Glina (grad)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Glina
Glina (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Sisačko-moslavačka
Površina
 - ukupna 543 km2
Nadmorska visina 112 mnm
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 9.868 stan.
 - gradsko naselje 3.116 stan.
Gradonačelnik Milan Bakšić
Zaštitnik Sveti Ivan Nepomuk
Poštanski broj 44400
Pozivni broj +385 044
Autooznaka SK
Službena stranica www.grad-glina.hr
Zemljovid
Glina na karti Hrvatska
Glina
Glina
Glina na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°20′16″N 16°05′26″E / 45.3377049498298°N 16.0905289649963°E / 45.3377049498298; 16.0905289649963
Karta

Glina je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Grad se sastoji od 69 naselja: Balinac, Baturi, Bijele Vode, Bišćanovo, Bojna, Borovita, Brestik, Brezovo Polje, Brnjeuška, Brubno, Buzeta, Dabrina, Desni Degoj, Dolnjaki, Donja Bučica, Donja Trstenica, Donje Jame, Donje Selište, Donje Taborište, Donji Klasnić, Donji Selkovac, Donji Viduševac, Dragotina, Drenovac Banski, Dvorišće, Glina, Gornja Bučica, Gornje Jame,Gornje Selište, Gornje Taborište, Gornji Klasnić, Gornji Selkovac, Gornji Viduševac, Gračanica Šišinečka, Hađer, Hajtić, Ilovačak, Joševica, Kihalac, Kozaperovica, Maja, Majske Poljane, Majski Trtnik, Mala Solina, Mali Gradac, Mali Obljaj, Marinbrod, Martinovići, Momčilovića Kosa, Novo Selo Glinsko, Prekopa, Prijeka, Ravno Rašće, Roviška, Skela, Slatina Pokupska, Stankovac, Svračica, Šaševa, Šatornja, Šibine, Trnovac Glinski, Trtnik Glinski, Turčenica, Velika Solina, Veliki Gradac, Veliki Obljaj, Vlahović i Zaloj.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad Glina smješten je u srednjem toku istoimene riječice Gline između Zrinske gore i Pokuplja.

Upravni prostor Grada Gline seže od rijeke Kupe na sjeveru do Bosne i Hercegovine na jugu obuhvaćajući zapadno Zrinsko predgorje, ravnicu rijeke Gline i južni dio srednje Pokupske ravnice.

Glavnina stanovništva živi u gradu Glini i okolici a ostatak u plodnim ravnicama Pokuplja i Gline, dok je vrlo malo naseljeno Zrinsko pobrđe.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.

  • ukupno: 9.283
    • Hrvati: 6.468 - 69,68%
    • Srbi : 2.549 - 27,46%
    • Ostali: 266 - 2,86%

Prijašnji popisi stanovništva pokazuju kako je teklo naseljavanje stanovništva na prostoru Grada Gline. Prema popisu iz 1880. godine bila je slična etnička struktura stanovništva kao i prema posljednjem popisu iz 2001. godine, Hrvati su činili većinu stanovništva sve do nakon Drugog svjetskog rata kad je ministar unutarnjih poslova bivše države (FNRJ) Ranković krenuo sa politikom raseljavanja autohtonog hrvatskog stanovništva i naseljavanja Srba iz Srbije na područje općine Glina (Grada Gline), što je trebala biti kazna za Hrvate koji su većinom sudjelovali na strani NDH. Rezultat takve politike bilo je smanjivanje broja autohtonog hrvatskog stanovništva i povećavanje broja srpske manjinske zajednice, tako da je srpska manjina postala većinsko stanovništvo na području općine Glina sve do Domovinskog rata kad su se iselili uglavnom u Srbiju.

Popis 1991.[uredi VE | uredi]

  • ukupno: 23.040
    • Srbi - 13.975 (60,65%)
    • Hrvati - 8.041 (34,90%)
    • Jugoslaveni - 473 (2,05%)
    • ostali i nepoznato - 551 (2,39%)

Nacionalni sastav grada Gline (naseljenog mjesta)[uredi VE | uredi]

godina popisa ukupno Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
1991. 6.933 4.831 (69,68%) 1.448 (20,88%) 362 (5,22%) 292 (4,21%)
1981. 5.790 3.531 (60,98%) 1.262 (21,79%) 870 (15,02%) 127 (2,19%)
1971. 4.558 2.873 (63,03%) 1.394 (30,58%) 193 (4,23%) 98 (2,15%)

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Glina se prvi put spominje 1. lipnja 1284. godine u ispravi zagrebačkog Kaptola koji je ujedno i prvi pisani dokument o Glini. Grad Glinu nakon oslobođenja od Turaka ponovno su izgradili hrvatski naseljenici iz Gorskog Kotara. U Glini je stolovao hrvatski ban Josip Jelačić, skladana himna "Lijepa naša domovina", u Glini je 4. rujna 1737. godine zasjedao Hrvatski sabor.

Za vrijeme raspada Jugoslavije, na teritoriju tadašnje općine Glina se lokalno srpsko stanovništvo pobunilo protiv Republike Hrvatske. Na području Gline su se, početkom ljeta 1991. dogodili prvi veći okršaji za vrijeme eskalacije velikosrpske agresije na Hrvatsku. 24. lipnja je uslijedio prvi napad. 26. srpnja su oklopne postrojbe JNA napale glinsku policijsku postaju MUP-a RH i civilni predjel Jukinac (dio Gline koji se nalazi prema Petrinji) čiji su stanovnici uglavnom bili Hrvati. Postrojbe MUP-a RH i ZNG-a su uspjele omogućiti zbjeg Hrvata iz Gline i Jukinca i zajedno se povući prema Gornjem i Donjem Viduševcu. Nakon toga su Glinu u potpunosti nadzirali JNA i četnici. Onda su postrojbe JNA uništili više od 40 hrvatskih kuća u Jukincu. [1]. Preostale Hrvate su velikosrbi prognali ili ubili, a brojni su Hrvati i ini nesrbi odvedeni u logore gdje su mučeni.

Glina je tada postala dio tzv.Republike Srpske Krajine, a za vrijeme Operacije Oluja je oslobođena.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Trenutačno se proizvodnjom bavi Vivera d.o.o. (članica HiPP grupe). Baza: proizvodnja dječje hrane (sirovina uglavnom biološkog podrijetla), kao i pilana Šantek (proizvodnja hrastovih elemenata).

Radio Banovina - jedna od najslušanijih radijskih postaja u središnjoj Hrvatskoj svoj program priprema i realizira iz svog studija u Glini.

Temeljni odašiljač s frekvencijom 96,8 MHz nalazi se na Petrovoj Gori, dok je pretvarač frekvencije na 99,1 MHz smješten u mjestu B. Vode rubno područje Grada Gline u smjeru Zrinske Gore.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Spomenik Hrvatskim braniteljima Gline (na zapadnom izlazu iz grada).
  • Katolička crkva Svetog Ivana Nepomuka (u samom središtu grada Gline).
  • Pravoslavna crkva (u predgrađu grada Gline)
  • Katolička crkva (u Gornjem Viduševcu)
  • Katolička crkva u (Velikoj Solini)
  • Katolička crkva u (Gornjoj Bučici)
  • Katolička crkva u (Maji)

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Glina ima osnovnu i srednju školu. Smjerovi u srednjoj školi su: opća gimnazija, ekonomist, prodavač, autoelektričar, elektroinstalater, elektromehaničar.

Kultura[uredi VE | uredi]

Od mnogobrojnih kulturnih udruga ističu se KUD Viduševac i KUD Glina.

Mediji[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880.-1991. godine.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. HIC Kronologija Domovinskog rata u Banovini

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Glina