Arad (Arad, Rumunjska)
|
Arad |
|||
|---|---|---|---|
|
|||
| Koordinate: 46°10′N 21°19′E / 46.167°N 21.317°EKoordinate: 46°10′N 21°19′E / 46.167°N 21.317°E | |||
| Država: |
|||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Gheorghe Falcă (Demokratska liberarna stranka) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 46.18 | ||
| Stanovništvo (2002.) | |||
| - Grad | 172,827 | ||
| Vremenska zona | EET (UTC+2) | ||
| - Ljeto (DST) | EEST (UTC+3) | ||
| Poštanski broj | 310xxx (stari: 2900) | ||
| Pozivni broj | (+40) 02 57 | ||
| Gradovi prijatelji | Atlit, Fushun, Gyula, Hódmezővásárhely, Giv'atayim, Zrenjanin, Pečuh | ||
| Službena stranica [1] | |||
| Karta | |||
|
Položaj Arada u Rumunjskoj |
|||
Arad je glavni grad županije Arad u zapadnom djelu Rumunjske, u povijesnoj pokrajini Crişani, dio Transilvanije, na rijeci Mureş. Nalazi se blizu granice Rumunjske s Mađarskom i Srbijom. U prošlosti je grad bio pod vlašću Mađarske.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Arad se prvi put spominje u 11. st. Bio je dio Mađarskog kraljevstva. Nakon monglolske invazije 1241. se grade zidine. 1551. je potpao pod osmansku vlast. Karlovačkim mirom 1699. je ponovno vraćen Mađarima i dolazi pod vlast Habsburgovaca. U grad se doseljavaju Nijemci, Mađari i Srbi. Do 1783. se grade nove zidine.
U 19. st. se grad brzo gospodarski razvija, te 1834. dobiva status slobodnog kraljevskog grada. Grad je imao značajnu ulogu u Mađarskoj revoluciji 1848/1849. Arad je bio jedan od posljednjih uporišta Lajosa Kossutha 1849., kad su ga zauzele austrijske i ruske snage. U Aradu je pogubljeno 13 vođa revolucije koje Mađari nazivaju 13 aradskih mučenika.
U 20. st. se grad brzo industrijalizira (1909. je sagrađena prva mađarska tvornica automobila Marta). 1913. je sagrađena prva elektrificirana željeznička pruga u istočnoj Europi koja povezuje Arad s obližnjim mjestom Podgoria.
Nakon kraja 1. svj. rata 1918. se sastaje Rumunjsko centralno narodno vijeće koje traži pripojenje cijele Transilvanije s Aradom Rumunjskoj. To je postignuto Trianonskim sporazumom 1919. iako su prije rata 73% stanovništva činili Mađari, a 16% Rumunji. Nakon dolaska pod rumunjsku vlast se mnogi Mađari iseljavaju, a doseljavaju Rumunji. Arad je i dalje bio jedan od gospodarski najrazvijenijih gradova u Rumunjskoj i gospodarski centar Transilvanije.
Arad je zahvaljujući položaju blizu mađarske granice bio značajan gospodarski centar i tokom komunističkog razdoblja nakon 2. svj. rata. Arad je nakon Temišvara bio drugi grad u Rumunjskoj koji je srušio komunističku vlast 1989. godine. Nakon pada komunizma se grad jače razvija nego ostatak Rumunjske. 1999. se otvara industrijska zona.
[uredi] Zemljopis
Grad je smješten na krajnjem zapadu Rumunjske u blizini tromeđe Rumunjske, Mađarske i Srbije. Nalazi se u Panonskoj nizini u blizini planine Zarand koja je dio planinskog lanca Karpata. Nalazi se na meandru rijeke Mureş.
Arad ima vrlo značajan prometni položaj (nalazi se na križanju puteva prema Temišvaru, Oradei i Szegedu u Mađarskoj). Kroz Arad prolazi glavna prometna veza Rumunjske s Mađarskom i dalje prema zapadu. To je važno zbog mnogih stranih ulaganja koja pogoduju gospodarskom razvoju Arada.
[uredi] Znamenitosti
Značajna je gradska tvrđava koja je sagrađena u obliku šesterokrake zvijezde, a s tri strane ju okružuje meandar rijeke Mureş. Zanimljiva je gradska vijećnica građena u neorenesansnom stilu krajem 19. st., kazalište u neoklasicističkom stilu, palača kulture građena mješavinom raznih stilova (neoklasicizam, gotika, renesansa) i brojne palače u secesijskom stilu.
[uredi] Gradovi prijatelji
[uredi] Vanjske poveznice
[uredi] Ostali projekti
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Arad (Arad, Rumunjska) |
|
|||||||
