Zrenjanin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Grb grada Zrenjanina

Zrenjanin (mađ. Nagybecskerek, njem. Großbetschkerek, rum. Becicherecu Mare) je grad u Srbiji, najveći grad u Banatu i najveća općina u Vojvodini.

Povijest[uredi VE | uredi]

Zrenjanin se spominje 1326. godine kao selo podignuto na tri otoka rijeke Begej. Kasnije je bila podignuta i tvrđava, a mesto su naselili Srbi, Nijemci, Rumunji, Talijani, Francuzi, pa čak i Katalonci ("Nova Barcelona"). Veliki Bečkerek, stari naziv mjesta, postao je trgovište 1769. godine. Grad je 1807. doživio katastrofalni požar.U doba Kraljevine Jugoslavije,1935.godine,dobija ime Petrovgrad.U narodnooslobodilačkom ratu, iz ovoga kraja je sedam narodnih heroja poginulo u borbi, a oko 10.000 rodoljuba bilo je u logorima i zatvorima - 2.500 ih je streljano.Oslobođen je 2. listopada 1944.godine,a 1946. godine dobija naziv Zrenjanin - po narodnom heroju Žarku Zrenjaninu - Uči.

Od raspada Jugoslavije Zrenjanin je kao cijela Vojvodina osjetio pogubne posledice centralizacije Srbije. Privredni sustem se urušio tijekom nesretnih devedesetih godina, zbog rata, sankcija, izgubljenih tržišta. Loše privatizacije još su više opustošile vojvođansku i zrenjaninsku privredu. Vojvođanska privreda, nekad moćna, danas je skromnih rezultata, s prepolovljenim brojem radnika. Grad Zrenjanin nije ostao izoliran. Posljedice ekonomskog kraha samljele su i njega. Broj uništenih poduzeća raste. Filijala za zapošljavanje prepuna je mnoštvom radnika koji očajnički traže posao nadajući se zaradi manjoj od mizernih dvjesta eura. Stroga centralizacija sistema u Srbiji osobito je oslabila potencijale gradova u Vojvodini, ali i drugim krajevima Srbije, jer se državna vlast ponaša kao da svi problemi pogađaju samo Beograd. Zrenjanin vidljivo siromaši na svakom koraku, a prosječne zarade pokazuju katastrofalnu sliku pada ovog grada. Od grada koji je 1989. bio na vrhu liste u bogatoj SFRJ, 2014. je po prosečnim zaradama 8% ispod prosjeka siromašne Srbije. Dok je 1989. prosječna plaća u Zrenjaninu bila 20% veća od one u Beogradu, 2014. je beogradska plaća 35% viša od zrenjaninske.[1]

31. kolovoza 2003.godine, Zrenjanin je pogodilo strahovito i nezapamćeno nevrijeme koje je nanijelo ogromnu materijalnu štetu.

Općina Zrenjanin[uredi VE | uredi]

U općini se nalaze naseljena mesta: Melenci, Taraš, Jankov Most, Elemir, Klek, Aradac, Banatski Despotovac, Knićanin, Lazarevo, Botoš, Lukićevo, Ečka, Lukino Selo, Mihajlovo, Tomaševac, Stajićevo, Orlovat, Čenta, Farkaždin, Perlez i Belo Blato.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Zeleno Polje, Centar, Gradnulica, 4.Jul, Dolja, Budžak, Mala Amerika, Bagljaš, Mužlja, Mužljanska kolonija, Putnikovo, Bagljaš, Berbersko, Livade, Crni Šor, Plinara, Duvanika.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Zgrada općine i spomenik kralju Petru I.

Prema zadnjem popisu stanovništva u gradu Zrenjaninu je živjelo 81.390 stanovnika.

Kultura[uredi VE | uredi]

U gradu i okolini ima dosta kulturno-povijesnih spomenika i poznatih institucija: narodni muzej, kazalište, povijesni arhiv, biblioteka, likovna kolinija u Ečki s Galerijom, Banatsko udruženje književnika ((http://www.najboljeizbanata.rs/best-from-banat-trg-umetnika.php)) i mnoge škole.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Zrenjanin je značajan industrijski centar Banata i Vojvodine. U Zrenjaninu su industrija tekstila, tepiha, duhana, građevinsko-industrijski kombinat, brodogradilište na Begeju, a najvići je poljoprivredno-prehrambeni kombinat. Na rijeci Begeju i Begejskom kanalu razvijen je ribolov. Poznata su i lovišta, a pored Melenaca je i banja Rusanda (osnovana 1859).

Gradska uprava[uredi VE | uredi]

Trenutni gradonačelnik Zrenjanina je Mileta Mihajlov iz redova Demokratske stranke.

Također pogledajte[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]



Geographylogo.svg Nedovršeni članak Zrenjanin koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.