Boris Tadić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Boris Tadić
Борис Тадић
Boris Tadić
Predsjednik Republike Srbije
Trenutačno
U službi od
11. srpnja 2004.
Premijer(i) Vojislav Koštunica

Mirko Cvetković

Prethodnik Predrag Marković (kao vršitelj dužnosti)
Ministar obrane Srbije i Crne Gore
U službi
17. ožujka 2003. – 16. travnja 2004.
Prethodnik  Velimir Radojević
Nasljednik Prvoslav Davinić
Ministar telekomunikacija Jugoslavije
U službi
4. studenog 2000. – 17. ožujka 2003.
Rođenje 15. siječnja 1958.
Politička stranka DS
Supruga 1) Veselinka Zastavniković
2) Tatjana Tadić
Zanimanje psiholog

Boris Tadić (Sarajevo, 15. siječnja 1958.), srpski političar, sadašnji predsjednik Republike Srbije i Demokratske stranke.

Sadržaj

[uredi] Životopis

Rođen je 1958. godine u Sarajevu. Osnovnu i srednju školu završio je u Beogradu. Diplomirao je socijalnu psihologiju na Beogradskom univerzitetu. Bio je profesor psihologije u I. beogradskoj gimnaziji.

Osnovao je i bio prvi direktor „Centra za razvoj demokratije i političke veštine.“

Tadić je član Demokratske stranke od 1990. Biran je za zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Za potpredsjednika stranke izabran je 2000. godine, a 28. prosinca 2003. godine (na izvanrednim izborima za Skupštinu Srbije) predvodio je izbornu listu DS. Za predsjednika stranke izabran je 23. veljače 2004., godinu dana nakon ubojstva Zorana Đinđića.

Studenog 2000. godine, izabran je za ministra telekomunikacija u Vladi Savezne Republike Jugoslavije. A nakon toga, bio je na dužnosti ministra obrane u Vijeću ministara Srbije i Crne Gore, u periodu ožujak 2003 - travanj 2004. godine.

Pobijedio je u drugom krugu izbora, 27. lipnja 2004. godine, s 53% glasova ispred Tomislava Nikolića. Tako je postao treći izabrani predsjednik Srbije. Na dužnost je svečano stupio 11. srpnja.

U drugom krugu predsjedničkih izbora, 3. veljače 2008. godine, tijesno je pobijedio ponovo Tomislava Nikolića, te dobio još jedan mandat.

[uredi] Tadićeva službena politika prema Hrvatskoj

[uredi] 2007. i početak 2008.

24. lipnja 2007. u razgovoru za HRT ispričao se građanima Hrvatske zbog zločina koji su učinjeni između 1991. i 1995. rekavši:

Wikicitati „Moje isprike svim pripadnicima hrvatskoga naroda koje je netko učinio nesretnima u ime moga naroda - ja ih upućujem i preuzimam na sebe odgovornost.“
()

Zbog njegovih proeuropskih stavova i kvalitetnih odnosa sa Hrvatskom, čelni ljudi jedina parlamentarne stranke Hrvata u Srbiji su se izjasnili za Borisa Tadića, odnosno, pozvali su Hrvate u Srbiji neka glasuju za njega na izborima 2008., odnosno, čelnik DSHV-a, Petar Kuntić, je izjavio: "Zbog toga za Hrvate u Vojvodini ne bi smjela postojati dvojba. Opredjeljujmo smo se za Europu i europske integracije, odnosno za Borisa Tadića."[1]

[uredi] 2008.

U svibnju srpski ministar vanjskih poslova, Vuk Jeremić, optužuje Hrvatsku za genocid [2] [3], potom Tadić u srpnju izjednačuje Gotovinu s Ratkom Mladićem [4], u kolovozu se "nitko nije Srbima ispričao za Oluju" [5] (unatoč Mesićevoj isprici još 2003. godine [6] [7]).

[uredi] 2010.

Početak 2010. godine obilježen je zahlađenjem odnosa Hrvatske i Srbije, što je u dobroj mjeri vezano uz određene poteze srpskog predsjednika. Odbio je doći na inauguraciju Ive Josipovića 18. veljače, zbog činjenice da je bio pozvan i predstavnik Kosova. Zatim, 23. veljače komentira moguću oslobađajuću presudu Ante Gotovine[8], što je u Hrvatskoj ocijenjeno kao pritisak na sud[9][10][11][12]

[uredi] Državne funkcije

[uredi] Osobni podaci

Govori engleski i francuski jezik. Oženjen je drugi put i otac je dvoje djece. Prva žena povukla se u manastir na Kosovu. Porijeklom je iz Raduča u Lici.

[uredi] Izvori

[uredi] Vanjske poveznice

Osobni alati
Imenski prostori

Inačice
Radnje
Orijentacija
Ispis/izvoz
Alati
Drugi jezici