Glina (grad)

Glina
Država	Hrvatska
Županija	Sisačko-moslavačka
Površina
- ukupna	543 km2
Nadmorska visina	112 mnm
Stanovništvo (2001.)
- ukupno	9.868 stan.
- gradsko naselje	3.116 stan.
Gradonačelnik	Milan Bakšić
Zaštitnik	Sveti Ivan Nepomuk
Poštanski broj	44400
Pozivni broj	+385 044
Autooznaka	SK
Službena stranica	www.grad-glina.hr
Zemljovid
Glina Glina na zemljovidu Hrvatske

Karta

Glina je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja

Grad se sastoji od 69 naselja: Balinac, Baturi, Bijele Vode, Bišćanovo, Bojna, Borovita, Brestik, Brezovo Polje, Brnjeuška, Brubno, Buzeta, Dabrina, Desni Degoj, Dolnjaki, Donja Bučica, Donja Trstenica, Donje Jame, Donje Selište, Donje Taborište, Donji Klasnić, Donji Selkovac, Donji Viduševac, Dragotina, Drenovac Banski, Dvorišće, Glina, Gornja Bučica, Gornje Jame,Gornje Selište, Gornje Taborište, Gornji Klasnić, Gornji Selkovac, Gornji Viduševac, Gračanica Šišinečka, Hađer, Hajtić, Ilovačak, Joševica, Kihalac, Kozaperovica, Maja, Majske Poljane, Majski Trtnik, Mala Solina, Mali Gradac, Mali Obljaj, Marinbrod, Martinovići, Momčilovića Kosa, Novo Selo Glinsko, Prekopa, Prijeka, Ravno Rašće, Roviška, Skela, Slatina Pokupska, Stankovac, Svračica, Šaševa, Šatornja, Šibine, Trnovac Glinski, Trtnik Glinski, Turčenica, Velika Solina, Veliki Gradac, Veliki Obljaj, Vlahović i Zaloj.

Zemljopis

Grad Glina smješten je u srednjem toku istoimene riječice Gline između Zrinske gore i Pokuplja.

Upravni prostor Grada Gline seže od rijeke Kupe na sjeveru do Bosne i Hercegovine na jugu obuhvaćajući zapadno Zrinsko predgorje, ravnicu rijeke Gline i južni dio srednje Pokupske ravnice.

Glavnina stanovništva živi u gradu Glini i okolici a ostatak u plodnim ravnicama Pokuplja i Gline, dok je vrlo malo naseljeno Zrinsko pobrđe.

Stanovništvo

Prema posljednjem popisu stanovništva provedenom 2001. godine Grad Glina ima sljedeći etnički sastav:

• Hrvati: 68,02%
• Srbi : 28,67%
• Ostali: 4 %

Prijašnji popisi stanovništva pokazuju kako je teklo naseljavanje stanovništva na prostoru Grada Gline. Prema popisu iz 1880. godine bila je slična etnička struktura stanovništva kao i prema posljednjem popisu iz 2001. godine, Hrvati su činili većinu stanovništva sve do nakon Drugog svjetskog rata kad je ministar unutarnjih poslova bivše države (FNRJ) Ranković krenuo sa politikom raseljavanja autohtonog hrvatskog stanovništva i naseljavanja Srba iz Srbije na područje općine Glina (Grada Gline), što je trebala biti kazna za Hrvate koji su većinom sudjelovali na strani NDH. Rezultat takve politike bilo je smanjivanje broja autohtonog hrvatskog stanovništva i povećavanje broja srpske manjinske zajednice, tako da je srpska manjina postala većinsko stanovništvo na području općine Glina sve do Domovinskog rata kad su se iselili uglavnom u Srbiju.

Popis 1991.

ukupno: 23.040

• Srbi - 13.975 (60,65%)
• Hrvati - 8.041 (34,90%)
• Jugoslaveni - 473 (2,05%)
• ostali i nepoznato - 551 (2,39%)

Nacionalni sastav grada Gline (naseljenog mjesta)

godina popisa	ukupno	Srbi	Hrvati	Jugoslaveni	ostali
1991.	6.933	4.831 (69,68%)	1.448 (20,88%)	362 (5,22%)	292 (4,21%)
1981.	5.790	3.531 (60,98%)	1.262 (21,79%)	870 (15,02%)	127 (2,19%)
1971.	4.558	2.873 (63,03%)	1.394 (30,58%)	193 (4,23%)	98 (2,15%)

Povijest

Glina se prvi put spominje 1. lipnja 1284. godine u ispravi zagrebačkog Kaptola koji je ujedno i prvi pisani dokument o Glini. Grad Glinu nakon oslobođenja od Turaka ponovno su izgradili hrvatski naseljenici iz Gorskog Kotara. U Glini je stolovao hrvatski ban Josip Jelačić, skladana himna "Lijepa naša domovina", u Glini je 4. rujna 1737. godine zasjedao Hrvatski sabor.

Za vrijeme raspada Jugoslavije, na teritoriju tadašnje općine Glina se lokalno srpsko stanovništvo pobunilo protiv vlade u Zagrebu. Na području Gline su se, početkom ljeta 1991. dogodili prvi veći okršaji za vrijeme eskalacije velikosrpske agresije na Hrvatsku. 24. lipnja je uslijedio prvi napad. 26. srpnja su oklopne postrojbe JNA napale glinsku policijsku postaju MUP-a RH i civilni predjel Jukinac (dio Gline koji se nalazi prema Petrinji) čiji su stanovnici uglavnom bili Hrvati. Postrojbe MUP-a RH i ZNG-a su uspjele omogućiti zbjeg Hrvata iz Gline i Jukinca i zajedno se povući prema Gornjem i Donjem Viduševcu. Nakon toga su Glinu u potpunosti nadzirali JNA i četnici. Onda su postrojbe JNA uništili više od 40 hrvatskih kuća u Jukincu. . Preostale Hrvate su velikosrbi prognali ili ubili, a brojni su Hrvati i ini nesrbi odvedeni u logore gdje su mučeni.

Glina je tada postala dio Republike Srpske Krajine, a za vrijeme Operacije Oluja je oslobođena.

Gospodarstvo

Trenutačno se proizvodnjom bavi Vivera d.o.o. (članica HiPP grupe). Baza: proizvodnja dječje hrane (sirovina uglavnom biološkog podrijetla), kao i pilana Šantek (proizvodnja hrastovih elemenata).

Radio Banovina - jedna od najslušanijih radijskih postaja u središnjoj Hrvatskoj svoj program priprema i realizira iz svog studija u Glini.

Temeljni odašiljač s frekvencijom 96,8 MHz nalazi se na Petrovoj Gori, dok je pretvarač frekvencije na 99,1 MHz smješten u mjestu B. Vode rubno područje Grada Gline u smjeru Zrinske Gore.

Poznate osobe

• ban Josip Jelačić
• Duško Gruborović
• Momčilo Krković, kipar (Mali Gradac, 12. ožujka 1929.)

Spomenici i znamenitosti

• Spomenik Hrvatskim braniteljima Gline (na zapadnom izlazu iz grada).
• Katolička crkva Svetog Ivana Nepomuka (u samom središtu grada Gline).
• Pravoslavna crkva (u predgrađu grada Gline)
• Katolička crkva (u Gornjem Viduševcu)
• Katolička crkva u (Velikoj Solini)
• Katolička crkva u (Gornjoj Bučici)
• Katolička crkva u (Maji)

Obrazovanje

Glina ima osnovnu i srednju školu. Smjerovi u srednjoj školi su: opća gimnazija, ekonomist, prodavač, autoelektričar, elektroinstalater, elektromehaničar.

Kultura

Od mnogobrojnih kulturnih udruga ističu se KUD Viduševac i KUD Glina.

Mediji

• Radio Banovina — emitira na 96,8 i 99,1 MHz pokriva šire područje grada, gradove Karlovac i Sisak, Plitvice te Bihać. Emitira i na Internetu.

Šport

• NK Banovac Glina, NK Glina

Izvori

• Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880.-1991. godine.

Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Glina

• Službene stranice