Razgovor:Josip Broz Tito

Samo pricate gluposti kad je Tito bio ziv zivili smo kao kraljevi nije bilo siromasni. I trebo je da ubija i cetnike i ustase jel su samo sirili mrznj medju narodom i vrsili pritisak na narod da bi oni imali korist.Vi pricajte sta god hocete al' kad bi se ujedinili Srbi,Hrvati i Slovenci bili bi jedna od mocnih drzava na svetu.U svemu sportu politici turizmu itd.Ljudi rijesite se tog nacionalizna zaboravite 1941 jasenovac 1991 Vukuovar itd.To nas samo sve visme postice da mrzimo jedne druge.Ono koji su tjeli da rasture SFRJ nisu dobro prosli omro Franjo mlad Slobo u zatvoru Alija mlad niko nije doceko ni 70 godinu.ZIVELA JUGA

Treba u podnaslov o smrti i kasnim godinama ubaciti:

Glavni članak: Smrt Josipa Broza Tita

Isto tako na dnu treba staviti:

I stavite više, ili ponovno otvorite članak.

--Jolo Buki Original 14:57, 31. srpanj 2007. (CEST)

Što se tiče gornjega komentara, kraljevski tretman bila je prolazna prividna slika. To su zapravo ogromni dugovi, koje se poslije Titove smrti nije moglo vraćati. Dok je bio živ nije trebalo vraćati, a čim je umro sunovrat i inflacija. Što će mi prolazni prividni mir. I što će mi država potpuno različitih naroda. Da pišem na trima jezicima i dvama pismima? I uopće sad ne bi bili moćni. I uopće Tito nije za ništa zaslužan. On je tada bio predsjednik. Da je bio Mesić bio bi Mesić, da je bila Ivanka Boljkovac bila bi ona. Prijevod nerazumljivog pristrasnog gornjeg komentara:

Samo pričate gluposti, kad je Tito bio živ živjeli smo kao kraljevi, nije bilo siromašnih. I trebao je ubijati ustaše i četnike jer su širili mržnju među narodom i vršili pritisak na istog u svoju korist. Vi pričajte što hoćete, ali bi ujedinjeni Srbi, Hrvati i Slovenci imali jednu od moćnijih država svijeta. U svemu; športu, politici, turizmu... Ljudi, riješite se nacionalizma, zaboravite 1941. Jasenovac i 1991. Vukovar. To nas samo više potiče da mrzimo jedni druge. Oni koji su htjeli uništiti SFRJ nisu dobro prošli; umro Franjo mlad, Slobo u zatvoru, Alija mlad. Nitko nije ni dočekao 70. godinu. Živjela Jugoslavija!

Mnogo razlika u prevođenju baš sam primijetio. I ne može se zaboraviti zločin. I točka razgovora o Titu. Bok!!!!

--Jolo Buki Original 15:20, 31. srpanj 2007. (CEST)

O tekstu u cjelini

Cijeli tekst je u nekim dijelovima previše razvučen, uz nepotrebne usputne komentare. Dugačak je i svakako treba dodati podnaslove. Razdvojiti prikaze povjesnih događaja od opisa osobe.

Dobar dan! Tvoji su komentari zanimljivi. Naravno, članak ne može ostati ovako sa zagradama, nego bi možda bilo najbolje kad biste se ti i Mir Harven dogovorili oko konačnog teksta. On se najviše trudi oko uređivanja hrvatske novije povijesti, a moguće je da će samo vratiti članak na staro ako ne porazgovarate o tome. Ako ti nije problem, javi mu se na njegovu stranicu za razgovor da raspravite pitanja o Titu. --Zmaj 14:08, 28. rujna 2005. (CEST)

Ocjena 2.

Link na "ocjenu" je dobra ideja-no, sam je oblik teksta neadekvatan. Već je rečeno da ne odgovara po formatu wikičlancima (ni bilo kojim enciklopedijskim). Ne može biti oblika zagrada, umetaka, amo-tamo...Dodatci, korekcije i ostalo moraju biti integrirani u pregledan i čitak tekst-ovako ne može ostati. Mir Harven 13:40, 9. listopada 2005. (CEST)

interesantno

Interesantno je da je od svih clanaka o Brozu ovaj mozda najneutralniji po oceni lika i dela Broza.

Ocjena je pristrana

Kada se usporedi tekst o odgovornosti za zločine Pavelića i Tita, vođa ustaša ispadne bolja osoba !? Po njima Tito je neopravdano krajem rata naredio pokolj ustasa, domobrana i slično dok je Pavelić isprovociran naredio pokolj srpskih civila ???? Za mene pokolj civila koji su odvođeni od svojih kuća i pokolj poraženih vojnika ( i osoba koje su ih pratile ) se nikako ne može usporedit. Za svaki slučaj moram naglasiti da su ovi drugi više krivi. rjecina

Da, u pravu si. Ja sam otvorio novu temu u Kafiću. Valjda će se nešto napokon pokrenuti.

Sombrero 09:07, 14. veljače 2006. (CET)

Da malo sumiram. svoj dosadašnji rad…

Evo moj rad na Titovoj biografiji napreduje 8došao sam do 1939), i to ee biti na kraju ne jedan članak, nego serija; nema, veze, jer mislim da je riječ o osobi kja takav tretman ne samo "zaslužuje", nego neumitnom snagom i zahtijeva, bez obzira kakav emotivni odnos netko prema njoj ima!

Osim toga, baveći se njegovom biografijom proučavao sam i mnoge druge teme u posljednja tri mjeseca, i napisao ili pripremam i niz drugih članaka o povijesnim događajima i ličnostima: Andrija Hebrang, Moša Pijade, Holokaust u NDH, Bleiburški pokolj, Juraj (Juco) Rukavina, Vladimir Velebit. Dara Janeković itd. Plus ponešto što trba staviti o KOminterna, Komunizam, pa o aktivna miroljubiva koogzistencija itd.

Pišem pak striktno se držeći liteature, pa to ima oblik onoga što u zanosti zovu "pregledni članak", dakle autorski rad ali ne toliko kao originalno znanstveno djelo; to je način pisanja koji odgovara specijaliziranim enciklopedijama, o čemu nešto ima u članku Enciklopedija. A tom nivou obrade teme treba u Wikipediji težiti, da bude više od obične opće enciklopediji gdje se daje samo šturi pregled koji služi kao "podsjetnik" na temeljne činjenice, bez objašnjenja koja treba tražiti u specijaliziranim izdanjima.

Dakle, uz činjenice iz biografiju, ups, životopisa :) navodim i šire prikaze zbivanja i situacija, dajem kontekst, koji može pojasniti kako se Josip Broz kao osoba i kao revolucionar razvijao. Striktno izbjegavam eksplicitne vrijednosne ocjene, sve je u kontekstu: ako prihvatite neke pretpostavke, onda nešto drugo slijedi. Npr. detaljni prikaz utjecaja u djetinjstvu i ranoj mladosti (lijepa odjela, bečki valceri…) može objasniti neke bitne osobine njegove ličnosti. Detaljni opis djelovanja u Velikom Trojstvu, Kraljevici i Smederevskoj Palanci, uz ekskurs o velikoj ekonomskoj krizi poslije 1929, može osvijetliti zašto je netko u toj situaciji postao komunist (vidimo uostalom nevolje kapitalizma oko nas danas; kaže jedan aforizam: 45 godina su nam lagali o socijalizmu, i govorili istinu o kapitalizmu.) :)

A da se pri tome ne nameće stav o tome da li je to, što je netko postao komunist, dobro ili loše. To je povijest, a povijesti se ne sudi; treba je razumjeti!

Ne smije se olako davati jednostavne kritike, u stilu "poslije bitke svi smo generali", npr: pa vidio je kakve se strahote događaju u SSSR, svaki normalni čovjek morao se zgroziti i odustati od svega! I, što činiti? voditi čemerni život u Kraljevini Jugoslaviji pod policijskim terorom? Moliti se Bogu da jednom dođe parlamentarna demokracija ili ustavna monarhija? Baviti se političkim spletkama, kao Maček, pa se na kraju sakriti pod stol kada počne tuča? Nevolja je: tko se pod stolom skriva, tamo će i ostati. Da ne govorimo o onom totalnom luzeru Anti Paveliću, koji je spektakularno sve prilike prokockao i upropastio.

Događaji su kompleksni, i Tito je bio odgovarajuće kompleksna ličnost. Treba se čuvati privlačnih lakih, dogmatskih formula tipa "Broz je po povratku u zemlju proveo još snažniju boljševizaciju ionako dogmatski pravovjerne KPJ". Slažem se s Mir Harvenom da se "Ne radi toliko o često naglašavanoj povijesnoj distanci koliko o mitovima koji su se ispleli, s raznim motivima, oko Brozove ličnosti," Ti su mitovi pak i sami po sebi povijesna pojava i povijesna tvorba, koju treba razumjeti (pa sam recimo naveo jedno svjedočenje Rebece West o počecima tog mita). Međutim, vrijedi ući i u nijanse! Prostora imamo praktično neograničeno, a evo ja sam uložio i puno vremena. Fausto 16:39, 30. svibnja 2006. (CEST)

Loš profil članka

Članak treba vratiti na stanje kakvo je bilo, a dodatke, tko želi, neka raspisuje na posebnim stranicama. Primjer je http://hr.wikipedia.org/wiki/Srpskohrvatski_jezik i http://hr.wikipedia.org/wiki/Srpskohrvatski_jezik_%28povijest%29 Ovako se, trajnim dopisivanjem, članak pretvara u amorfnu melasu i postaje potuno neprimjeren enciklopedijsko0mu članku. Mir Harven 13:30, 18. srpnja 2006. (CEST)

Sredit ću to. --Zmaj 13:40, 18. srpnja 2006. (CEST)

Glede "vraćanja na stanje kakvo je bilo", to stvarno ne razumijem, što bi trebalo značiti? Na koji trenutak u povijesti bi trebalo vratiti?

Glede "trajnog dopisivanja", zar to nije suština wikipedije? Ja sam počeo marljivo proučavati Titovu biografiju, i koješta drugo što uz to ide, i kada bih zaključio da neki dio dovoljno dobro mogu prikazati, postavio sam taj dio teksta, umjesto da čekam godinu dana. (Plus koješta drugo, čak i dva članka o Stepincu, a još će mnogo više biti.)

Nikako ne vidim, da se članak pretvorio u "amorfnu melasu"; jedino je postao predug za JEDAN članak. Ja sam se i sam spremao razbiti ga na više članaka, nisam bio siguran kako to najbolje učiniti.

Evo Zmaj je uložio taj trud pa razbio životopis i na više dijelova nego što bih ja, te uveo kategoriju "Josip Broz Tito", što je postala opita potreba. No, nije mu bilo teško izdvojiti poglavlja koja sam ja već označio, tako da članak sigurno nije bio "amorfna mELasa".

Biografija do 1941. sada je mislim dovoljno obrađena. Mislim da sam to prikazao korektno i nepriStrasno, kao što sam i ovdje.

Ja sam već počeo pisati jednu straćenu biografiju koja bi bila na osnovnoj stranici, pogledat ću kako to sad izgleda nakon Zmajevog uređivanja, pa dotjerati ako treba.

Ostaje da se obradi Drugi svjetski rat, ovo što sada stoji, nije odgovarajuće. Prvo treba dati biografske podatke, o njegovom osobnom djelovanju i odnosima, zatim osnovne informacije o političkim odlukama, bitkama koje su se vodile itd. Dakako, još ostaje da se Narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije 1941-1945 obradi znatno podrobnije, kao što i zaslužuje.

Tu je problem sa ocjenama, koje se postavljaju kao činjenice, npr: »vještom politikom, Tito je uvukao dio predstavnika građanskih stranaka u svoj pokret«. Ta formulacija pretpostavlja da je NORMALNA situacija da predstavnici građanskih stranaka NE sudjeluju u antifašističkom pokretu odnosno pokretu otpora; a u drugim okupiranim zemljama u Europi, koje su imale snažan pokret otpora, tako nije bilo. (Čitao sam i Mačekove meoare i dvije knjige Ljube Bobana o HSS-u, pa ću i o tome, s vremenom, više pisati.)

Dio o ukupnim žrtvama Drugog sv. rata očito ovdje ne spada; tu treba poseban članak, ja sam ga zamislio i počeo pisati, a napisao sam Demografski gubici, Srbi u NDH: Broj žrtava, Holokaust u NDH. To je "induktivni" pristup koji preferiram, od jednosavnijih tema, ka složenijim.

Kada se pak radi o poratnom razdoblju, tu je nekoliko poglavlja, manje-više nesustavno. Treba podrobnije obraditi. I naravno posebne članek o povijesti Druge Jugoslavije, o "socijalističkom samoupravljanju", nesvrstanima itd. --Fausto 16:53, 19. srpnja 2006. (CEST)

Daj ne mlati. Vrati na staro, i proširi svojim pisanjem svako poglavlje kao zasebnu novu stranicu. Ovako je prevelik članak i nije za čitanje zbog opsežnosti. Mir Harven 14:14, 25. srpnja 2006. (CEST)

Nadimak

Zar je njegov nadimak tako usađen u glave. Obično se stavlja samo ime:Josip Broz,a ne Tito. Jedini ljudi koji na wikipediji u imenu članka imaju nadimak su Josip Broz Tito,Edin Osmić Edo Maajka,te Stipe Gabrić Jambo.--Jolo,11. kolovoza 2006.,22:37

"Tito" je postalo dio imena pod kojim ga svi poznaju. Takvih slučajeva ima još mnogo: Matija Vlačić Ilirik, Janko Polić Kamov (oni mi padoše na pamet, sigurno ih ima još!), pa i onih za koje je sam nadimak dovoljan: Staljin, Lenjin, Voltaire (što kod Tita naravno nije slučaj jer to je inače osobno ime, pa čak i prezime, Dennis Tito).--Fausto 16:03, 6. studenog 2006. (CET)

TITO je nastalo još dok je bio u Rusiji kao ilegalac,a znači,zapravo Tajna internacionalna teroristička organizacija.I sve upučuje na to da je ovaj J.B.Tito bio Rus.Kako?Zašto i od kuda? 1. "Tito" je bio Bosanac koji je,zapravo bio na radu u Rusiji,a bio je protivnik Karadžorđevićeve politike,pa je na Moskovskom radiju,preko nekih veza počeo voditi radijsku emisiju za ondašnje ex.Jugoslavene.Kako se pokazalo da dosta dijaspore dijeli njegovo mišljenje,Rusi su mu ponudili suradnju u rušenju Karadžorđevića,te da slobodno objašnjava dijaspori koliko vremena god da treba o "ljepšem" životu u Rusiji naspram Jugoslavije.Tada se i osnovala TITO-a (vidi gore). Kako se pročulo da taj Bosanac "Tito" (ime N.N.) diže pomalo dijasporu u Rusiji potpomognut Ruskom vladom protiv kralja,istoga je valjalo ukloniti.Nakon što je Karadžorđević dao smaknuti Bosanca,na njegovo mjesto došao je Josip Broz koji je također bio u Rusiji i član terorističke organizacije.Isti pogiba na Drvaru i dolazi Rus sličan Brozu i tek tada Rusija otvoreno potpomaže partizane.Iako je i sam Rus bio neodlučan,njegovi su mu ponudili doživotnu vlast u novoj Jugoslaviji kada rat prođe.(Što je na kraju i bilo)Rus Tito (ovaj kojega mi znamo) je pokušao napraviti i samoubojstvo,jer se bojao,s jedne strane Njemaca,a s druge strane da će se Ruska zavjera u Jugoslaviji otkriti. 3 Činjenice koje izazivaju sumnju da je Josip Broz "Tito" bio taj za kojega se predstavljao: 1. Vjenčani list. 3 komada - Jedan u Bosni,jedan u Hrvatskoj i jedan u Rusiji. 2. Rođendan - Prema narodu 25.05.,a sada vidim na Wikiju da ima još jedan. 3. Poslije 2. sv.rata,zanimljivo je da je Tito samo jednom posjetio "svoju majku" i "rodni Kumrovec". Pri posjetu Kumrovcu,isti nije znao gdje mu je rodna kuća,a majku su mu ondašnje vlasti proglasile ludom kada joj se približio i majka ga nije prepoznala,a ovaj Tito je imao sve prste na ruci (J.Broz nije imao mali prst na jednoj od šaka-odrezao nu je stroj) i kada je "majka" počela vikati da tko je on i gdje je njen Joža,UDBA ju je strpala u ludnicu,a za javnost je plasirana priča kako je to neka luda baba koja je htjela nauditi Titu Ima i još jedna činjenica,a ta je Titov jezik,ono kako je on govorio nije bilo niti Zagorsko nariječje,niti Hrvatski jezik.Svaka riječ mu je sa nj,lj,z.Treba pomno slušati govore i pametnom će biti dosta./John Wolf

Zločin

U tekstu Ante Pavelić se na njegovom vrhu nalazi definicija da je ratni zločinac. Nakon toga se nigdje ne navode zločini koje je počinio ?? U tekstu O Draži Mihajloviću se definicija zločin ili zločinac javlja 2 puta. U tekstu o Josipu Brozu se definicija zločin ili zločinac javlja 5 puta. Teko toliko da se zna tko je najveći južnoslavenski zločinac drugog svjetskog rata. rjecina 21:00, 13.08.2006.

Postoji, kao što s pravom upozoravaš, očiti nesklad, jer se u članku o Titu to previše spominje. Osobno, volio bih tu riječ izbjeći, jer je opterećena emocijama, osim u strogo definiranim rečenicama. Draža je jedini koji je sudski stvarno osuđen kao ratni zločinac (naravno, i brojni Pavelićevi suradnici). Trebaostati kod opisa djela koja su počinili (Pavelić i tito na čelu totalitarnih država, plus drugo, Draža organizirao teror i genocid isl).--Fausto 14:18, 17. kolovoza 2006. (CEST)

A koji je to zločin A.Pavelić učinio.I za one koje je znao,nije mogao reagirati jer je bio pod prismotrom Hitlera.Zanimljivo je kako svi govore da je Pavelić "dao" talijanima Istru i Dalmaciju,a zapravo je to napravio kralj Karadžorđević jer isti nije imao interesa za Hrvatsku.Zašto je Tito kojega svi toliko uzdižu,a s pravom je največi krvnik Hrvata u povijesti,dao istim tim talijanima Trst?Da Tito nije taj potez napravio,sada bi Slovenci gledali more samo u turizmu.I isto tako drži se da je antifašistička borba najava današnje Hrvatske - kada bi se gađali bananama!NDH je stvorena na volju Hrvatskoga naroda i bez ispaljenog metka,dok je Jugoslavija stvorena pokoljem nad stotinama tisuća Hrvata,a da do danas nitko nije za to odgovarao.Napomena - zločin Tita i partizana se dogodio nakon završetka rata!!/J.Wolf 24.06.2009.

Ja tu dodajem ogradu. Iz Istre sam. Dajmo primjer porodice mog prijatelja. Nikoga iz njegove porodice nisu partizani ubili. Jedan nono mu nije bio ni u jednoj vojsci pa nije ubijen. Isto tako imao je i članova porodice na Talijanskoj strani pa nikoga od njih nisu ubili partizani. To da je Tito ubijao Hrvate je izmišljotina i treba ju držati dalje od znanstvenih i enciklopedijskih termina. On je, u okviru svih ratnih događaja u povijesti, možda dopustio obračun sa zločinačkom ustaškom vojskom. I to je sve. Zar ste toliko naivni pa mislite da Pavelićeva vojska ne bi poubijala partizane nakon rata da su ustaše kojim slučajem bili pobjednička vojska? Ajde, ne trebate dramatizirati o partizanima i Titu van svake mjere jer ste degutantni. Što se tiče Istre, niju ju Karađorđević dao Italiji, nego nikad nije ni bila dio Hrvatske niti SHS! Koliko izmišljotina pišete, to je nešto nevjerojatno. --Lazar Latihi (razgovor) 14:22, 22. siječnja 2010. (CET)

Istru je Talijanima dao Nikola Pašić Rapalskim ugovorom iz 1920--78.1.107.248 19:33, 4. svibnja 2010. (CEST)

Prvo da se izvinem svima koji ovo citaju zbog greskih u textu kojih cu praviti posto nisam Bog zna sta mocan srpskohrvatskom ili hrvatskom jeziku. Drugo, svaka drzava ili svaki narod kreira svoju ili svjetsku istorju po svome nacinu. To drugim rijecima znaci da jedni kazu ovako a drugi ovako. Jedan primer samo: zapad (recimo SAD i Evrope) kaze da su 6 milijona zidovi stradali u drugom svjetskom ratu dokle arapske zemlje (Iran, Egipat itd.) kazu da nije tako ili neprihvate toju i imaju svoje argumente. Ja naprimer vjerujem da je toliko stradalo ne samo sto sam ucio u skolu (Austrija) nego sam i posjetio par logore gdje se to desavalo. Ali primerno vjerujem zasto sam ucio u skoli i zasto sam posjetio logore (neke privatno i neke sa skolom)

JOSIP BROZ TITO je po zapadnim mjerama NIJE bijo ZLOCINAC. Jugoslavija kroz JOSIP BROZA TITA uz pomoc zapada oslobodjena od okupatora (Hitlerove njemacke) tako se gleda historija i ima dosta indicija/ dokaza koji govore za to. Da su se zlocine desavali kada se 2. svjetski zavrsio, od Partizana neiskljucujem, ali to nije razlog naglasati TITU kao zlocinac. Desavalo se zlocina kada su amerikanci i englezi "cistili" prema berlinu. Poslije rata su njemci protjerani iz Sleske(njemacki. Schlesien) i tu niko nije proglasio pobjednike drugog svjetskog rata kao zlocince. Tesko je odgovoriti ko je na to kriv ako se licno ta osoba neuhvati koja je to cinila!

Da je TITOV rezim nije bio bez greske to je sasvim istina. Ali sigurno je da je projekat Jugoslavija najbolje funkcionisala pod njegovim rezimom i da su ljudi za vrijeme Jugoslavije zivjeli ukupno bolje nego danas. Hvala sto ste procitali tekst, i jos jedan put se izvinjavam za greske nadam se da ste svatili sto sam htjeo rjeci ovim rjecima! --Iusiurandum (razgovor) 18:42, 9. studenog 2010. (CET)

Ni malo neutralno

Ovo izgleda meni kao da je pisao neki anti-titoist.. sta se treba uraditi je pre urediti ove artikle.. posto je pisano sa jedne anti-tito strane.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 24.183.184.17 (razgovor • doprinosi)

Budi konkretan u svojim primjedbama. Pojmovi kao "pro-Tito strana" i "anti-Tito strana" ne znače ništa.--Fausto 16:05, 6. studenog 2006. (CET)

Dio o Bleiburgu npr. Koliko god treba navesti sve ipak smatram da su klasifikacije psihopatski i patološki ipak za političke skupove neo ustaša a ne ovakvu "objektivnu" raspravu.

O TITU

Zasto ne dopustate da se uredjuje tekst o Titu? U dva navrata sam dodao da je on odgovoran za pokolj 50 000 Hrvata na Bleiburgu i nakon dva ispravka ste sve zalokali. To je povijesna cinjenica, zasto to tu nije istaknuto??

Zato što tu stvar treba prvo ovdje, na ovoj stranici za razgovore prodiskutirati, pa onda uklopiti u tekst. Osim toga, način na koji si unosio tu promjenu nije bio sukladan pravilima Wikipedije, prema kojima moraš poštovati ostale suradnike, pa tako i one koji su se prije tebe trudili oko teksta. U tekstu prije tvoje promjene pisalo je da je Tito »odgovoran za odmazdu i represiju pri kraju rata i u poratnom razdoblju«, a nakon tvoje promjene: »odgovoran za odmazdu, represiju i pokolj 50 000 razoružanih Hrvata na Bleiburgu.« Ako malo bolje pogledaš razliku, ti si zapravo suzio sve samo na Bleiburg, a valjda je i osim Bleiburga bilo nekih loših stvari »potkraj rata i u poratnom razdoblju.« Čini mi se da u tom odlomku ne bi trebalo ulaziti u detalje, a da nitko ne spori događaje i zločin u Bleiburgu, Dravogradu i drugdje, možeš vidjeti u člancima koji se time bave. Pogledaj, primjerice, članak Masakr u Bleiburgu i vidjet ćeš da i ondje postoji prilično razvijena diskusija. Predlažem ti da pokušaš pogledati tu stranicu i na pristojan način predložiti promjene u stranici za razgovore, ako je to potrebno. Dakle, može se mijenjati, ali uz poštovanje drugih. Ja, osobno, nemam ništa protiv tvojih stavova, premda mi smeta što si mi napisao ono što si mi napisao, jer niti znaš tko sam niti zašto sam postupio kako sam postupio (to tek sada pitaš). Svatko je dobrodošao u Wikipediju i svatko je može uređivati, ali prvo treba naučiti poštovati druge.--Donatus 20:24, 16. studenog 2006. (CET)

Oprosti ono sam napisao u afektu.

Osim toga, čisto formalno: formulacija »odgovoran za odmazdu i represiju pri kraju rata i u poratnom razdoblju.«, koju je Suradnik:89.172.40.253 mijenjao, citat je, to je valjda dovoljno jasno označeno? To je citat iz [Hrvatska enciklopedija LZMK|Hrvatske enciklopedije]]. Učinilo mi se da je to izvor na koji ljudi neće imati primjedbi.

Događanja na kraju rata još nisu dovoljno obrađena ovdje, odnosno u posebnom članku ukategoriji JBT, a niti članci o Bleiburškom pokolju ne zadovoljavaju. To treba znatno šire obraditi. Ovdje o sustavnom obračunu sa političkim protivnicima.--Fausto 13:43, 17. studenog 2006. (CET)

Imaš pravo, u brzini nisam primijetio da je bila riječ o citatu.--Donatus 15:50, 17. studenog 2006. (CET)

Hrvat

Većina nas voli isticati da je on bio Hrvat. Stvarno istina. Rođen u Zagorju, ne može biti ništa drugo. Zločinac - evidentni. Samo pobjednik. Pobjednici pišu povijest i oni odlučuju tko je zločinac, a tko nije. Današnje viđenje Tita je samo posljedica onog što je u naše roditelje "filano" godinama. Moj pradjed, djed, otac i ja smo porijeklom iz sela kraj Karlovca u kom su u 2. svjetskom ratu bili ustaše. Svejedno, mnogi su promijenili stavove 1945. godine i kasnije da bi u socijalizmu čak zavoljeli "starog", kako ga često tamo zovu. Baka mi je rekla kako je on bio "dobar čovik i svi su plakali kad je mril". Voljeli su ga doslovno svi. Ja sam osobno neutralan u stavu prema "starom". Bio je jedan od mnogih kandidata iz vremena prije/za vrijeme drugog rata koji su htjeli srušiti Jugoslaviju. A jedini razlog zašto je uspio su Hrvati sami. Danas ljudi osuđuju "Oluju", a i ona je u biti model koji su partizani primjenili u svojim završnim operacijama. Protjerivanje Srba nije ništa različito od protjerivanja Talijana ili Nijemaca i Mađara. Tako da sve što danas postoji u ovoj zemlji, od stava ljudi od poslu i radu (svi očekuju da će dobit novac za nerad, još uvijek se ne mire s činjenicom da su dobili otkaz pošto ta institucija nije u starom režimu postojala) do političkih vođa (sve relikvije i dinosauri komunizma i đaci od "starog") je ostavština Josipa Broza. Najuspješniji je vođa koji pridobije bazu. On je pridobio bazu - mase. Dao im je dovoljno sredstava za život, tako da je uloga srednjih i onih oko vrha kraj njega bila zanemariva. Kažu - da, Hrvat, a sve srpska svita oko njega. Istina, ali on je svima njima zapovijedao i njegova je odluka bila krajnja. Imao je stari i stila, lijepo se zabavljao. Preporučio bih svima knjigu "Veseli diktator".— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.83.165 (razgovor • doprinosi)

Ovo prelazi mjeru racionalnog razmišljanja i prelazi u dvolično licemjerje. Evo, sada ste se sjetili da Tito nije bio Hrvat već Jugoslaven. A za Teslu i Andrića vječno se ističe njihova pripadnost Hrvatskoj i hrvatskom narodu. Pritom je Tesla bio istinski Jugoslaven, a Andrić se izjašnjavao Srbinom. Čak i u Istri, kada se izjasniš Istrijanom to se ne dopušta. Već imamo biti Hrvati ili slično. A za Tita ste odmah spremni prihvatiti neki nadnacionalni identitet jer vam je mrsko što je on bio Hrvat. U Istri pak neće biti nikad dopušteno izjašnjavanje Istrijanom jer treba nekako postići da se ljudi izjasne kao Hrvati i da ta brojka premaši 72%. --Lazar Latihi (razgovor) 14:22, 22. siječnja 2010. (CET)

Napisao sam nedavno da mislim kako treba izbjegavati emotivne i osobne osude kao "zločinac". Problem je snažne meocije i "metafizike", naime skreće se polemika na diskusiju "kakav je tko čovjek", a ne "što je u životu učinio". Svi "veliki" ljudi činili su i dobrih i loših stvari (a da i ne govorimo o relativnosti razumijevanja pojmova "dobro" i "loše"). Imamo grafite okolo "Heroj a ne zločinac", ako gledamo "metafizički", onda netkom može biti samo ILI jedno ILI drugo. Ako pak pitamo o djelu, a ne o čovjeku, dakle: "Da li je moguće da je neki čovjek počinio neka djela herojska, a neka zločinačka?", većina će se mislim složiti, da je to moguće; nakon toga ožeo diskutirati o pojedinim slučjaevima i pojedimim događajima, a ne o metafizici, pa se i strasti mogu prigušiti. (npr. Mirko Norac je na kraju, izgleda, prihvatio svoji krivnju za neka djela i tiho služi kaznu, studira, i nema više masovnog ogorčenja jer je on u zatvoru, uosalom hrvatskom. Za Gotovinu, od početka sam smtarao da nje smio bježati, a nadam se, da će biti oslobođen!) Tako je i sa Titom!

Tito je povijest. A povijesti se ne sudi, nego ju trea razumjeti.

Radeći na njegovoj biografiji prije nekoliko mjeseci, ulazio sam sve dublje u literaturu i probleme i postepeno sagledavao da je problem "objektivnog" pristupa teži, nego što sam mislio u početku, kada sam počeo ispravljati očite netočnosti i proizvoljnosti (iako je problem "objektivnosti" u historiografiji i inače složen, a ostale su neke proizvoljne tvrdnje koje nisam želio brisati. Da kondotjer… :)). Išao sam onda u širu analizu vremena u kojem je djelovao, proučavao sudbine drugih velikih ličnosti koje su određivale hrvtsku budučsnot: Maček, Pavelić, Stepinac, pa razni drugi koji su bili na jednoj od stana, uspješnici ili gubitnici (Hebrang, August Košutić, Mladen Lorković itd), o kojima sam također ponešto napisao ovdje, pa ima koristi od svega. Kako se rvem sa problemima pristupa, zaustavio sam rad na njegovoj biografiji, čitam mnogo dodatne literature, pa ču se jednom toga opet sustavno prihvatiti. Vjerojatno će to ići i ka historiografskim radovima sa pretenzijama na znastvenost (povjesničar sam, osim filozofa, po obrazovanju, ali na povijesne teme objavljivao sam samo eseje). Mislim da mogu dati novi prilaz, koji je potreban.

Ono što fascira je koliko je on uspješan u svojem djelovanu bio (po njegovim kriterijima!) osobito kada ga usporedite sa gubitnicima Pavelićem i Mačekom (također po njihovim vlastitim kriteriima)! Kao pacifistu, uznemirava me što se Maček toliko potpuo predao pred zlom i nasiljem. Tko se skriva pod stol, tamo i ostane! A Tito je pokrenuo posve iracionalno beskompromisnu borbu protiv svih u vrlo teškim uvjetima, i pobijedio. Što ga je učinilo sposobnim za to? Za Pavelića mi pak nikad nije bilo jasno kako ga netko, koliko god bio veliki hrvatski nacionalist po uvjerenju, tko ima kvocjent inteligencije veći od broja cipela, može smatrati uspješnim i pozitivnim - "Stvorio je državu?" Ma dajte, propala je za četiri godine, nije ju bio sposobna braniti dva dana nakon što su se Nijemci povukli, j**** takvu državu!

Za razliku od Tita, Pavelić je imao kardinalnu manu - bio je eklantantni kukavica. Tito se beskompromisno suprotstavio silama zla, a Pavelić im je išao niz dlaka, štono se kaže - klečući na koljenima. Ne mogu shvatiti kako itko može biti na strani ustaša. Hajde, u redu ako netko ima animozitet prema Titu i partizanima, ali to ne znači da odmah treba prigrliti zločinački i kukavički režim ustaša. --Lazar Latihi (razgovor) 14:22, 22. siječnja 2010. (CET)

Tu historiografija, zbog neadekvatnih prilaza, do sada nije dovoljno dala. Potrebno je recimo upotrijebiti antropološku mikrohistoriju za analizu osobe - e, ajde sad da ne davim više, postavio sam i kategoriju Kategorija:metodologija historiografije, pa ću više o raznim pristupima (bit će korisno studentima povijesti).

Ali, da dodam: njegovo "imanje stila" i "sosobnost da se zabavlja" ima veze s time, da je bio sposobna napraviti herojska djela! Pogledaj u biografiji do 1913, već sa 15 godina zavolio je lijepa odijela, zatim po Beču zavidno virio preko ograda kavana u koje kao šljaker nije imao pristupa, učio je plesati i svirati klavir, postao čak vrhuski mačevalac u borbi sa plemićima koji su vježbali od malih nogu! (Takve sitnice čine "mikrohistoriju", a none objašnjavalju ljude!) Kansije, kada 1921-1925. živi u Velikom Trojstvu, svi mu se obraćaju kao gospodinu, iako je običan radnik. Uvijek se fino oblačio, svaki se dan osobno brijao (i tijekom rata, osim par kritičnih dana na Sutjesci), uvijek bio uredno podšišan i počešljan. A tek njegove slavne plave okice! Zavodio je žene, a bogami i poneke muške :) (Ivana Šubašića npr.)--Fausto 13:32, 17. studenog 2006. (CET)

Jugoslaven

Tito je bio pravi Jugoslaven. Hrvatski Jugoslaven koji se borijo da budemo jedan narod.. sad mozete govoriti sta hocete.. Tito nije nikakav ratni zlocinac, to su bili Mihajlovic i Ante Pavelic.. Bez Tite nebi postojala Hrvatska jer bi Italija dobila citavu dalmaciju poslje 2. svjetskog rata, a Bosnjaci bi bili srbi. ! Tito je spasio sve jugoslavene, hrvate, srbe, bosnjake, a pogotovo slovence i makedonce.

Dodao bih 'i Istrijane'. U Istri je partizanski pokret bio jedini narodni pokret protiv fašizma i nacizma. Nije bilo ustaša i četnika. To nije bila istrijanska briga. Na je NDH i opstala, Dalmacija bi de jure bila NDH, a de facto talijanska. To uostalom predmnijenjeva srž NDH i činjenice da je bila samo satelitska država. --Lazar Latihi (razgovor) 14:22, 22. siječnja 2010. (CET)

Tito nije bio zlocinac???????? ma daj molim te, od kud samo ispadate... a ovo sta bi bilo kad bi bilo >sa dalmacijom, to ti je prijatelju moj demagogija....— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.63.177 (razgovor • doprinosi)

A u njegovo doba znatno je napredovalo osnovno školstvo i suzbijana nepismenost; što se po gornjem tekstu ne bi reklo. ;->--Fausto 13:50, 6. prosinac 2006. (CET)

Svi trče sad da ga nazivaju ratni zločinac, a čovjek je stvorio da nas svako u svjetu poštuje.. A kad pročitam George W. Bushovov članak na HR wikipedia nepiše ni jednom da je on ratni zločinac... e jes vam zapad oprao mozak. Tito je bio uništio naciste na bleiburgu, nije ubijo obične civile, kao što su radili mihajlovič i pavelič.. I u zakonu se zna da ubistvo nekog nije uvjek isto (ako naprimjer ubiješ nekog što siluje i ubija djecu, niko te ne gleda kao ubicu.. dok kad ubiješ djecu i žene onda te svako gleda kao ubicu.) Sramota za HR wikipedia da se ovako ponašaju kao da su bili robovi za vrijeme Tite..

George w. bush nije ratni zlocinac zato sto mu se nije sudilo i nije osudjen, ista stvar je i sa titom koji stvarno je ratni zlocinac. Zlocin je uvijek zlocin i svaki zivot je jednako vrijedan, to sto ti opravdavas bleiburg je bolesno, i netko takav kao ti sigurno nemoze pridonjeti objektivnosti wikipedie.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.63.177 (razgovor • doprinosi)

Nije ni tito osudjen, pa kako moze biti ratni zlocinac? On je povratio nasu zemlju hrvatsku, a sad ovdje govorite da je bio zlocinac.. A za Ante Pavelica to je samo jednom spomenuto.. ili budi neutralan ili idi na ustasa web i pisi tvoje misljenje (i pogresnu historiju)

Pa sta znaci da ako je napravio nesto dobro da to odma opravdava sve lose sto je napravio? ti si taj ko nije objektivan. Pafke

Hrvat - Jugoslaven

Živo bi me zanimalo koji se princip primjenjuje kada se Tita označava kao "jugoslavenskog" političara ili što već jer mislim da to nije u skladu s vremenom u kojem ne postoji ni jugoslavenska nacija ni jugoslavenski narod. Isto tako me zanima zašto po istom principu Ante Starčević nije austrougarski političar, a Alojzije Stepinac jugoslavenski biskup i srpski vojnik (ako je kriterij "država za koju se borio"). Ispravno po meni bi bilo da se primjenjuje prvo etnički, a u slučaju miješanog porijekla regionalni principi a po njemu bi Josipu Brozu najviše pripadao pridjev hrvatski. Mislim da politički okvir (npr. država) nije nešto što pripada na vrh u opisu neke osobe s obzirom da su taj okvir kao i političke preferencije promjenjive (i mijenjale su se za vrijeme Brozovog Života), nego bi to u vremenu nepostojanja hrvatske države (do 1991.) trebalo biti etničko i regionalno.

Dakle, konkretno pitanje za odgovorne, a posebno za "političare" (prešućuju, muljaju, izbjegavaju konkretne odgovore, pišu eseje, laprdaju na prazno, inače moralne kukavice i licemjere) s hr wikipedije, koji je princip pri određivanju nečijeg temeljnog pridjeva (onog koji stoji odmah pored imena)?

Čekam obrazloženje inače pridjev mijenjam u hrvatski. Paladin.hr 14:47, 22. prosinac 2006. (CET)

Edit: Ups, pa ovo se ne da mijenjat... ali trebalo bi... u čemu je problem?— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Paladin.hr (razgovor • doprinosi)

Piše na vrhu stranice zašto se ne da mijenjati. Stranica je zaključana zbog čestih izmjena. Probleme treba prvo riješiti u stranici za razgovor.--Donatus 08:58, 23. prosinac 2006. (CET)

Hrvat - Jugoslaven

Živo bi me zanimalo koji se princip primjenjuje kada se Tita označava kao "jugoslavenskog" političara ili što već jer mislim da to nije u skladu s vremenom u kojem ne postoji ni jugoslavenska nacija ni jugoslavenski narod. Isto tako me zanima zašto po istom principu Ante Starčević nije austrougarski političar, a Alojzije Stepinac jugoslavenski biskup i srpski vojnik (ako je kriterij "država za koju se borio"). Ispravno po meni bi bilo da se primjenjuje prvo etnički, a u slučaju miješanog porijekla regionalni principi a po njemu bi Josipu Brozu najviše pripadao pridjev hrvatski. Mislim da politički okvir (npr. država) nije nešto što pripada na vrh u opisu neke osobe s obzirom da su taj okvir kao i političke preferencije promjenjive (i mijenjale su se za vrijeme Brozovog Života), nego bi to u vremenu nepostojanja hrvatske države (do 1991.) trebalo biti etničko i regionalno.

Dakle, konkretno pitanje za odgovorne, a posebno za "političare" (prešućuju, muljaju, izbjegavaju konkretne odgovore, pišu eseje, laprdaju na prazno, inače moralne kukavice i licemjere) s hr wikipedije, koji je princip pri određivanju nečijeg temeljnog pridjeva (onog koji stoji odmah pored imena)?

Čekam obrazloženje inače pridjev mijenjam u hrvatski. Paladin.hr 14:47, 22. prosinac 2006. (CET)

Edit: Ups, pa ovo se ne da mijenjat... ali trebalo bi... u čemu je problem?— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Paladin.hr (razgovor • doprinosi)

Piše na vrhu stranice zašto se ne da mijenjati. Stranica je zaključana zbog čestih izmjena. Probleme treba prvo riješiti u stranici za razgovor.--Donatus 08:58, 23. prosinac 2006. (CET)

"Jugoslavenski" zato jer je to najtočniji opis. Buio je vrlo usko vezan uz tu državu, koja je povijesna činjenica. Nije naravno problem samo s Jugoslavijom i Titom, ima i drugih isčezlih država koje prave probleme.

Npr. čiji je šahist bio Tigran Petrosjan, svjetski prvak 1963.-1969.? Etnički Armenac, ali po rođenju Azerbajđanac, a većinu života živio je u Rusiji. Najtočniji je je ipak reći "sovjetski", jer vezan je uz SSSR i posebni odnos prema šahu koji je u toj državi postojao.

Čiji je vojskovođa bio Julije Cezar? Talijanski, s obzirom da je Rimsko carstvo davno nesalo iz povijesti?

Ako Korzika jednog dana pripadne Italiji, da li ćemo Napoleona Bonapartea početi zvati talijanskim vojskovođom?

Ako je sasvim normalno reći da je Aleksandar I. Karađorđević bio jugoslavenski (a ne "srpski") kralj, mislim da je normalno i reći da je Tito, geneneralni sekretar SKJ i predsjednik SFR Jugoslavije, bio jugoslavenski državnik i političar. Također i vojskovođa, jer vodio je Narodnooslobodilačku vojsku Jugoslavije, odnosno Jugoslavensku armiju. Borojević je recimo ipak bio austrougarski časnik.

Ante Starčević je naprotiv hrvatski političar, živio je u Hrvatskoj i sav njegov rad je bio vezan uz Hrvatsku. Isto Stepinac (u svakom slučaju, on nikad nije bio SRPSKI vojnik, nego JUGOSLAVENSKI dobrovoljac).

Uostalom, glede mene, može staviti oboje, "hrvatski i jugoslavenski", po dva kriterija. --Fausto 18:42, 28. prosinac 2006. (CET)

Tito je bio jugoslavenski politicar.. za to doba je vezan, nije za danasnje.. U to vrijeme je on bio jugoslaven iznad svega.. ma da ja mislim normalno da bi tako i ostalo da je ziv osto 100% .. Jugoslaven, to je sasvim normalno

EJ LJUDI TITO HRVAT?????

NA KOJEM POPISU STANOVNISTVA JE TITO NAPISAO DA JE HRVAT????? MA DAJTE. NEMOJTE LJUDI UZ TITU STAVLJAT PRIDJEV HRVATSKI JER JE ON BIO JUGOSLAVENSKI I KOMUNISTIČKI VODA. VOĐA TE JUGOSLAVIJE IZ KOJE SMO SE MI KRVAVO IZVUKLI. šTA JE REKO (AKO JE REKO) NA SAMRTI CUVAJTE MI JUGOLAVIJU NE CUVAJ TE MI HRVATSKU. AKO JE HRVAT ZASTO JE SJEDISTE JUGE BILO U BEOGRADU. PA STA ONDA STO SE RODIO U HRVATSKOJ. AKO SE NE VARAM MJESTO RODENJA I NACIONALLNOST NISU ISTI POJAM. TITO JE BIO JUGOSLAVEN NE HRVAT. Kingstone93 02:30, 8. siječanj 2007. (CET)

Prije svega, pisati SVE velikim slovima smatra ne deranjem, i zato neprijstojnim.

Bio je naravno i Hrvat, po ocu i po mjestu rođenja. To što se nekome ne sviđa njegova politika, nije u koliziji sa tom činjenicom.

Kako rekoh, moglo bi se staviti oboje, "hrvatski i jugoslavenski", jer imamo dva različita kriterija.

--Fausto 13:26, 9. siječanj 2007. (CET)

Jedna od Titovih je izjava je "ja sam Hrvat, ali što bih to sada isticao".
S druge strane gledano, ta je izjava nametnula pravila ponašanja (tu su svoju ulogu odradili, među ostalim, na žalost, i Hrvati-jugounitaristički jurišnici) nama Hrvatima u doba socij.Jugoslavije, u smislu (ne)isticanja svoga hrvatstva, odnosno vodila je do toga da se zatomljivalo svoje hrvatstvo.
Sva vodstva se nisu jednako odnosila prema jugoslavenskom unitarizmu. Neke su stranačke organizacijske jedinice ("partijske ćelije", u ondašnjem nazivlju) prozivale i napadale jugoslavenski unitarizam (i na stranačkim skupovima se to napadalo, jednako kao i nacionalizam), a bilo je i onih koje i nisu tome stajale na kraj, nego "ufino" vodile unitarističku igru. Kubura

jedna od titovih je izjava isto bilo "nije se pitalo tko je srbin, tko je hrvat, tko je musliman, svi smo mi jedno"...

Zeljko comment

Nije Tito na samrti rekao "Cuvaj te mi Jugoslaviju!", vec kralj Aleksandar Karadjordjevic na samrti u Marseju 1934.

Nije niti Aleksandar Karadjordjevic to rekao. On je opsovao majku svima njima. To su mu pripisali

Članak

Kao prvo wikipedija nije mjesto za isticanje nikakvih ustaških i komunističkih ideja. Nisu samo članci dio wikipedije nego su to i ovi razgovori. Razgovori u kojima se pise živjela juga ili živijo drug tito. takvi ljudi koji to pisu nisu blokirani nego nastavljaju provoditi takve ideje.pa di ste vidjeli u ovom clanku za dom spremni ili nesto tako a da to nisu bili citatati, jasno pise da je NDH nastala pomocu fasista i nacista i da nikad nije mogla samostalno odlučivat. No dobro ja ulazit u pristranost odnosno nepristanost ovog članka neću iako mislim da je autor ovog clanka mogao neke recenice rec na drugi nacin a isto tako od buhe pravimo slona i optuzujemo ga za fasizam neonacizam il nes drugo. no smatram da je wikipedija mjesto iznosenja povijesnih cinjenica ne necijeg subjektivnog misljenja i kad se piše članak trazi se da se bude objektivan ali isto tako je nedopustivo da se pise po wikipediji točnije njenim razgovorima zivjela juga ili tako nesto slicno. To je apsolutno nedopustivo. A druga stvar sta ste zapeli toliko za jasenovac. Je Jasenovac je bio dogodio se i to je dio nase povjesti. Jasenovac nije nikakav plemenit cin to je bila hrvatska greska koju smo ucinili i koji smo i morali platiti. Al sta cemo sad. necemo jos mozda stavit na zastavu HRVATSKA - JASENOVAC jer hrvatska nije samo jasenovac hrvatska je mnogo toga vise od jasenovca i mnogo toga ljepse. Jasenovac je bio greska koja se vise nesmije ponoviti. Kingstone93 03:19, 8. siječanj 2007. (CET)

Članak ima nekoliko autora, pa su pojedini dijelovi nekoherentni sa drugima. Zato treba konkretno navesti dijelove koje smatraš spornim.

Dakako, treba iznositi "povijesne činjenice", ali problem je historiografije (historije kao znanosti da nije baš jasno što je to "činjenica"; pogledaj npr. članak Što je povijest? (Carr).

Nema potrebe ovdje diskutirati o Koncentracijskom logoru Jasenovac. No kad si već spomenuo: kao Hrvat, ne mislim da je to "hrvatska greška koju smo mi učinili", nego ju je počinio ustaški režim. Kao ljevičar, eventualno bih mogao reći da je Bleiburški pokolj "greška koju smo mi učinili", ali takav diskurs ne koristim. Termin "greška" navodi na nešto što se dogodilo slučajno. Riječ je o zločinima, sustavno planiranim i organiziranim.

--Fausto 13:26, 9. siječanj 2007. (CET)

Ubaciti treba

Ubaci smrt pod Povezani članci. --Jolo Buki Original 10:43, 31. siječanj 2007. (CET)

Treba pod podnaslov gdje se spominje smrt: {{main|Smrt Josipa Broza Tita}}

isto tako, pod vanjske poveznice: {{wikicitat|Josip Broz Tito}}--Jolo Buki Original 14:19, 2. svibanj 2007. (CEST)

Dodao sam poveznicu u „Vidi također“, isto kao i wikicitat.--Donatus 15:10, 31. srpanj 2007. (CEST)

Zagonetan

Komunisti, pogotovo hrvatski, u samim počecima nisu podržavali Jugoslaviju, već smatrali da je to "versajska tvorevina..." (Dok su, primjerice srbijanski, bili vrlo za jugoslavenski koncept. Prisjetimo se samo kad je nastala zasebna organizacija KP Srbije...) Čak ih je raznoraznim(da sad ne navodim, znate o čemu govorim) zakonima ta država zabranila. Interesantno ostaje naziv KPJ prije same J - (Jugoslavija) i recimo JMO (Jugoslavenska muslimanska...) i opet to protivljenje "Jugi". Teško ga je svrstati bilo gdje. Uzmimo usporedbu gradova SSSR i Jugoslavije. Petrograd je preimenovan u Lenjingrad nakon Lenjinove smrti, Caricin u Staljingrad mnogo prije Staljinove smrti, a tako isto i Podgorica u Titograd mnogo prije Titove smrti. Titove Korenie, Titove Užice, Titova svačija telefnoska linija...Kumrovec se podrazumijeva, naravno ;) a opet...tolika ogromna razlika njega i "hazjajina". Nije baš ni tipični boljševički ekstremist, a opet ni baš tipični Jugoslaven(iako ovo sa jugoslavenski i to sve je već stvarno deplasirano, isto kao i atribut bošnjački - čim se prije ljudi svega toga oslobode, to bolje). Uistinu zanimljiva i po mnogo toga osebujna ličnost. Sve što mi ovdje zapravo navodimo, sve su to nagađanja. Stari nije do smrti dao da itko pročita što se njemu mota po glavi. Za Staljina, primjerice, je to vrlo jasno. Nemam boljševičke tendencije kad spominjem Staljina ovako puno, samo sam htio napraviti usporedbu uzevši u obzir Titov boravak/uzor u SSSR. --Fenix 00:36, 19. veljača 2007. (CET)

Nemas pojma sta govoris. Hrvati su izmislili koncept jugoslavije, ne srbi! To, isto tako mnogo hrvata (kao moja familija) i ostali su vjerovali u jugoslaviju dok nije doslo do krvavog rata. Hvala.

Nacionalnost

Bio je Jugoslaven po nacionalnoj pripadnosti. On nije zivio u samostalnoj hrvatskoj... i ako vec idete na rodjenjem, rodjen je u austro-ugarskoj.. mama mu je slovenka.. bio je jugoslaven.

Bio je Hrvat. A ovo da je rođen u austro-ugarskoj je po engleskom načinu. Dakle rođen je u kumrovcu,a kumrovec je u hrvatskoj uvijek bio. I što onda ako mu je majka slovenka? I kad je Hrvatska bila samostalna u to vrijeme???Hrvatska je prvi put samostalna u 1992. A on je onda već bio 12 godina mrtav. I što si toliko navalio da dokažeš kako nije bio hrvat? ne razumijem takve ljude Koja ti je korist od toga?

Pa bija je jugoslaven, sam se i ja slazem.. taj covjek je volio jugoslaviju i jugoslavene, a hrvatska je bila samo dio te drzave..

Kako voleo Jugoslovene?

Kako je voleo Jugoslovene kad je pod njegovim vodjostvom ubijeno na hiljade nacionalista, pocev od djenarala Draze, preko Kocevskog Roga do Golog otoka?!

Kako je Hitler volio njemacku kada je ubio Njemce u logorma? Sve i jedan politicar ima prljave rabote. Cak i Josip Broz. Ali gospodine budite sigurni: kad j e umro Tito ostavio je mir, slobodu i bezbjednosti. Priznatu zemlju je napravio od Jugoslavije. Gdje sve to danas? Slovenija se uvukla u dugove (cak i privreda se smanjila) Hrvatska ima vise duga nego bivsa Jugoslavija (samo su izgradili auto puteve)u Bosni samo svadja medju federacije i republike Srpske (za vrijeme Tita= mir) moglo se putovati nije trebala viza (turisticka viza na tri mjeseca). U Bosni nemozes bez vise van kucnih vrata, mislim razumijete sta mislim (sloboda)a price od nasih roditelja da su mogli spavati po nocu gdje su htjeli i da ih niko nije diro isto poznajemo (bezbednosti) Srbiju bombardovali (koje smiju Jugoslaviju za vrijeme Tita dirati) Svadja oko Kosova. To je bilo za vrijeme Tita ali nikada nije eskaliralo u smislu da se ratovalo. Naravno moglo se investirati pare na pametniji nacin nego sto se ulagalo u JNA(imali bi autoput u 70ih od Jesenica do Skoplja)Nemijese zaboraviti da je bio liberalan komunizam (zapadni interpreti, zapadna muzika itd.) znaci treba da se gleda sve ukupno. I ukupno je volio Jugoslaviju --XxadvocatusdiabolixX (razgovor) 14:45, 7. lipnja 2010. (CEST)

Sramota oko čega se svadjate

Toliko smo sami sebe nahvalili ,kako smo mi "napredni" "kulturni" "fini" a kako su svi ostali "nazadni" "nekulturni" itd. Ovdje Hrvati pokazuju svoje lice :( I cijeli svijet to gleda ...

Tito je bio velika ličnost i kao takva zaslužuje opširniju biografiju i u Wikipedii ! Zar da se i ovdje nastavlja blaćenje,iskrivljavanje povijesti ? Zašto služi naučno istraživanje ? Zašto služe raniji Biografi ?

Sveti Ante ,da se mene pita ,uzmi oba a vrati nam T I T A !!!

Zeljko komentar

E moj druze, mnogo si ti verovao komunistima, skoro sve ono sto su pricali. Ljudi uvek uporedjuju ono juce i ono danas. A treba uporedjivati, kako je bilo ono juce a kako je trebalo da bude i kako je ovo ddanas, a kakvo bi trebalo da bude. Slazem se da je za vreme Tita materijalno bilo bolje nego danas, ali to je nazalost placano krvlju ljudskom.

Zaključana stranica

Baš me zanima do kada će ova stranica biti zaključana ? Možda (ali samo možda) griješim ali ova stranica neće moći biti otključana u sljedećih deset godina pošto će biti stalni ratovi editiranja s zagovornicima svetog Ante (Ante Pavelića) čije ideološko mišljenje govori kako je Ante bio dobar (neshvaćen) čovjek, a Tito loš (ubojica Hrvata i svega Hrvatskog). --Rjecina 21:45, 4. svibanj 2007. (CET)

Da ja sam objektivan (odgovor na pobrisani bezobrazni komentar) ! Činjenice su veoma jasne. Tito je bio komunist i pragmatičar, dok je Pavelić bio quisling i kukavica (bjeg). Ja više poštujem Dražu Mihajlovića koji je ostao i borio se do "posljednjeg daha" protiv mrskih komunista nego kukavicu koja bježi iz domovine. Pošto sam objektivan o Titi bi mogao reći mnogo loših stvari, ali to nema smisla pošto su se ostali oko toga dobro potrudili. Odgovor na prilično glupu raspravu da li je Tito bio Hrvat sam čuo u inozemstvu prije mnogo, mnogo godina. Tito je bio posljednji Habsburg (nacionalno-ideološki). To pretpostavljam nije potrebno objašnjavati.

Za kraj da se vratim na tematiku tko je bolji Tito ili Pavelić odgovor je jednostavan. TITO !! Zašto ? S tim odgovorom nemaju nikakve veze stilovi vladanja, zločini ( ubijanja ) ili neki drugi banalni razlozi. Jednostavno Pavelić je počinio jedini povjesno neoprostivi grijeh: "Izgubio je rat". Čisto me zanima da li itko može pobiti ovu zadnju neoborivu činjenicu. --Rjecina 6:40, 5. svibanj 2007. (CET)

Potrebne izmjene u tekstu

• 1 Posljednje godine: Većina teksta je nepotrebna. Navodi o izoliranom Titu previše liče na dogmu o dobrom vladaru okruženom lošim savjetnicima. Reagan je o tome pametno rekao svojom izjavom (u stilu):

"Ja sam odabrao ljude na državnim dužnostima i ako njima ne mogu da vjerujem..." Zaključak Tito je sam kriv za nastajanje te situacije i to se treba nekako navesti. Komentar o njegovoj navodnoj ljubavnici je također nepotreban. Koji šef države što drži do sebe nema ljubavnicu ?!

• 2 Ocjena : Ovaj dio teksta je najluđi. 1/4 ili 1/3 cjelokupnog teksta je ocjena titove ličnosti ?? Ta ocjena koja je lično mišljenje njenog pisca je najveća glupost koju sam do sada vidio na hrvatskoj ili engleskoj wikipediji (tu je veoma blizu priča o Aetiusu). Ako ne griješim ocjena nečega uvijek more biti kratka, a ne postati nova knjiga zbog čega bi se cjelokupna ocjena trebala pobrisati i ponovno napisati u puno sažetijoj verziji.
• 3 Vladavina Jugoslavijom: O ovome je u tekstu napisano jedno veliko ništa ili ako ćemo to drugačije reći Ocjena Tita je duplo veća od dijela koji govori o njegovoj vladavini Jugoslavijom. --Rjecina 7:01, 5. svibanj 2007. (CET)

Ako ćemo još cjepidlačiti Vojni značaj partizana kao da ga je pisao Kirk Ford čiji knjigu, inače doktorski rad, sam ispljuvao na Amazonu. Ako su partizani stalno bili u defenzivi zašto bi ih onda Nijemci uopće napadali?? --Ivan Bajlo 19:39, 7. svibanj 2007. (CEST)

Otključavanje, kratko

Molio bih nekog od admina da na krtako otključa članak, da dodam par slika i sredim predložak, tj. da postavim Predložak:Politički vođa, kao što će biti na svim političkim vođama. --Edgar Allan Poe 10:29, 19. svibanj 2007. (CEST)

Ćeli bih da se otključa da postavim predložak, gore naveden da ažuriram neke od političara sa područja Hrvatske. Titovih slika ima na commosnu tako da mogu uz predložak dodati i sikovne materijeale, te zamijeniti par slika koje imaju i ovdje i na commonsu. Predložak koji je trenutno tamo je samo tablica, koja izlazi iz upotrebe i trebala bi se zamijeniti sa gore navednim predloškom. --Edgar Allan Poe 11:58, 19. svibanj 2007. (CEST)

Slike:

• J broz.JPG
• Tito-poza.jpg
• Tito, josip broz.jpg
• Tito-i-nixon.jpg
• Titoindiranaser.jpg
• Tito,kenedy.jpg
• John Kennedy Greeting President Tito jpg.jpg
• Tito-gadafi.jpg

Glasovanje

Kako administratori traže da se mi složimo o tekstu predlažem sljedeće glasovanje o dijelu teksta pod imenom ocjena ( i sve što je ispod njega).

• Tko je za to da taj dio teksta ostane ?

• Tko je za to da se taj dio tekst pobriše ?

Rjecina

Nije mi jasno čemu uopće služe ocjene neke proizvoljne individue u enciklopedijskom tekstu. Radije bih da se stave dva poglavlja, glavne zasluge Josipa Broza gdje bi se pobrojalo što je sve dobro učinio, i drugo poglavlje gdje bi stojalo sve što mu kritičari predbacuju. Taj prikaz s različitih strana pri tom nikako ne bi mogao izgledati ovako:

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mile_Budak&diff=next&oldid=18152

jer različite poglede moraju pisati oni koji o subjektu zbilja različito misle. Paladin.hr 21:56, 11. srpanj 2007. (CEST)

Tito u Vezi Samostalne Hrvatske

"prije ce se sava okorentu i teci prema triglavu nego sto ce biti hrvatska svoja drzava"

Ovaj govor je veoma popularan, to jedan Hrvatski patriota nebi rekao, nego samo jedan Jugoslavenski nacionalista. Ne krivim ga za to sto je rekao jer nikad nismo bili postovani u sjvetu kao za Titino doba.

Imaš li referencu kada je i gdje Tito to rekao?

Tito ni pod razno nije bio "jugoslavenski nacionalista".--Fausto 14:57, 30. kolovoz 2007. (CEST)

Po cemu to kazes? Bio je prije jugoslaven nego komunist cak, kad je reko da je jugoslavija bitnija nego slusati moskvu.

Evo dokaz:

"Sada smo vidjeli da se u jednoj republici tako rekuć kao kula od karata srušilo sve ono o čemu su sanjali oni koji su od Matice hrvatske stvarali nekakvu partiju. Oni su već propovijedali da će jednog dana ići u Ujedinjene nacije, da će, malo-pomalo, i armiju u Hrvatskoj uzeti u svoje ruke. E, baš će oni, dugo počekati da to uzmu (buran aplauz). Ja mislim da će se prije Sava okrenuti natrag i poteći prema Triglavu. (smijeh i snažan aplauz)."

Ovo je dobro poznati Titov citat te jasno izražava njegov stav prema Hrvatima. Prije će Sava krenuti uzvodno, nego što će Hrvati dobiti svoju samostalnu državu. Iako je Tito imao brojne zasluge u vraćanju "okupiranih" hrvatskih područja (Dalmacija, Primorje, Istra) te uspostave novog Ustava (1974., omogućeno jačanje samostalnosti republika i pokrajina; no i dalje su bili pod krovom Srbije), zaslužan je za uvođenje Hrvatske u jedan nejednaki i podli položaj naspram Srbije – zapravo smo bili svi njihovi robovi. To negirati je bespotrebno, jer da je "Juga" funkcionirala pravedno, do raspada nikada ne bi ni došlo.

Prije svega, kada ulaziš u ovako značajnu diskusiju, bilo bi lijepo, da se prijaviš i predstavniš! Svima nam je nadam se stalo, da dobijemo što bolji tekst o tako važnoj povijesnoj ličnosti.

Ja sam o Titu čitao mnogo, pa am i pisao. Zapravo me pisanje ovdje prošle godine potaklo da se dublje udubim, i smatram da njegova valjana biografija tek treba biti napisana. Možda ja to napravim, ali tek za nekoliko godina.

Tvoje prvo navođenje nije bilo doslovan citat; ovo drugo valjda jest - pa te molim referencu: valjda znaš, što je to? Proučavao sam i njegova "Sabrana djela", ali mi baš nešto nisu pri ruci. :)

Tito nije bio jugoslavenski nacionalist. To su u razdoblju između dva rata bili pristaše Jugoslavenske demokratske stranke, među njima je bilo i nemalo Hrvata, koji su zastupali postojanje jugoslavenske nacije, u kojoj postoje tri "plemena". Tito to nikad nije zastupao. Bio je međutim jugoslavenski patriot. Srbi se i danas užasno ljute na njeg zbog ustava iz 1974, koji je republikama dao pravo na samoopredjeljenje, pa je to Hrvatska iskoristila 1991. Da smo "svi bili srpski robovi" je izraz strasti. Ne stoji.--Fausto 15:27, 4. rujan 2007. (CEST)\

Grijesis. Tito je bio Jugoslavenski Nacionalista. Cak je bio i optuzen od Staljina da je Jugoslavenski nacionalista prije nego sto je i bio komunist. Tito je isto tako dao izjavu da mu je naj draze bilo kad su se mladi izjasnjavali kao Jugoslaveni umjesto srbi, hrvati itd.. Moras malo vise citati. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 24.107.238.16 (razgovor • doprinosi) 18:45, 28. prosinac 2007.

Bleiburg

Pozdrav svima!

Nadovezao bih se na dio članka o Titu, gdje se govori o Bleiburgu. Tito NIJE kriv za Bleiburg, već Pavelić i ustaško vodstvo! Za to dokazi postoje, a prvi je Titova zapovijed o zabrani djelovanja prijekih sudova....o tome je govorio g. Slavko Goldstein i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u svom posljednjem intervjuu HRT-u prije svoje smrti. Drugi je dokaz uporno odbijanje oružanih snaga NDH da se predaju kod Dravograda u Sloveniji, pritom je izginuo velik broj hrvatskih civila, jer su se naoružani ustaše pomiješali s civilima i pritom otvarali žestoku vatru na partizane i britanske Spitfiree, pa su ovi uzvratili vatru i jasno pobili dosta civila (ne opravdavam ni ustaše ni partizane!). Treći je dokaz, prisilna mobilizacija mnogih zagrebačkih 18-godišnjaka u drugoj polovici travnja 1945. bez ikakvog vojnog iskustva i njihovo doslovno tjeranje na povlačenje do austrijske granice. Tito je tražio od svojih jedinica da se prema svim ratnim zarobljenicima ponaša u skladu s ratnim konvencijama. Četvrti je dokaz taj što je tadašnja Jugoslavenska armija bila popunjena velikim brojem oficira ili časnika koji su primjenjivali sovjetske metode obračuna sa zarobljenicima (znamo kakve su one!). To će se posebno pokazati prilikom sukoba Tita i Staljina i Rezolucije Informbiroa, kada će mnogi generali i časnici napustiti Jugoslavensku armiju, zbog svoje odanosti Staljinu i pobjeći preko granice u Rumunjsku, Bugarsku itd. Nažalost, Tito nikad nije uspio iskorijeniti tzv. "lijeva skretanja" u partizanskom pokretu, tj. staljinistička zastranjivanja u pogledu prijekih sudova i samovoljna strijeljanja, iako je u Crnoj Gori, Tito naredio da se nad svim takvim "sucima" provede pravda. U svakom prokletom ratu, tako i ovom, uvijek je vrijedila rimska poslovica: "VAE VICTIS" ili "Jao pobijeđenima!". Tako je uvijek bilo i bit će, nažalost. Ne zaboravite da su SAD, najdemokratskija zemlja svijeta, u Vijetnamu pobile tri milijuna civila, u Drugom svjetskom ratu, prilikom oslobađanja konc - logora, bez ikakvog suđenja postrijeljale na tisuće SS-ovaca. Nitko za to nije odgovarao niti će ikad. Ne opravdavam nijedan zločin, pa tako ni Bleiburg. Tamo je pobijeno previše mojih sunarodnjaka Hrvata. Kao ljubitelj lika i djela Josipa Broza Tita, prvi ću, ako treba, potpisati peticiju za suđenje partizanskim zločincima zbog Bleiburga, jer TI SU MANIJACI, samovoljno ubijajući nevine, nanijeli ubitačnu ljagu na jednu plemenitu borbu kao što je to NOB, ali ne i Tito.

Hvala!— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Frby (razgovor • doprinosi)

Tito je jedan od najvećih ratnih zločinaca i između ostalog kriv je i za Bleiburg.Zločine su radili partizani i što se tiče Ustaša nitko nije morao biti ubijen tamo.Supersven (razgovor) 23:37, 17. lipnja 2013. (CEST)

Tehničke stvari

Ne bih ulazio u rasprave o Titovom liku i djelu nego samo želim napomenuti da članak treba malo tehnički urediti i dotjerati, prije svega mislim na slike jer nekih slika uopće nema, a stoje nazivi. Također bi na ponekim mjestima članak trebalo još malo kroatizirati (izraze tipa "učestvovati" itd.). Ideja zaključati članak dok se ne postignr dogovor nije se pokazala dobrom jer oko ovakvih stvari iz novije povijesti ni povjesničari ne mogu "postići dogovor" pa kako bi wikipedisti. Zato mislim da bi trebalo smanjiti stupanj zaštite i uređivanje onemogućiti samo IP-ovima, a suradnike koje budu neopravdano izmjene upozoriti, a na kraju i blokirati. --Flopy (razgovor) 13:02, 2. svibanj 2008. (CEST)

Ako admini odbiju smanjiti stupanj zaštite (obrazložiti molim) onda molim da isprave tehničke detalje na koje sam uputio. --Flopy (razgovor) 13:04, 2. svibanj 2008. (CEST)

Datum rođenja

7.5 ili 25.5 ? koja je fora?— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.1.141.86 (razgovor • doprinosi)

rođendan

Koliko znam, čovjek se rodio 7. svibnja. Otkud 25. svibnja i tko je odlučio o promjeni datuma rođenja trebao bi istražiti netko koga zanima ta tema. Možda bi najbolje bilo pitati njegovu unuku Svetlanu (pojavljuje se u javnosti s vremena na vrijeme).

--Daki (razgovor) 12:35, 8. svibanj 2008. (CEST)

da, čovjek se rodio 7. svibnja, ali kako je tijekom rata često korisitio lažne dokumente u narodu je zaživio datum 25. svibnja i tito ga kasnije nije htio mijenjati.

smiješan mi je onaj komentar gore od nekog idiota da bi bilo tko na titovu mjestu imao isti utjecaj... haha.. da, sinko moj, zato su ga tako slavili u svijetu i davali mu ordene.. zar netko ozbiljno može zamisliti recimo sanadera da uspješno žonglira između dva bloka ne uvlačeći se u dupe ni staljinu ni kaubojima? i na što se svodi današnja proeuropska politika? na neuspješno kopiranje zapada, a ni sami ne znaju što kopiraju ni gdje kopiraju. tito je imao dobar osjećaj za potrebe ovog prostora i od austro-ugarskih robova načinio državu koja je stajala na čelu nesvrstanih zemalja i pitala se nekog vraga.. koliko sad vrijedi glas hrvatske i tko li je što pita... i što to fali raznovrsnosti? raznovrsnost obogaćuje i sretna sam što znam tečno tri jezika i dva pisma. svijet je samo čakao da čoban umre pa da u toru potpale fitilj, a potomci su nepismenih budala čiji otac i majka znaju ukupno četiri slova razdragano prigrlili ideju kako im njihova glupost i neobrazovanost nije kriva za neuspjeh u životu, nego eto tito... i svi razbojnici, pljačkaši i ubojice odjednom postadoše politički izgnanici... ah, pun mi vas je.. kufer.

Defanzivni partizani

U tekstu o Titu stoji: "njegova je vojska stalno bila u defenzivi"

Ovo nije pravilna procjena. Sama bit gerilskog ratovanja je napad na neprijatelja tamo gdje je nepripremljen i povlacenje pred protunapadima nadmocnijeg neprijatelja. Dakle Tito i njegovi partizani su bili oni koji napadaju a onda bjeze pred jacim neprijateljem. Smatram da takav tip ratovanja ne može bit nazvan defanzivnim jer se orijentira na napad i bježi od neprijateljevog protunapada (dakle ne brani se već se povlači).

Molim ispravku.

Potraži poveznicu "uredi". --Ante Perkovic (razgovor) 23:39, 28. listopad 2008. (CET)

Ante vs Tito

Ante Pavelić- 70000 žrtava realne procjene Josip Broz- Njemački magazin Bild sastavio je listu najvećih masovnih ubojica koji su obilježili 20. stoljeće. Na Top 10 našao se i maršal Josip Broz Tito sa 1 000 000 žrtava

Kad jugonostalgičari shvate da u jugoslaviji nije bilo sve bajno i sjajno da je bilo ubijanja i zatvaranja, i da je tito među top 10 ubojica onda možda i ova stranica bude objektivna.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 193.198.135.202 (razgovor • doprinosi)

---

Tito je bez obzira na sve kontraverze koje ga prate,nedvojbena povijesna ličnost globalnog značenja,jedan od malog broja Hrvata svjetske važnosti.Stoga bi bilo razumno i poželjno da Hrvati te Hrvatska i Bosna i Hercegovina u cilju jačanja svog identiteta osvijeste važnost Tita i za današnje vrijeme.Za početak predlažem da hrvatska Vlada zatraži premještanje njegovih posmrtnih ostataka u Zagreb i organizira na Mirogoju pokop uz državne počasti... (25.03.2009)

---

Jugoslavija je, prema popisu iz 1948. godine imala 15.841.566 stanovnika, dok je 1981. godine imala 22.424.711 stanovnika. Kraljevina Jugoslavija je 1931. godine imala 13.934.038 stanovnika. Da ta tvoja (a i ovog Njemačkog magazina) logika stoji, Jugoslavija bi 1981. imala maks 18.000.000 stanovnika. Koliko sam ja skužio, u zapadnom svijetu su komunisti krivi za sve i svašta, pa tako na toj listi ni nema traga Musoliniju, ali su zato nabrojani svi najveći komunisti koji su ikad postojali (osim Castra). Još se i može zamisliti da je Mao Ce-tung pobio 50 milijuna ljudi, ali da je tito, na svojih 22 milijuna stanovnika pobio cijeli milijun ljudi, e to neće proći ni kod najvećeg anti-komunista, te tvrdnje su neosnovane, pošto je jednostavno nezamislivo da je ubijen u prosjeku svaki 21. stanovnik Jugoslavije. — Prethodni nepotpisani komentar {{subst:GENDER:Payo155|napisao|napisala}} je [[{{subst:GENDER:Payo155|Suradnik|Suradnica}}:Payo155|Payo155]] (razgovor • doprinosi)

Zločini

po titovoj ideologiji ubijeno je na tisuće i tisuće ljud — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.139.53.246 (razgovor • doprinosi) 00:27, 3. svibnja 2009..

Po Titovoj ideologiji ubijeno je preko 2 200 000 ljudi.U Večernjem Listu je objavljeno 1999. za zločin u Sloveniji 1 700 000 ljudi koji su išli na Bleiburg i još 200 000 drugih putnika i 300 000 ubijenih na Bleiburgu.Tijela su odvođena gdje su bili Nacistički i Ustaški logori da bi se smanjio broj partizanskih zločina i povečao broj Ustaških.Tu su još i logori unutar Jugoslavije:Goli Otok,Jasenovac(držali ga do 1949.),Stara Gradiška(do 1965.) i još ko zna koliko.Zločini nad franjevcima u Hercegovini i brojne masovne grobnice(Jazovka,Sljeme,otkrivena je nova na Širokom Brijegu ispod partizanskog spomenika i stalno se nove otkrivaju) i još ko zna koliko drugih zločina.Nije u redu da me se sad napada zbog ovoga i da se ovo cenzurira jer je istina nezaustavljiva i nepobijedljiva!Supersven (razgovor) 23:53, 17. lipnja 2013. (CEST)

Nije Draža nego Josip Broz

Ustaše i partizani su tokom WW2 vršili propagandu u narodu da će u slučaju ako Draža Mihailović pobedi u ratu izvršiti pomor Hrvata i muslimana. Ovo nije istina, vidjeti ovdje. U ratu je kao što znamo pobedio J. B. Tito i izvršio nad Hrvatima masakr u Bleiburgu. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 213.137.115.159 (razgovor • doprinosi) 11:12, 22. svibanj 2009.

Draža i Jezdimir su bili vrlo uvirljivi u istočnoj Bosni, a u Zagori, Poljicin i od Tromeđe do Cazinske Krajine je Mane bia vrlo uvirljiv. Tito nije mora riči reć. Kubura (razgovor) 18:53, 24. svibanj 2009. (CEST)

...

U ratu nema nevinih to je opće poznata stvar. Ako bi se sačinila lista koja je vojska počinila najviše zločina tokom WW2 na prostoru ex - yu redosled bi izgledao ovako:

• 1. Ustaše
• 2. Partizani
• 3. Nemci
• 4. Četnici

Inače, teritorije koje si nabrojao su ako se nevaram bile u sastavu NDH a ta država je kao i Hitlerova Nemačka sprovodila genocid.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Свифт (razgovor • doprinosi) 00:18, 29. svibanj 2009.

Aha, virojatno su ustaše pobile ekipu u Kragujevcu i pokoljima pacificirali Srbiju te ubijali ekipu po Crnoj Gori, Kosovu, Sloveniji i Macedoniji. To su sve bile ustaše. Kubura (razgovor) 02:21, 29. svibanj 2009. (CEST)

Istra

Smješna je teza u uvodu da je Tito vratio Istru Hrvatskoj. Kako će je vratiti, kada Istra nikad prije nije bila dio Hrvatske osim što se maglovito tvrdi da je sjeveroistočna Istra bila dio Tomislavove Hrvatske pred 1000 godina. A i to je nedavno Jutarnji List to doveo u pitanje. Dakle, Tito nije Istru vratio Hrvatsku, već je Istru osvojio i pripojio Hrvatskoj. --Lazar Latihi (razgovor) 17:47, 20. siječnja 2010. (CET)

"Maglovito"? Što je to "Jutarnji list" doveo u pitanje? Tko su i šta su oni?
Ako kome smeta šta su ondi bili Hrvati i šta želi krivotvorit činjenicu da su Hrvati bili većina na Istri od svog dolaska, neka pati. Hrvati su bili sve vrijeme većina, unatoč tome šta su u 19. i posebice u 20. st. bili izloženi nasilnoj asimilaciji, a elemenata etničkog čišćenja tih prostora od Hrvata je bilo koliko hoćeš.
Tito nije Istru osvojio. Tamošnji Hrvati su podigli ustanak i oslobađanje je krenulo dobro, no onda su Rommelove postrojbe izvršile temeljito "čišćenje terena" i pobili hrvatske partizane. Mali dil ih se uspia spasit i izvuć prima Gorskem Kotaru.
Imaj na umu da je velik dil onih "Talijana" koji su stali na stranu partizana i razumia hrvatske osićaje su bili Talijani hrvatskog podritla koji su bili svisni tega da su Hrvati.
Tito nije pripojia Istru Hrvatskoj. Istra je sama odlučila pridružit se matici Hrvatskoj. Čitaj dobro šta su ono bili odlučili 1943.. Kubura (razgovor) 05:12, 23. siječnja 2010. (CET)

Kao prvo, govori Hrvatski da te cijeli svijet razumije, a ne riječi tipa 'osićaji', 'uspia', 'dil' itd. Drugo, kako su Hrvati oduvijek većina u Istri? To je još jedan pamflet, pa čak don Luka Kirac u 'Crticama istarske povijesti' navodi da su Hrvati u Istri značajnije naselili u drugom valu, čini mi se da je spomenuto 18. stoljeće. Drugo, koje etničko čišćenje, toga nije bilo. Jedino je bilo propagande za prihvaćanje drugih nacionalnih identiteta, a isto su činili i Hrvati. Kad već govoriš o podrijetlu 'Talijana u partizanima', reći ću ti i da je Ivan Zuccon (Cukon), autor 'Krasne zemlje' bio lombardskoga podrijetla, a ne hrvatskoga. Uostalom, Istra je premali prostor da ne bi bilo mješanja. Kao što Hrvati svojataju Teslu, a Srbi Andrića. Iako su oni odabrali drugu stranu, ili čak jugoslavenstvo kao svoju naciju. De facto. Nije Istra sama odlučila pripojiti se Matici već je to odlučio komunistički vrh inspiriran nacionalističkim ispadima iz narodnog preporoda te zlokobnom vladavinom fašista (ljudi to i danas kobno pogrešno poistovjećuju sa Italijom). --Lazar Latihi (razgovor) 14:23, 23. siječnja 2010. (CET)

Povijesna je činjenica da prije 1943. odnosno 1945. Istra nikada nije pripadala Hrvatskoj osim njena istočnog dijela u vrijeme narodnih vladara. Da su Hrvati međutim itekako od samih početaka bili znatno prisutni u Istri dokazuje i Istarski razvod jedan od najznačajnijih hrvatskih glagoljaških spomenika. --Flopy ^razgovor 20:49, 23. siječnja 2010. (CET)

Eto Flopy, rekao si ono što je činjenica. A sad ako Kubura hoće i dalje braniti hrvatstvo radi toga samoga, pritom izlazeći iz okvira činjenica, to neka je na njemu. A ja predlažem da se iz članka o Titu, eto, ukloni ta konstantacija o 'povratku Istre Hrvatskoj'. --Lazar Latihi (razgovor) 11:08, 24. siječnja 2010. (CET)

Točna odluka ZAVNOH-a je glasila s:Odluka o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. Hrvati i Slovenci kao većinski narod u Istri imali su svako pravo odlučiti u kojoj državi žele živjeti i odlučili su. --Flopy ^razgovor 11:19, 24. siječnja 2010. (CET)

Deplasirane spekulacije da Tito nije bio Josip Broz?

"Jozef Klajn je pravo ime Josipa Broza":

http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/01/25/srpski/F01012401.shtml

Dr. Aleksandar Matunović koji ovo piše je osobni Titov liječnik.

Mislim da daljnji komentari nisu potrebni. Ako se gornja teza i osporava, ne može u tekstu pisati "Deplasirane spekulacije...". Ovo su vrlo uvjerljive teze. Zivac (razgovor) 21:27, 28. veljače 2010. (CET)

"Zločin" na Bleiburgu

Kao prvo, na Bleigurgu se nije NIŠTA desilo, sve što se odvijalo, odvijalo se na tzv. Križnom putu.

Kao drugo, Ženevska konvencija demantira Bleiburg (iliti Križni put) kao zločin u onom djelu u kojem govori da "Onaj koji ne poštuje Ženevsku konvenciju, nema se pravo niti pozivati na nju.". Naime kapitulacija NDH zbila se 8. svibnja, dok je oružje na Bleiburgu predano 15. svibnja. Ženevska konvencija kaže da se oružje treba predati bezuvjetno i odmah po kapitulaciji, no Ustaše to nisu učinile. Nego naprotiv, ratovali su slijedećih 6 dana, i to kao da ni nisu kapitulirali, tako da je tu očito kršenje konvencije. Istina je da su tu stradali civilili, pa i žene, ali se zaboravlja da pred kraj rata ima mnogo "presvlačenja", tako da Tito, pa ni niži slojevi nisu mogli imati nadzor nad svim svojim vojnicima. Također, pojavile su se tvrdnje da je Tito slao dopise svima da se ne smiju provoditi čistke, ali sumnjam da je ikoji dopis mogao stići do cilja prije nego što su se čistke odvile. Također je poznato da su se u svim zemljama antifašističkog bloka odvijale čistke, u Francuskoj su ljudi masovno ubijani (opet, naravno i civili stradali), u Engleskoj i Italiji također, pa čak je i sam Musolini ubijen kada je pokušao prebjeć u Švicarsku. Čistke su sasvim normalna pojava nakon rata, oduvijek bilo - zauvijek će i bit.

Način pisanja

Mislim da je ovaj tekst napisan neobjetktivno, pošto se o svakoj drugoj temi govori o tome šta je Tito napravio, no ne spominje se ništa o tome šta je dovelo do tog događaja. Nigdje se ne spominju sukobi sa Staljinom, Andrijom Hebrangom, Alojzijem Stepincom ili Rankovićem, gdje bi se trebale navesti obje priče (i one koje tvrde da su to namješteni procesi, ali i one koje ih optužuju), te mislim da svaki od ovih sukoba, a posebice ovaj sa Staljinom treba zaseban odlomak. Često se govori o brojkama žrtava, prvenstveno Golog otoka... To nisu žrtve Tita, komunizma ili neznam ni ja čega sve, to su nepravedno osuđeni ljudi, i toga ima svugdje u svijetu. Nigdje nema niti riječi o Slobodnom teritoriju Trsta, koji je jako bitan, te na kojeg se i danas poziva kada se govori o nekim temama, prvenstveno spor sa Slovenijom.

Promjena slike na Wikipediji

Molim Vas da mi se omogući promjena glavne slike Josipa Broza Tita na Wikipediji.

Hvala— Prethodni nepotpisani komentar {{subst:GENDER:MsFan555|napisao|napisala}} je [[{{subst:GENDER:MsFan555|Suradnik|Suradnica}}:MsFan555|MsFan555]] (razgovor • doprinosi)

Potpis

Potpis ćirilicom? Može li neki izvor biti naveden?

Neprofesionalnost

Priznajem, nisam pročitao cijeli tekst, ali sam iz samo jednog odlomka zaključio da je tekst, subjektivan, i neprofesionalno pisan. Najbolje to opisuju slijedeći djelovi rečenica: "Sve priče o tome kako «on to nije znao» bajke su za naivne" i "Još je znakovitije da Broz nikad u životu (koliko je poznato) nije pokazao ni znaka kajanja za zločine koje je naredio-što je jedan od najjačih pokazatelja duboke amoralnosti i patološke crte u karakteru koja se, nasreću, poslije nije mogla razmahati u većem opsegu (čak ako se i uzme u obzir Goli otok)." Također, kad se u istom odlomku spominje Bleiburg, odnosno njegove žrtve, nigdje se ne spominje da su upravo one prve prekršile Ženevsku konvenciju ne predajući se istog trena, po potpisivanju kapitulacija, partizanima, nego daljnim klanjem po teritoriju Jugoslavije na putu prema Bleiburgu. A poznato je da Ženevska konvencija među svojim stavkama kaže i to da onaj tko ne poštuje Ženevsku konvenciju, nema se pravo ni pozivati na nju. To ne umanjuje brutalnost nekih stvari koji su se sigurno događale, ali definitivno baca sumnju na slučaj u globalu, a i njega osobno sa izjavama suradnika kako je rekao da se civili ne smiju ubijati. Dakle ova prva rečenica koja je napisana u tekstu je jednostavno neprikladna za bilo kakvu enciklopediju, pošto zvuči kao da ju je sklapao neki lajk koji je mentalno na razini 15-godišnjaka. Druga rečenica je pak neprikladna zbog subjektivnosti, odnosno se o tim zločinima govori kao da je njemu za to suđeno, te da je on osuđen i onda kao "nije pokazao kajanje". Za šta, ako se po riječima naših "povjesničara" nije o tome smjelo zagovarati? Činjenica je da je ovaj odlomak pisan po američkom i zapadnom modelu gledanja na komunizam " to je komunizam i to ne valja. točka." ne sagledajući prave okolnosti (da nije bilo Golog otoka, Jugoslavija bi bila po rječima mnogih antikomunista zauzeta ipak goreg i "žešćeg" SSSR-a, da nije bilo Bleiburga, postojila bi opasnost od ustaške vojske u inozemstvu koja bi terorizirala Jugoslaviju odnosno njene stanovnike). Nadam se da će taj odlomak biti preoblikovan i da će se o njemu opisat Tita sa njegovog gledišta, gledišta žrtve, te sa riječima neovisnog gledišta, što bi ovo učinilo prvim pravim enciklopedijskim tekstom o Titu. — Prethodni nepotpisani komentar {{subst:GENDER:93.137.158.58|napisao|napisala}} je [[{{subst:GENDER:93.137.158.58|Suradnik|Suradnica}}:93.137.158.58|93.137.158.58]] (razgovor • doprinosi)

Svatko je slobodan uređivati članke poštujući određena pravila. Tvoja poruka baš ne odaje da ti je stalo do veće objektivnosti članka, pogotovo ovo ne odaje tu ozbiljnost nakane:

»da nije bilo Golog otoka, Jugoslavija bi bila po rječima mnogih antikomunista zauzeta ipak goreg i "žešćeg" SSSR-a, da nije bilo Bleiburga, postojila bi opasnost od ustaške vojske u inozemstvu koja bi terorizirala Jugoslaviju odnosno njene stanovnike«

Svaki daljnji komentar je po meni suvišan. Toliko o (ne)profesionalnosti. --Flopy ^razgovor 20:58, 18. prosinca 2011. (CET)

Enciklopedija?

Ljudi, jeste li vi pročitali podnaslov u članku Josip Broz Tito#Bleiburg i drugi pokolji 1945.? Dajte to sredite, to zvuči kao politički govor...nema izvora, nema nepristranog autora...pa nije ovo baš tako nebitan članak pa da svako u njemu liječi svoje frustracije. Ukratko, dajte se uozbiljite i sredite taj dio članka (ostatak nisam čitao, iako nakon ovoga ne vjerujem da ima smisla pokušavati). Pozdrav.--MirkoS18 (razgovor) 22:37, 21. prosinca 2011. (CET)

Dodati predložak {{Komunizam}} u kojem se nalazi i JBTito i titoizam

{{Komunizam}}

Pitanje

Interesuje me to, kakao je moguće da je Josip Broz Titio bio drugi Predsjednik Jugoslavije i to poslije Ive Lole Ribara od 1953.-1980. kada svi dobro znamo da je Ivo Lola Ribar poginuo kod Glamoča 1943.godine? Molim Vas da se ova greška ispravi! Hvala!— Prethodni nepotpisani komentar napisao/napisala je Gradjanin64 (razgovor • doprinosi)

Poveznica je na Ivana Ribara kao prvog predsjednika i prethodnika, ne i na Ivu Lolu Ribara.--MaGa 09:33, 21. listopada 2013. (CEST)

Diktator

U naslovu članka mora stati da je bio diktator. Ljubuski78 (razgovor) 22:07, 28. listopada 2013. (CET)

Nepristranost

Želio bi osporiti neutralnost ovoga članka. Članak ignorira 99% knjiga o Titu te se poziva na dvije knjige. Za usporedbu, članak na en.wiki ima 140 poveznica, ovdje 4. Navode se nebuloze da Tito nije bio Tito iako je to osporilo 99% povjesničara, za i protiv njega, a izvori te tvrdnje su koji? Nemamo ih u članku? Zatim se spominje Josip Broz Tito#Bleiburg i drugi pokolji 1945. što nema nikakve veze s enciklopedijskim načinom uređivanja, nema poveznica, izvora, ničega, kao i osttak članka. Zato želim da se ospori neutralnost ovoga članka. Dasmar (razgovor) 22:18, 28. listopada 2013. (CET)

Životopis

Da ne pišem na svakom razgovoru od životopisa, kojih ima poveći broj, životopis treba postaviti pod jedan članak, a ne imati čitav niz dijelova članaka (nisu to članci, to su dijelovi). Ovo izgleda kao da je netko veliki štovatelj Tita, pa životopis o njemu treba imati stranica koliko i on godina života.--Culo-sija 19:43, 8. prosinca 2013. (CET)