trebao dolazit na Wikipediju, ako si mislio samo izreklamirat svoj sajt. Sudeći po tvojim doprinosima, wikipedija će ipak preživjeti bez tvojih informacija. Osim te informacije nemožeš pobrisati tako lako, budući da nisi administrator. Pozdrav --Suradnik13 19:48, 12. prosinac 2006. (CET)
Većinu linkova ja uopće nisam postavio već drugi korisnici kao IZVOR informacija što je jedno od pravila Wikipedij! Andrej Šalov je bez razmišljanja pobrisao sve linkove koje je našao, to mu stvarno ide na čast. Ispada da je bilo dobro što nisam gubio vrijeme i stavljao previše informacija sa svojih stranica na Wikipediju pošto bi dobio lijepu zahvalu za izgubljeno vrijeme. --Ivan Bajlo 20:03, 12. prosinac 2006. (CET)

Kako hoćete; ali imao sam prigodu čitati stranice od Ivana Bajla, i dosta su informativne. Onakvih podataka nećete nać na Internetu onako lipo sabranih na jednemu mistu, i to još na hrvatskom jeziku (usput, postojidu tekstovi i na srpskom i na velikim svjetskim jezicima). Ne moran van ulazit u dubinu, ali pokriće područja RH i susidstva sa onakvim podatcima iz vojne povisti san najviše (mogu reći i jedino) na njegovoj stranici, poveznice www.vojska.net.
Za razliku od gomile apartmanskih i čisto reklamnih poveznica, kakvim wikipedija obiluje (čak i ne govorin o hr.wiki), ova stranica je bogata korisnim podatcima. Kubura 20:11, 12. prosinac 2006. (CET)

Fala na podršci, stranica bi bila sto puta bolja da imam više vremena (oko mene knjiga za milijun novih strana), ovako jedva stignem dodati stranu dvije na mjeseci, a kamoli još visiti na wikipediji, možda jednog dana kada dobijem na lotu budem mogao napraviti sve što želim. ;-) --Ivan Bajlo 20:26, 12. prosinac 2006. (CET)
Suradniku je odgovoreno na na mojoj stranici. Ako bude uklanjao tekstove da članaka na kojima je doprinosio taj se čin smatra vandalizmom. Suradnik nije jedini koji je doprinosio na člancima koji su sporni u ovom slučaju niti ih je djelom započeo. -- Andrej Šalov 20:28, 12. prosinac 2006. (CET)
Molim admina da ako me već vrijeđa da sam spamer (iako većinu linkova uopće nisam dodao JA) neka ne laže da nisam započeo sporne članke, Slavko Kvaternik sam započeo JA prije mene je bio prazan, Google Sitemaps sam jednio JA nešto napisao i moj link je bio jedini materijal na hrvatskom! Više je nego očito da je Admin od mene odlučio napraviti žrtveno janje bez da je išta provjeravao, ako moji linkovi nemaju veze sa sadržajem zašto su onda samo oni uklonjeni a ostavljena hrpa ostalih koji se po ničemu ne razliku od mojih? --Ivan Bajlo 20:48, 12. prosinac 2006. (CET)
Nadam se da si sad shvatio da bi ti pametnije bilo da si prosirio clanak na en.wiki, onaj o Slavku Kvaterniku je prilicno siromasan... ;-))) --Dijxtra 09:42, 13. prosinac 2006. (CET)
Ovo me podsjetilo zašto samo stranicu krenuo raditi na engleskom u prvom redu umjesto na hrvatskom stvarno se ne isplati... --Ivan Bajlo 09:50, 13. prosinac 2006. (CET)

Šport[uredi]

Jesmo žvelti za to.
Koga briga za ovo [1]. Ministarstvo je športa. Ali, izgleda, nekim ljudima ovdi to nije dovoljno.
Samo, ako se ja dobro spominjen, oko "športa" i "sporta" nije postignut nikakvi dogovor, ondi je bia argument da neki suradnik ima administratorski status, a drugi nima, i zaludu je ovemu drugemu išta bilo govorit. Kubura 21:10, 12. prosinac 2006. (CET)

Može oboje. Ja imam pristrano mišljenje o obliku koji preferiram, ali to nije bitno. Može oboje, ne budite toliki preskriptivisti, u jeziku postoje dublete. --Abyssus 00:18, 13. prosinac 2006. (CET)
Dakako da može oboje. Šport je zapravo germanizam jer tako Nijemci izgovaraju; st na početku riječi izgovara se kao š. --Flopy 08:29, 13. prosinac 2006. (CET)

Nama je rič došla priko Nimaca, naglasak je u toj riči ka i u nimačkon, ne ka' u engleskom. A na koncu konca, pravopisna priporuka je bila na "šport" (knjiga u izdanju Hrvatskog radija, ne mogu se sitit naslova). Kubura 09:28, 13. prosinac 2006. (CET)

Ma kakav naglasak, Kuburo? I Nijemci i Englezi imaju dinamički (a ne tonski kao mi) naglasak koji je za ovu riječ JEDNAK. Vjerojatno misliš na knjigu Govorimo hrvatski. Ima nekoliko dobrih tekstova, a ostali su prilično - netočni. Na posljetku, kako mogu prihvatiti klasičarske nebuloze o nekoliko alternativa kad je samo jedna? No, dobro. Pravopisna preporuka ne postoji jer je u optjecaju dubleta. Ja bih dopustila oba oblika jer za oba postoje argumenti (jezik primalac vs. težnja k izvorniku). Ne da mi se govoriti zašto smatram da je jedan od ta dva logičniji i bolji jer znam da će se vjerojatno opet pokrenuti velika rasprava, a to mi se zaista ne da. Dakle - pišite po vlastitu nahođenju, može oboje. --Abyssus 11:09, 13. prosinac 2006. (CET)

Susret vikimedijanaca[uredi]

Na mejling listi srpske Vikimedije uocih informaciju da je ovaj vikend samit Vikimedijanaca u Beogradu. Dakle, ko sve od Hrvata ide na to? Gdje se moze procitati vise o tome? --Dijxtra 09:44, 13. prosinac 2006. (CET)

Mislim da se svi detalji mogu naći ovdje. Link za latinicu je pri vrhu strane... --Matija 15:04, 13. prosinac 2006. (CET)
E, odlicno, hvala ti! --Dijxtra 18:29, 13. prosinac 2006. (CET)

Za kraj godine?[uredi]

Zemljopis ili geografija, sport ili šport.... hm, da li je to onako, za kraj godine, da se svi počupamo i izgrizemo ili ćemo predstojeće blagdane dočekati u mirnom i spokojnom raspoloženju. --Roberta F. 10:03, 13. prosinac 2006. (CET)

I ja kažem. Mir na zemlji. ;) Nevažno je kako ćemo pisati, pr. Kr ili p.n.e., sport ili šport, ovo ili ono, bitno da - pišemo. A kvalitetnih nam članaka treba, bez obzira na to bili oni po Babićevom ili Gajevom pravopisu. --Abyssus 11:10, 13. prosinac 2006. (CET)
Ja sam svojedobno htio da se te stvari ujednače da ne bude nereda, ali posvetimo se mi člancima, to i nije tako jako važno. Svim na zemlji mir veselje! --Flopy 12:05, 13. prosinac 2006. (CET)


Jotovanje[uredi]

Ja znam da Wikipedija nije demokracija, nije ni autokracija, i u približno puno tekstova služi kao prva informacija. Stranice wikipedije prve se otvaraju na klikove na bilo koji termin... Tu je problem... Mi na HR-Wiki imamo barem jednu , nažalost psihički poremećenu osobu /vjerojatno je ne treba imenovati nikome/ ... Žao mi je takvih ljudi, ali njihov doprinos u 99% slučajeva je besmislenost, i zbog zaštite javnosti na informaciju treba ih automatski blokirati. Čemu služi Wikipedija da automatski nađemo odgovor..., ali ne i besmislicu kakve trpimo od strane zaštićenih 'suradnika' -Wikipedija služi, meni, ili bilo kome drugoma, za neku informaciju ' na brzaka', a ne da čitamo nečije nebuloze i prelazimo preko njih kao da ih nema --Zeljko 15:13, 13. prosinac 2006. (CET)

Smatram da će u bliskoj budućnosti taj problem biti riješen. Sale 15:41, 13. prosinac 2006. (CET)

Tko je ta psihički poremećena osoba? --Jolo Buki Original 17:48, 13. prosinac 2006. (CET)

Administrator[uredi]

Ima li trenutko kojeg administratora online? Netko je upropastio Slatinu. --Wenders 15:06, 14. prosinac 2006. (CET)

Zauzeti su traženjem i brisanjem mojih linkova koje su drugi korisnici razbacali po cijeloj wikipediji (bit će da sam ih podmitio). :-p Jednostavno otvori zadnji ispravnu inačicu klikni uredi i snimi je... netko već je. ;-) --Ivan Bajlo 15:24, 14. prosinac 2006. (CET)

Ovakve opaske doista nisu potrebne.--Donatus 16:11, 14. prosinac 2006. (CET)


Molim, obrišite mi...[uredi]

Budući da je sadržaj razgovora na ovim stranicama dostupan na internetskim tražilicama, molim administratore da zbog privatnosti obrišu ime Ive Kurelac iz svih poruka razmijenjenih s ostalim suradnicima Wikipedije.

Hvala.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Kiva (razgovordoprinosi)

Odgovoreno na suradničkoj stranici za razgovore.--Donatus 18:20, 14. prosinac 2006. (CET)

2.svj. rat u Primorsko- Goranskoj županiji[uredi]

Zanima me tema drugog svjetskog rata na području Liburnije, gdje i sam živim , pa me zanimaju veliki događaji koji su obilježili to razdoblje... Ako netko zna , neka me uputi... zahvaljujem... — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.178.96 (razgovordoprinosi)

Za prvu ruku preporučila bih posjet "Gradskoj knjižnici Rijeka", u ulici Matije Gubca u Rijeci, u kojoj će se sigurno naći dovoljno tražene literature. --Roberta F. 02:27, 21. prosinac 2006. (CET)

A potpis? Damirux 18:06, 14. prosinac 2006. (CET)

ZLJ likovi?[uredi]

Smijem li pitati zašto su predloženi za brisanje svi članci o fiktivnim likovima iz ZABRANJENE LJUBAVI? Ovakvo je slično napravljeno i na ostalim Wikipedijama za ostale likove. Zašto se to ovdje briše?

Osobno mislim da bi mogli ostati, budući da su ljudi njima svakodnevno bombardirani s televizije.--Donatus 19:46, 14. prosinac 2006. (CET)

Hvala što se slažete sa mnom. Ovo što sam zasada objavio je početno, još ću to nadopunjavati kad dobijem više infosa. E sad, imam još jedno pitanje. Kako da prijavim svoju sliku koju sam postavio na siteu, a svejedno sam dobio upozorenje da će se slika pobrisati? Hvala, Franko.

Ma dajte, molim vas, ljudi, ppa ovo je krajnje neozbiljno!!! Ovo treba urediti po principu Likovi iz serije 'Allo 'Allo!. --Tycho Brahe 09:01, 16. prosinac 2006. (CET)
Postavlja se pitanje veličina članka ukoliko se sav tekst uklopi u jednu stranicu - jednostavno će biti prevelika. Jedna stranica može poslužiti kao popis, gdje će biti sve "rodbinske i ljubavne veze" i slično, a značajniji likovi koji imaju opsežan popis logično je da ostanu na vlastitim stranicama. S time da IMHO od fiktivnih likova svakako treba nešto napraviti i o onima koji su iz serije izašli... --Davor Moravek 11:13, 16. prosinac 2006. (CET)
Naravno da cu napraviti i o likovima koji su izašli iz serije. Imam vec sve spremljeno. Imam još jedno pitanje. Naime, napravio sam screen caps likova tj. njih bih stavio kao sliku. Kako onda da označim sliku koju sam ja napravio? Franko

diplomski[uredi]

Hello! Evo ovo je moje prvo pitanje ali ne i zadnje Naime pocinjem pisati diplomski rad, pa molim info gdje bi mogla naci neke kvalitetne predloske i da li imam neki link o e-learning-u vezano za autocad..... Hvala...

Kriteriji o biografskim člancima[uredi]

Wikipedija ima svoje Kriterije koji vrijede i za biografske članke. Wikipedija nije mjesto gdje bi se trebalo objavljivati svačiji curriculum vitae. Stoga sam upravo premjestio u razgovor o člancima sve članke koji govore o hrvatskim povjesničarima rođenim od 1970. godine. Za njih je još prerano da budu ovdje prisutni u obliku članka, pa će vjerojatno uskoro biti i obrisani. Moguće je njihovo nabrajanje, kao što je to slučaj u članku Hrvatska historiografija. Ondje bi se još mogao dodati i jedan ili dva retka opisa (ne više) za svakoga od njih. Molim suradnike, ukoliko naiđu na slične biografije osoba koje, prema kriterijima, još ne bi trebale imati članak na Wikipediji, da postupe na isti način, ili o tome obavijeste administratore. Hvala!--Donatus 16:26, 15. prosinac 2006. (CET)

Mijau, definitivno. A tek kad vidim da suradnici pišu članke o sebi... Eh, ljudi, nismo glavne zvijezde npr. Seinfelda da budemo slavni i na wikici. ;) Malo skromnosti nikome ne škodi. Da ste zaista bitni, netko bi drugi napisao članak o vama. Eto, toliko. --Abyssus 17:55, 15. prosinac 2006. (CET)

Nejasnoća oko postavljanja slike[uredi]

http://hr.wikipedia.org/wiki/Petra_Novak_Lon%C4%8Dar

OK, ja i dalje ne shvaćam kako to označiti sliku. U sažetku sam napisao kako je snimljena itd. ali kako ću napisati izvor ako sam sliku ja fotografirao s kompjutera? Pliz, help :( Ovo gore je primjer takve fotografije.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Franko (razgovordoprinosi)

Odgovoreno na suradničkoj stranici.--Donatus 07:27, 17. prosinac 2006. (CET)

Wikisusreti[uredi]

Usprkos nedostatku vremena mala ekipa će uzvratiti wikiposjet našim istočnim susjedima. Kad se vratimo slijedi izvještaj. SpeedyGonsales 15:22, 16. prosinac 2006. (CET)

  • Najava prvog regionalnog susreta Wikimedije u Beogradu (na srpskom) [2]
  • Izvješće s prvog regionalnog susreta Wikimedije u Beogradu 16. i 17. prosinca (na srpskom)[3]

Wikipedijino ime na hrvatskom jeziku[uredi]

Pošto sam vidio kako na drugim jezicima, Europe ili svijeta, Wikipedija biva prevedena sa engleskog "Wikipedia" na više načina poput:Biquipedia, Vichipedia... što postavlja pitanje:"Ne bi li se naša hrvatska Wikipedija zapravo trebala zvati "Uikipedija". To se pitanje nameće budući da hrvatska abeceda ne sadrži slovo "w" u svom sastavu, a budući da tvrdo "v" nije prikladno za takvo meko slovo poput "w" mogli bismo upotrijebiti dio starohrvatskog pravopisa i meko "v" označiti u Wikipedijinom nazivlju na taj stari, ali učinkovitiji način:"Uikipedija" budući da se slovo "u" pretvara u meko "v" pred samoglasnicima. Želio bih dobiti nekakav povratni komentar na ovaj prijedlog, budući da vidim da naziv "Wikipedija" nije u duhu hrvatskog jezika. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 193.198.150.39 (razgovordoprinosi)

Prije nekog vremena smo donijeli odluku da bude wikipedija (odnosno Wikipedija, ovisno o kontekstu), kad nađem stranicu, ovdje ću staviti poveznicu (da ne bi jalovo ponavljali argumentaciju). SpeedyGonsales 17:16, 18. prosinac 2006. (CET)

Promoviranje Wikipedije u Hrvatskoj[uredi]

Mislim da hrvatska verzija Wikipedije još nije u stanju konkurirati stranim inačicama poput engleske ili njemačke, stoga mislim da bi bilo dobro kad bi se Wikipedija uključila u projekt promoviranja sebe kao internetske, i nadasve informativne i slobodne enciklopedije u Hrvatskoj. Mislim da bi pokoja flash reklamica na nekim od naših domaćih stranica dobro poslužila, ili pak promovacija na televiziji, i da se time privuku ljudi i zainteresiraju za dodavanje članaka na Wikipediji... Može li mi se netko pridružiti u ovoj dilemi?

Mi se i brojem govornika hrvatskog jezika ne možemo mjeriti s onima koji govore engleski ili njemački, a za reklame postoji i pitanje: tko će platiti?--Donatus 23:04, 16. prosinac 2006. (CET)

Vanjske poveznice na promoviranje hrvatske wikipedije[uredi]

Za ostatak baš i nemam volje tražiti poveznice, samo želim napomenuti da su upiti novinara učestali Duh Svemira 18:30, 17. prosinac 2006. (CET)

Sela[uredi]

Ako postoji kategorija o gradovima, zašto ne bi i o selima?! Engleska ima potkategorije po državama za sela. Mi ne mamo malo članaka o selima: Sustjepan, Čajkovići, Komolac, Rožat, Prijevor, Dračevo selo, Orašac, Trsteno, Zaton, Dubrovnik, Banići, Zajačko selo, Klještevica --Jolo Buki Original 20:53, 16. prosinac 2006. (CET)

Zato imamo Kategorija:Naselja Hrvatske (Kategorija:Naselja u Hrvatskoj, 21:44, 24. srpanj 2008. (CEST)), a vrlo uskoro će se pokazati potreba i tu kategoriju doraditi i uskladiti s ostalim kategorijama. Stoga, to prepustimo iskusnima na hrvatskoj wikipediji. Duh Svemira 18:37, 17. prosinac 2006. (CET)
Samo mala napomena da tih hrvatskih naselja ima preko 6800 prema Zakonu o područjima županija gradova i općina u RH. Leona 19:00, 17. prosinac 2006. (CET)

Tu se sad načela i druga priča; ima naselja koja se po statutima, zakonima i sl. smatraju dijelom pojedinih gradova, iako se sami stanovnici ne nazivaju tako; primjerice, po statutu, Split obuhvaća i sela Srinjine i Sitno (Gornje, Dolnje ili oba, ne sićan se), ali stanovnici se ne nazivaju Splićanima, niti Splićani to baš tretiraju Splitom.
S druge strane, i ti isti statuti u definiranju grada kažu, primjerice: grad Split obuhvaća naselja Split, Srinjine, Sitno... Kubura 20:12, 17. prosinac 2006. (CET)

6800, koliko je da je.
Ipak, nastojte nešto i nadodat o tim selima, ako pišete o njima.
Za gradiće i mala sela još nekako, ali o selima ćemo imat malo za pisat. Zato nastojte nešto imat za napisat. Kubura 20:15, 17. prosinac 2006. (CET)

Ne odustajem od kreiranja kategorije za sela. Ne govorim samo o Hrvatskoj. --Jolo Buki Original 20:30, 17. prosinac 2006. (CET)

Kategorije uređuje Ante, kada ima da se što uredi. Sela se mogu kategorizirati samo pod općinama, općine i gradovi pod županije, etc. -Ti si posljednji koji bi nešto takvo znao kreirati. Posveti se sklapanju suvislih rečenica na stranici za vježbanje, i ne pravi nered po Wikipediji. --Zeljko 21:39, 17. prosinac 2006. (CET)

Poveznica na englesku Wikipediju, koju je dao Jolo, istina pokazuje da ondje postoji kategorija »Sela u Hrvatskoj«, no ono što ona zapravo sadrži, popis je uglavnom sjedišta općina, a ne svih mogućih sela. Ta kategorija sadrži sveukupno 121 naselje.--Donatus 06:51, 18. prosinac 2006. (CET)

Kada bi se to i radilo o selima kategorija im je loša. Jolina ideja je dobra, ali u tom slučaju kategorija je općina. To je ipak Antin problem, koji svoj posao vodi izvrsno... pa ako mu se hoće pomoći neka to bude stručno, a ne da mu radimo medvjeđu uslugu i da mu se pravi nepotreban posao. --Zeljko 09:00, 18. prosinac 2006. (CET)

Prijedlog za novi portal[uredi]

Imam prijedlog za novi portal Sport, koji bi bio dostupan sa glavne stranice. Vodomar 13:54, 19. prosinac 2006. (CET)

ZA ZA - naravno da ovaj portal nedostaje. --West Brom 4ever ® 21:22, 23. prosinac 2006. (CET)

ZA ZA Fraxinus 22:31, 25. prosinca 2006. (CET)

detour[uredi]

ej! jel možete staviti nešto (sažeto ali ipak dovoljno da se o njima sazna) o grupi detour?!?! molim vas i unaprijed hvala! bok! bok!

Ovo nije mjesto gdje da se stave zelje i zahtjevi. Vodomar 23:30, 20. prosinac 2006. (CET)

Gaštapane u mekovici[uredi]

Evo, opet ću sa jednim istim pitanjem.
Di prijavljivamo pogrješke u wiki-softveru? Ima slučaj da na članku Prvić Luka, slova iza poveznice (padeški slučaj), nisu zaplavljena i podcrtana, nego ih softver tretira ka' obični tekst, iako su dilon iste riči (proviria san, "Šibenikа" piše bez razmaka).
Je li to stvar do priglednika (evo, i ovdi mi je nezaplavljena) ili... imamo gaštapanu u mekovici? Kubura 09:58, 21. prosinac 2006. (CET)

Hm. Ne znam u čemu je problem, ali ja sam u tom članku izbrisao tvoje „a“ i napisao novo i sad je sve u redu. Možda je „a“ bilo neko čudno?--Donatus 10:44, 21. prosinac 2006. (CET)

Star Trek[uredi]

Planiram izraditi stranice o svim epizodama Star Treka i o njihovim likovima... I sad samu dilemi: staviti sve na jednu stranicu kao npr. "Likovi iz serije Star Trek: Voyager" ili za svakog lika novu stranicu jer imam primjer Likovi iz serije 'Allo 'Allo! i Pokemona od kojih svaki ima svoju stranicu? Hvala! Ladyblue 21:24, 21. prosinac 2006. (CET)

Pa, mislim da bi se o važnijim likovima mogle napraviti i zasebne stranice, a oni manje važni mogli bi se za početak nabrojati, uz kratki opis.--Donatus 21:38, 21. prosinac 2006. (CET)

Najbolje je napraviti po uzoru na en:wiki, kako bi članci bili povezani i međuwikipoveznicama. --Roberta F. 21:43, 21. prosinac 2006. (CET)

Hmmm... a što bi trebalo spadat među važnije? Samo 2-3 ili mogu i 4-5? Žao mi je što gnjavim, al malo mi je teško o tome odlučiti :/

Ladyblue 21:54, 21. prosinac 2006. (CET)

Važnije osobe u nizanci (seriji) su ti osobe koje se redovno ili povremeno pojavljuju u epizodama. U "Zvjezdanim stazama" imaš malo više važnijih osoba. Za početak ti je dobro pozabaviti se zapovjednim mostima sviju generacija "Zvjezdanih staza". Kubura 08:57, 22. prosinac 2006. (CET)

Čestitka[uredi]

Sretan Božić i Nova Godina!
Ovaj suradnik svima želi sretan Božić i Novu godinu!

Slava Bogu na visini a na zemlji mir ljudima dobre volje! Svim suradnicima i posjetiteljima wikipedije želim čestit Božić i sve najbolje u novoj 2007. godini, a wikipediji da dogodine u ovo doba imadne barem dvostruko više kvalitetnih članaka i još marljivih suradnika. --Flopy 10:01, 22. prosinac 2006. (CET)

Može li tko ... religija[uredi]

Koliko sam prolistao po znanostima i njihovim grupama nisam naišao na npr. Religija (ne teologija jer ona bi potpadala pod religija, jer je ona znanost tek o jednoj velikoj svjetskoj). Osobno imam volje urediti je. Da li se može kreirati? Tnx

Postoji članak Religija koji bi se još mogao dopuniti, a za ostalo možeš pogledati u kategoriji Religija.--Donatus 09:08, 24. prosinac 2006. (CET)

potpis[uredi]

---ono, religija.. i tako to.... zaboravio sam potpis Uako je uopće bitan... --ognjenognjen

Fašizam na hrvatskoj Wikipediji[uredi]

U članku Hrvati napisano je da je istočna granica hrvatskog etničkog prostora nakon doseljenje u 7. st. bila rijeka Drina. Smatram da danas, kada historiju proučavamo težeći objektivnosti, a ne praveći od takve složene nauke temelje za fašističke ideologije kao što je bila ustaška, takve stvari ne bi trebale pisati. Ozbiljni historičari davno su dokazali do Bosna nije kroz povijest bila hrvatska zemlja kao ni srpska, nego da se na njenom tlu još prije postojanja hrvatske i srpske države od slavenskog stanovništva razvio zaseban etnički subjekt - narod koji se zvao Bošnjani. Ti Bošnjani možda su u iznimnim slučajevima bili porijeklom Hrvati ali generalno su vukli porijeklo od Slavena (znamo da Hrvati nisu Slaveni porijeklom). Ti se Bošnjani nisu nikad kroz povijest zvali Hrvatima. Od vremena turske vlasti nad Bosnom oni se nazivaju Bošnjacima, sve dok početkom 20. st. Stjepan Radić ne počinje izmišljati ideologiju prema kojoj su svi katolici Hrvati. Tada se Bošnjaci katoličke vjere počinju zvati Hrvatima, iako se nikad prije toga nisu tako zvali. Njihovo je pravo da se tako zovu, ali nemaju pravo negirati historijski kontinuitet onima koji su odlučili nastaviti se izjašnjavati kao što su se i njihovi preci izjašnjavali - nama Bošnjacima. Zato molim da se ovakvo bezočno falsifikovanje historije brže-bolje ukloni. Bošnjak

Hrvatska wikipedija nije nikakav rasadnik fašističke ili ustaške ideologije. Istoćna granica hrvatskog etničkog područja jest bila rijeka Drina, nikada se nisu širili preko nje. Bosna možda nije hrvatska zemlja ali je bila dio hrvatskog kraljevstva a narod jest bio hrvatski. To da je Stjepan Radić govorio da su svi katolici Hrvati je glupost. Po tome što si ti rekao onda bi i Talijani, Nijemci itd. trebali biti Hrvati. Zar ne vidiš nelogićnost u ovome što pričaš? --Jack Sparrow 12:51, 24. prosinac 2006. (CET)

Oprosti, ali za takve nebuloze o doseljavanju do rijeke Drine nemaju nikakve podloge u historijskim činjenicama. Koji je to historijski izvor koji upućuje na takvo što? Hrvati se nikada ne spominju na tlu Bosne. Stjepan Radić & Co. su se trudili proširiti hrvatski narod na što širi slavenski prostor hrvatizujući sve katolike. Tada su fratri išli po bosanskim selima i propovijedali katolicima kako su svi oni Hrvati na što su ih ovi u čudu gledali jer nisu znali to ni izgovoriti a kamoli da su se prije tako zvali. Nebuloze o doseljavanju do Drine u članku Hrvati, kao i one u članku Hrvati Bosne i Hercegovine prema kojima su tu Hrvati oduvijek, a ne od prije 100 godina sam ispravio. Bošnjak

Predlažem da se navedu izvori za obije tvrdnje, kako bi zaustavili moguća nacionalistička prepucavanja. Sale 13:21, 24. prosinac 2006. (CET)

Slažem se, ali tražim da druga strana prva iznese svoje argumente jer je glupo da ja svoej stavove branim argumentima kad je toliko očito da je istina ovo što ja zastupam. Kao da se od mene traži da objašnjavam i dokazujem da je Zemlja okrugla. Samo problem je što druga strana vjerojatno nema drugih argumenata.

Koji bi normalan narod polazeći iz Slavonije prema Dalmaciji pravio veliki zaobilazak oko Bosne? Odi na google, u tražilicu upiši Hrvatska Povijest i naći ćeš stranicu sa kartama koje će ti sve reći.--Jack Sparrow 17:16, 24. prosinac 2006. (CET)Jack Sparrow

Hrvatska jest kroz određene periode vladala Bosnom, ali Bosna nije nikad bila etnički hrvatski prostor. Dovoljno je da pogledaš kulturu tih krajeva pa da vidiš da je tu oduvijek neki drugi narod živio. Tu se ne pojavljuje ništa specifično za Hrvate: ni hrvatski pleter, ni šahovnica, niti se pojavljuju županije kojima vladaju župani... Historijski izvori stanovništvo Bosnu uvijek navode kao slavensko, ali nikad kao hrvatsko ili srpsko. To što je tamo neki Tomislav možda pet-šest godina vladao Bosnom ne govori ništa o etničkoj pripadnosti njenog stanovništva. Uostalom, pogledaj novije generacije hisotrijskih karate hrvatske države i vidjet ćeš da su suvremeni hrvatski historičari puno oprezniji po tom pitanju. Bošnjak

Jeste li sigurni? A da koristite "džoker pitaj netkoga tko zna pri nego rečeš glupost" ili "džoker makni izrečene bedastoće"? "Druga kultura"? A gange? Gusle? Naričje? Ikavsko naričje, štokavsko. Po čemu se razlikujedu u naričju Drniš i Uskoplje, Sinj i Rama ili Imotski i Tomislavgrad? Inače, mi Hrvati nimamo historijske karte i historičare, nego povisne zemljovide i povisničare. Ako misliš imati sugovornike ovdi, govori hrvatski. Kubura 17:26, 25. prosinac 2006. (CET)
Ovo sad već prilazi u pripucavanje jesu li Hrvati ikad bili postojali u Bosni. Ovo ćemo morat prikinit, ili prihitit na stranicu za razgovor nikeg tematskeg članka. Žalosno je što netko ovdi širi tešku protuhrvatsku propagandu. Nijekanje postojanja i povisti jedneg naroda je šovinistička ideološka priprema prid obespravljivanja i fizičke progone teg isteg naroda. U konačnici, to je priprema na agresiju na susidne narode, koja se realizira u srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju, ovisno o (ne)pogodnosti međunarodne politike. To je obrazac koji se nekoliko puta ponovia prima nami Hrvatima i državi Hrvatskoj u zadnjih 200 godina. Kubura 17:26, 25. prosinac 2006. (CET)

Fašizam je teška rič, netko ju olako rabi ovdi.
Dotični nan nije reka u što spada negiranje postojanja hrvatskog naroda i njegove povisti na području BiH (ondi di je autohton!). Neka malo pogleda toponime i prizimena (i prizivke) po Bosni i neka vidi di se sve javlja ime Hrvat i Hrvatska. Nego, kako se zvao najpoznatiji velikaš sridnjovikovne bosanske države? Hrvoje Vukčić Hrvatinić? Bit će mu ga je S.Radić izmislia.
Nadalje, rečeni suradnik nan nije niti reka u što spada svojatanje tuđe kulturne baštine - tribate pogledat članak o Asanaginici na bs.wiki.
Ako on misli da može Hrvate po BiH zafrkavat kako ga je volja, neka ne misli da to može u Hrvatskoj. Kubura 18:45, 24. prosinac 2006. (CET)

Otkada su to Hrvati autohtoni na području Bosne? Nikad do 19. st. ovdje se ne spominju Hrvati. To historijski izvori jasno pokazuju. Stanovništvo Bosne uvijek se naziva Bošnjanima ili Bošnjacima. Vukčići-Hrvatinići vjerojatno su došli u Bosnu iz Hrvatske pa im i odatle prezime. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.141.52 (razgovordoprinosi) , a sudeći prema g.dopuni (v.povijest izmjena), Bošnjak

Nastavit ću raspravu na Razgovor:Hrvati. Bošnjak — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Bošnjak (razgovordoprinosi)

Projekcija današnjih etničkih kategorija u daleku prošlst zaludan je posao. imamo tri i pol spominjanja i Hrvata i Bošnjaka i Srba. Jednostavno: ne znamo kako su ljudi koji su tu živjeli sami sebe nazivali, i nikada nećemo ni zvati. Sva diskusija je deplasirana.
"svi katolici Hrvati" naravno nema nikakve veze sa Stjepanom Radićem. Čovjek koji je to napisao očito nikada nšta od Radića, velikog slavenofila, nikad nije pročitao. On je inzistirao na jedinstvu južnih Slavena, kao i mnogi drugi, recimo i Vuk Stefanović Karađić i Ante Starčević, samo je pitanje bilo kako se taj zajednički narod treba zvait: jugoslaveni, Srbi, Hrvati ili nekako četvrto. radić je visoko uvažavao pravoslavlje, kao gimnazijalac je sa par kruan u džepu posjetio Rusiju. Bio je duboko nepovjerljiv prema rimokatoličoj crkvenoj hijerarhiji. Podupirao je autohtonu Starokatoličku crkvu, koja se bila otcijepila od Rima.
--Fausto 22:04, 27. prosinac 2006. (CET)

Jedno malo dijete[uredi]

čitav svijet se ogledati može u osmijehu djeteta. tada ni zvijezda nije daleko, niti su nam na vjeđe pali grijesi.

blagoslovljen bio taj trenutak vama svima. --ognjen

Sretan Božić. :) I usput, imam jednu molbu ako se nekome bude dalo - uslikajte božićnu pšenicu pa postavite na članak Božić, kod hrvatskih običaja. Ja bih uslikala svoju, ali fotić mi nije u pretjerano ispravnom stanju. :-))) Pa eto, ako se tko bude sjetio. :) Sretni vam blagdani, od srca, --Abyssus 16:01, 24. prosinac 2006. (CET)

Pitanje[uredi]

E sad, nedomica slijedi; Mislio sm urediti prethistorijske i suvremene prirodne religije. Podvrsta ima dosta. Gdje to učiniti? Da li pod Religija ili pod Znanost ili na nekom trećem mjestu? Npr., gdje bi se mogao obraditi totemizam, kult, magijam mana, tabu, s.p.rel. Azije i ostalih područja?? Puno hvala! --ognjen

Kao što vidiš Totemizam postoji, Tabu i Kult također. Pogledaj najprije kako sve izgleda, pa pomalo nastavi dopunjavati, najbolje je da se zadržiš na jednom članku neko vrijeme i polako učiš i napreduješ dok ne upoznaš Wikipediju. :-))--Roberta F. 03:11, 25. prosinac 2006. (CET)

Wikipedijini staleži[uredi]

Nažalost, danas na Wikipediji ne rade ni administratori ni birokrati, samo nekolicina suradnika. Onda ne može nitko da izbriše članke Milutin Milanković i Razgovor:Milutin Milanković

kako bi se našlo mjesta za premještanje. Četverostaležni zakon Wikipedije (neprijavljeni, prijavljeni, administratori, birokrati) je neodrživ i nefunkcionalan. Trebali bi postrojati samo neprijavljeni i prijavljeni. Prijavljeni bi mogli sve što se može na Wikipediji (pisati, brisati, premještati i sl.), a neprijavljeni samo pisati. Tako ne bi oskudijevali administratorima kad oni ne rade. Svak bi mogao obrisati. Sad kad će oni da izbrišu što sam htio? --Jolo Buki Original 19:29, 25. prosinac 2006. (CET)

Ovo treba završiti u kategoriji Biseri! Sale 20:06, 25. prosinac 2006. (CET)

A gdje je i bila tolika hitnja? Nikamo nam se ne žuri, ako baš nije riječ o grafitima i vandalizmima, a to ovdje nije bio slučaj.--Donatus 22:11, 25. prosinac 2006. (CET)

Sretan i blagoslovljen Božić!![uredi]

Svima želim ugodne blagdane! Fraxinus

Hvala, također svima sretni blagdani! Flegmatik

Pisma[uredi]

O kakva tooo sveetlost s kom betlem gori?Čast bogu v visiiini mir ljudem v nizini— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.191.230 (razgovordoprinosi)

Pitanje o jednoj pomorskoj bitci iz Antike[uredi]

Postavio sam već odavno, na odgovarajućoj stranici, ovo pitanje ali mi nije odgovoreno, pa molim da mi se ovim putem odgovori:

"Živim u Rijeci, i nikad nisam čuo, da se kod otočića Sv. Marko vodila, navod: 49. g.pne – bitka kod otočića sveti Marko na sjevernom kraju Krka između Cezarove flote pod zapovjedništvom Antonija i Pompejeve flote pod Oktavijem. Pompeja podržavaju Iliri. Pa zar nisu i Cezar i Antonije i Oktavije (ako se misli na Oktavijana, taj je tada imao 13 godina) bili tada itekako saveznici? Tražio sam i drugdje podatke o toj bitci, ali ništa. Tisuću puta sam bio na Krku jer živim blizu, i slušao o njegovoj povijesti, ali ovo nisam nikada čuo. Da li griješim? Za tu bitku zaista nikad čuo. Molim odgovor."

Hvala unaprijed.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.164.5.192 (razgovordoprinosi)

Imaš ovdje nešto Kultura na Kvarneru / Arheološka baština. --Zeljko 13:04, 28. prosinac 2006. (CET)

26 000[uredi]

Još osamdesetak :-)), pa ulijećemo u Novu godinu s još jednom lijepom brojkom. :-)) --Roberta F. 15:48, 28. prosinac 2006. (CET)

Uspjeli smo i to! Lijepa brojka za kraj godine :-)) --Roberta F. 03:55, 30. prosinac 2006. (CET)

Bokelji: prvo kulturna, pa onda i teritorijalna osvajanja (pretenzije Srba).[uredi]

  • Ovo ne pišem, pod stranicu Bokelji razgovor, jer ne spada pod problematiku Bokelja nego šeprtljavost od strane nekih admina ,pa se podišlo antihrvatskoj propagandi o Bokeljima. Problem je obrazložen u tekstu Bokelji i potkrijepljen linkovima, poglavito sa znanstvenih skupova održanih o ovoj temi.
  • Bokelji su Hrvati, kao što su to i Krašovani i Gradišćanci. Sam geografski položaj i izoliranost od matice teži stvaranju posebnih tipova kulture i nastajanju malenih enklava u drugim sredinama.
  • Dva su razloga zašto se neko drugi želi proglasiti Bokeljom, to je prvo bogata kulturna povijest i drugo politički razlog koji tumači sam srpski autor, Vlastimir Ignjatović, to je glad za zemljom i srpske pretenzije prema moru. Poznata je hrvatska pomorska vještina na Jadranu i kakav su strah izazivali u ovim vodama.
  • Pošto Hrvati Bokelji imaju svoje posebno bokeljsko ime, u svrhu krađe kulture, povijesnih vrijednosti i prava koja, po Ignjatoviću, iz njih proizlaze, etnonim Bokelji želi se proširiti na sve koji tamo žive, pretežito na Srbe, kako bi se došlo do cilja kakav Vlastimir Ignjatović. i navodi. Znači za tu svrhu etnonim Bokelji ne smije postojati nego biti samo oznaka za stanovništvo Boke, kako bi mogli ravnopravno raspolagati kulturnim i povijesnim vrijednostima, i pravima kojima bi novopečeni Srbi-Bokelji mogli da se odcijepe, povežu sa Srbijom, a kasnije se po volji, ovo je sada moja pretpostavka, mogu odvojiti, ili krenuti u nova, prvo kulturna, pa onda i teritorijalna osvajanja.
  • Tekst o Bokeljima je diskvalificiran jer razotkriva prljavu srpsku rabotu, javno prezentiranoj na internetu, a adminska šeprtljavost to ne vidi ili nema vremena da pročita tekst i pripadajuće vanjske poveznice, pa zdravo za gotovo prihvaćaju srpsko nijekanje njihovih vlastitih laži, i nijeće autoritet hrvatskih znanstvenika.
  • Ista stvar je sa i takozvanim današnjim Egipćanima, Kopti koji danas tamo žive i koji jedini imaju pravo da dijele slavu svojih predaka, i koji su jedini potomci sinova faraonovog naroda, nigdje se ne spominju. Zato su tu danas egipatski Arapi koji sa egipatskom kulturom nemaju nikakve veze, kao ni Peruanci sa kulturom Inka, pa opet svagdje se pozivaju na svoje slavne pretke. Kulturna slava i tradicija imaju magičnu moć privlačenja na one koji to nemaju, pa to žele uzeti pošto-poto.. pa tko onda laže, ja ili netko drugi što uz Boku hoće i ignjatovićevih pola Bosne pride. Sve vas pozdravljam. --Zeljko 12:03, 29. prosinac 2006. (CET)

Bosanski/Bošnjački jezik[uredi]

Na wikipediji postoje članci Bošnjački jezik kao i Bosanski jezik. Budući da je to jedno te isto, ne vidim smisla u tome da obadva članka postoje. Prema tome smatram da bi Bosanski jezik trebalo preusmjeriti na Bošnjački jezik, ili suprotno, ali davno je na ovoj ovoj wikipediji postignut dogovor da se taj jezik zove bošnjačkim. Flegmatik

Hm. Nije baš isto. Treba pročitati oba članka. Termin »bosanski jezik« često su u povijesti koristili i Hrvati kad su označavali svoj, hrvatski, jezik i to ne samo u Bosni, nego i u Slavoniji i Dalmaciji. O tome, između ostalog, piše u članku Bosanski jezik. Bošnjački jezik naziv je za standardni jezik Bošnjaka. Tako je to u hrvatskom jeziku. U bošnjačkom jeziku (koji sebe naziva »bosanski jezik«) drugačiji je slučaj. Dogovor koji je ovdje postignut odnosi se na standardni jezik Bošnjaka, ali ne možemo to primjenjivati i na staru književnost na području Bosne i Hercegovine, Slavonije i Dalmacije.--Donatus 17:00, 29. prosinac 2006. (CET)

Sorry, ja sam mislio da je netko od onih što inzistiraju da se ovdje bošnjački preimenuje na bosanski napisao novi članak, pa sam ga bez razmišljanja preusmjerio. Nisam ni pročitao što piše. Flegmatik

Sadržaj[uredi]

Predložak Sadržaj nije dobar.

Pošto je članak premješten na razgovor, već postoji pravi članak. A kad se članak sredi, suradnik ga ne može premjestiti na pravo mjesto jer treba izbrisati stranicu s tim predloškom. Zato molim, pošto je wikipedizirano, da vratite članak izmet gdje mu je mjesto, tj. obrišete taj članak kako bi se napravilo mjesta za premještanje. --Jolo Buki Original 21:28, 30. prosinac 2006. (CET)

Tko je bez grijeha neka baci kamen prvi!. A za ove zahtjeve postoji mjesto koje se zove Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice a ne smatrati nešto nevaljanim jer ja to ne mogu napraviti ili nerazumijem ili ne znam naći riješenje. -- Andrej Šalov 22:05, 30. prosinac 2006. (CET)

George Cukor[uredi]

Može li mi itko reći gdje mogu pronaći više podatka o ovom redatelju filma zameo ih vjetar?— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 195.29.129.33 (razgovordoprinosi)

Tu --Zeljko 02:07, 31. prosinac 2006. (CET) i tu sada vidiš čemu služi internet. treba samo utipkati --Zeljko 02:08, 31. prosinac 2006. (CET)

Himalaja[uredi]

Sve pohvale, i opet ispocetka, i opet ispocetka, ...

ali gdje su Himalaje?

Himalaje su na granici Kine i Nepala. :) --BokicaK 08:26, 31. prosinac 2006. (CET)


Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte ju!