Hrvatska historiografija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje

De regno Dalmatiae et Croatiae Ivana Lučića, "oca hrvatske historiografije"
Klasifikacija je jednostavna, povjesničari čija su djela pisana na latinskom jeziku (ili nekom drugom svjetskom koji se već rabio u srednjem vijeku, renesansi ili prosvjetiteljstvu) spadaju u rano razdoblje hrvatske historiografije, oni čija djela su na hrvatskom jeziku spadaju u moderno doba.
Raniji povjesničari[uredi | uredi kôd]
- Pop Dukljanin – 12. st. – Ljetopis popa Dukljanina, Sclavorum regnum (Barski Rodoslov)
- Toma Arhiđakon – 13. st. – Historia Salonitana
- Janus Pannonius - Ivan Česmički (1434. - 1472.)
- Vinko Pribojević (? - 1532.)
- Stjepan Brodarić (1480. - 1539.)
- Mavro Orbini (? - 1614.)
- Ivan Lučić (1604. - 1679.)
- Juraj Ratkaj (1612. - 1666.)
- Pavao Ritter Vitezović (1652. – 1713.)
- Juraj Marcelović (1690. ili 1701. – 1741.)
- Filip Lastrić (1700.- 1783.)
- Ivan Švear (1775.-1839.)
Počeci moderne historiografije (rođeni nakon 1800., a prije 1900.)[uredi | uredi kôd]
- Ivan Kukuljević Sakcinski (1816. - 1889.)
- Franjo Rački (1828. – 1894.)
- Radoslav Lopašić (1835. - 1893.)
- Tadija Smičiklas (1843. - 1914.)
- Frane Bulić (1846. - 1934.)
- Vjekoslav Klaić (1849. - 1928.)
- Bare Poparić (1865. - 1948.)
- Kerubin Šegvić (1867. - 1945.)
- Emilij Laszowski (1868. - 1949.)
- Ferdo Šišić (1869. - 1940.)
- Rudolf Horvat (1873. - 1947.)
- Ivo Pilar (1874. – 1933.)
- Milan Šufflay (1879. - 1931.)
- Vjekoslav Noršić (1880. - 1953.)
- Lovre Katić (1887. - 1961.)
- Grga Novak (1888. - 1978.)
- Miho Barada (1889. - 1957.)
- Dominik Mandić (1889. - 1973.)
- Josip Matasović (1892. - 1962.)
Starija generacija suvremene hrvatske historiografije (rođeni 1900.-1940.)[uredi | uredi kôd]
- Vaso Bogdanov (1902. - 1967.)
- Jaroslav Šidak (1903. - 1986.)
- Dragovan Šepić (1907. - 1997.)
- Jozo Tomašević (1908. - 1994.)
- Stjepan Gunjača (1909. - 1981.)
- Stjepan Antoljak (1909. - 1997.)
- Eduard Čalić (1910. - 2003.)
- Alojz Benac (1914. - 1992.)
- Miroslav Brandt (1914. - 2002.)
- Seid Mustafa Traljić (1915. - 1983.)
- Fedor Moačanin (1918. - 1997.)
- Nada Klaić (1920. - 1988.)
- Ilija Mitić (1921.)
- Ljubica Štefan (1921. – 2002.)
- Ivan Košutić (1921. – 1998.)
- Franjo Tuđman (1922. - 1999.)
- Mirjana Gross (1922. - 2012.)
- Jere Jareb (1922.)
- Ljerka Kuntić (1923. - 1991.)
- Hrvoje Matković (1923. - 2010.)
- Dušan Bilandžić (1924. - 2015.)
- Igor Karaman (1927. - 1995.)
- Radoslav Katičić (1930.)
- Vlado Horvat (1930.)
- Mirko Valentić (1932.)
- Ljubo Boban (1933. - 1994.)
- Josip Adamček (1933. - 1995.)
- Mira Kolar - Dimitrijević (1933.)
- Tomislav Raukar (1933.)
- Ivan Mužić (1934.)
- Trpimir Macan (1935.)
- Petar Selem (1936. - 2015.)
- Nikša Stančić (1938.)
- Josip Kolanović (1938.)
- Miroslav Bertoša (1938.)
- Franjo Šanjek (1939.)
- Petar Korunić (1939.)
- Anđelko Mijatović (1939.)
Zrela generacija suvremene hrvatske historiografije (rođeni 1940.-1955.)[uredi | uredi kôd]
- Milan Kruhek (1940.)
- Davor Runtić (1941.)
- Marijan Maticka (1942.)
- Ivica Golec (1943.)
- Jure Krišto (1943.)
- Ivan Biondić (1943.)
- Branka Boban (1944.)
- Božena Vranješ - Šoljan (1945.)
- Ljubomir Antić (1946. - 2015.)
- Drago Roksandić (1948.)
- Zdravko Dizdar (1948.)
- Nenad Moačanin (1949.)
- Nada Kisić Kolanović (1949.)
- Josip Jurčević (1951.)
- Karl Kaser[nedostaje izvor] (1952.)
- Bruna Kuntić - Makvić (1952.)
- Mirjana Matijević - Sokol (1952.)
- Stipan Trogrlić (1952.)
- Mato Artuković (1954.)
- Katarina Spehnjak (1954.)
- Dunja Modrić-Blivajs (1954.)
Srednja generacija suvremene hrvatske historiografije (rođeni 1955.-1970.)[uredi | uredi kôd]
- Mario Strecha (1956.)
- Albert Bing (1956.)
- Nataša Mataušić (1956.)
- Ivica Prlender (1957.)
- Neven Budak (1957.)
- Mladen Ivezić (1957.)
- Milan Pojić (1957. - 2013.)
- Ivo Goldstein (1958.)
- Iskra Iveljić (1959.)
- Darko Dukovski (1960.)
- Damir Agičić (1963.)
- Borislav Grgin (1965.)
- Snježana Koren (1965.)
- Davor Marijan (1966.)
- Davor Kovačić (1966.)
- Zvjezdana Sikirić - Assouline (1966.)
- Zdravka Jelaska Marijan (1967.)
- Robert Holjevac (1967.)
- Mirela Slukan Altić (1969.)
- Tomislav Markus (1969.)
- Mario Jareb (1969.)
- Amir Obhođaš (1969.)
Najnovija generacija suvremene hrvatske historiografije (rođeni 1970.-1980.)[uredi | uredi kôd]
- Milan Vrbanus (1970.)
- Darko Vitek (1970.)
- Snježana Ružić (1970.)
- Ljiljana Dobrovšak (1971.)
- Naida-Mihal Brandl (1971.)
- Mladen Tomorad (1971.)
- Marko Šarić (1971.)
- Teodora Shek Brnardić (1971.)
- Tvrtko Jakovina (1972.)
- Zrinka Blažević (1972.)
- Jakša Raguž (1972.)
- Gordan Ravančić (1972.)
- Hrvoje Klasić (1972.)
- Višeslav Aralica (1972.)
- Hrvoje Gračanin (1973.)
- Nataša Štefanec (1973.)
- Željko Holjevac (1973.)
- Vijoleta Herman (1973.)
- Kornelija Jurin-Starčević (1973.)
- Zrinka Pešorda (1974.)
- Ida Ograjšek Gorenjak (1974.)
- Ivica Šute (1974.)
- Kristina Milković (1974.)
- Zdravka Zlodi (1975.)
- Iva Kraljević (1975.)
- Iva Kurelac (1975.)
- Nikica Barić (1975.)
- Trpimir Vedriš (1976.)
- Blanka Matković (1976.)
- Ivana Horbec (1977.)
- Ivan Botica (1978.)
- Zoran Kantolić (1978.)
- Martina Grahek Ravančić (1978.)
- Branka Grbavac (1978.)
- Tomislav Galović (1979.)
- Hrvoje Kekez (1980.)
- Davor Pauković (1980.)