Suceava (grad)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Suceava
Stara gradska jezgra Suceave
Stara gradska jezgra Suceave
Grb
Grb
Koordinate: 47°40′N 26°16′E / 47.667°N 26.267°E / 47.667; 26.267Koordinate: 47°40′N 26°16′E / 47.667°N 26.267°E / 47.667; 26.267
Država: Flag of Romania.svg Rumunjska
Vlast
 - gradonačelnik Ion Lungu (Liberalno demokratska stranka)
Površina
 - Ukupna 52 km²
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 105.865
 - Gustoća 2.032 stan/km²
Vremenska zona EET (UTC+2)
 - Ljeto (DST) EEST (UTC+3)
Službena stranica [1]
Zemljovid
Položaj Suceave u Rumunjskoj

Položaj Suceave u Rumunjskoj

Suceava (poljski:Suczawa, ukrajinski:Сучава, mađarski:Szűcsvár) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj u pokrajini Bukovini, glavni grad županije Suceava. Suceava je povijesno, kulturno, gospodarsko i sveučilišno središte sjeveroistočnog dijela Rumunjske.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad se dijeli na dva zemljopisna oblika : brežuljke i ledine u dolini rijeke Suceave. Neobična konfiguracija grada Suceave uključuje dva luga - Zamca i Şipote - koji su smješteni unutar gradskih granica. Gradsko naselje Burdujeni je povezano sa ostatkom grada kroz avenije čineći da nalikuju na satelitski grad od Suceave. Grad leži na maloj rijeci po kojoj je i dobio ime Suceava, a 10 km od velike rijeke Sireta.

Povijest[uredi VE | uredi]

Suceava - plan starog dijela grada 1901. godine

Dimitrie Cantemir u svojoj slavnoj pokrajini Moldaviji daje ime gradu ( mađarski: Szűcsvár). Grad je dugo vremema bio glavnim gradom Moldavije i glavno prebivalište moldavskih knezova (između 1388. i 1565.). Grad je bio glavni grad zemljama Stjepana Velikog, koji je umro u Suceavi 1504.. On je sagradio crkvu svaki put kada je porazio neprijatelje vojske. Tokom vladavine Alexandrua Lăpuşneanua, sjedište je premješteno u Iaşi 1565..

Zajedno s ostatkom Bukovine, Suceava je pod vlašću Habsburške Monarhije (kasnije Austro-Ugarske) od 1775. do 1918. granica između austrijskog i ugarskoga dijela carstva prolazila je jugoistočno od grada. Na kraju Prvog svjetskoga rata grad je postao dio Rumunjske.

Tijekom komunističkoga perioda u Rumunjskog grad je industrijaliziran s teškom industrijom, koja je jako oštetila prirodu.[1]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po popisu stanovništva iz 2002. godine grad broji 105.865 stanovnika , dok je prosječna gustoća naseljenosti 2032 stan/km²[2]

Etnička pripadnost
Narodnost  %
Rumunji 98,17
Romi 0,48
Nijemci 0,35
Ukrajinci 0,27
Poljaci 0,23
Rusi 0,20
Mađari 0,06
Židovi 0,05
ostali 0,19
Vjeroispovijest
Vjera  %
pravoslavci 90,52
pentekostalci 4,6
rimokatolici 1,79
baptisti 0,81
adventisti 0,36
grkokatolici 0,07
ostali 1,85
Tvrđava u Suceavi

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Crkva Svetog Jurja u sklopu samostana Svetog Ivana sagrađena je 1514.. Samostan je oslikan freskama tipičnim u regiji, te je jedna od sedam crkava na popisu UNESCO-a kao svjetska kulturna baština. Sveti Ivan Novi bio Moldavski monah koji je za vrijeme turske okupacije propovijedao i bio je mučen u Ukrajini. Aleksandar Dobri je prenio relikvije Svetog Ivana u Moldaviju 1415.. Samostan služi kao sjedište nadbiskupije Suceava i Radauti.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Suceava (grad)

Izvori[uredi VE | uredi]