Popovača

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Popovača. Za druga značenja, pogledajte Popovača (razdvojba).
Popovača
Popovača (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava sisacko moslavacke zupanije.gif Sisačko-moslavačka
Površina
 - ukupna 219,4 km2
Stanovništvo (2001.)
 - ukupno 11.905 stan.
Gradonačelnik Josip Mišković (HSP)
Gradska naselja 13 naselja
Poštanski broj 44317 Popovača
Pozivni broj +385 044
Autooznaka KT
Službena stranica www.popovaca.hr
Zemljovid
Popovača na karti Hrvatska
Popovača
Popovača
Popovača na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°34′N 16°37′E / 45.56°N 16.62°E / 45.56; 16.62

Popovača je grad u Sisačko-moslavačkoj županiji, Hrvatska. Status grada stekla je 2013. godine, a do tada je imala status općine.[1] Nalazi se na staroj cesti Zagreb - Beograd, do izgradnje današnje autoceste A3 najkraćeg puta paralelno uz Savu s istoka na zapad države i obratno.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad Popovača se nalazi u središnjoj Moslavini, istočno od rijeke Česme i općine Velika Ludina. Najbliži veći gradovi u blizini su Sisak i Kutina.

Naselja u sastavu Grada Popovače su: Ciglenica, Donja Gračenica, Donja Jelenska, Donja Vlahinička, Gornja Gračenica, Gornja Jelenska, Moslavačka Slatina, Osekovo, Podbrđe, Popovača, Potok, Stružec, Voloder.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Popovača ima 11.905 stanovnika.[2]

Uprava[uredi VE | uredi]

Gradonačelnk Grada Popovače je Josip Mišković (HSP).

Povijest[uredi VE | uredi]

Povijest na području općine Popovača počinje vrlo rano, prije 18 milijuna godina. O tome svjedoče paleontološki ostaci biljnog i životinjskog svijeta pronađeni u Gornjoj Jelenskoj. Prvi tragovi ljudskog života pronađeni su već u prapovijesti i nastavljaju se kroz sva razdoblja do Rimljana. Blizina antičke Siscie pogodovala je razvoju života pa se, najvjerojatnije uz cestu koja je spajala Sisciu (Sisak) i Variannis (Kutina), nalazi veći kompleks rimske vile. Uz ovo nalazište u Osekovu, rimski arheološki materijal pronađen je i na drugim mjestima u općini (Donja Gračenica, Voloder).

Brojni arheološki ostaci iz razvijenog srednjeg vijeka (12 - 16 st.) potvrda su vjerojatnosti nastavka života ranijih vremena. Iz tog su razdoblja srednjovjekovne utvrde Jelengrad, Košutagrad, Garićgrad te Moslavinagrad (spominje se od 1316.), uz koji se razvila Popovača. Moslavinagrad su 1545. zauzeli Turci, nakon čijeg povlačenja utvrda propada. Pored njegovih ruševina grofovi Erdödy 1746. započinju izgradnju novog dvorca. U njemu je 1934. otvorena bolnica za neuropsihijatrijske bolesti.

Željezničku prugu Popovača dobiva 1897. godine, što čitavom kraju daje snažan razvojni zamah. Početkom 20. st. općina Popovača bila je gospodarski jako središte. U samom mjestu bila je upravna općina, pučka škola, pošta i brzojavna stanica, oružnička postaja, financijska straža, željeznička postaja, a još je uvijek egzistiralo i vlastelinsko dobro Moslavina sa stotinjak stanovnika. Godine 1913. puštena je u rad pilana u Popovači, a vinogradarstvo postaje sve jača grana gospodarstva u općini.

Uz sve veći razvoj obrta ne smije se zaboraviti ni stočni sajam, koji je već tada bio najjači u sjevernoj Hrvatskoj. Područje Moslavine već u 13. stoljeću kraljevskim ukazom dobiva sajam. Sajam je kasnije preuzela Popovača, održava se svake prve subote u mjesecu, a i danas je jedan od najvećih sajmova u sjevernoj Hrvatskoj.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola Popovača

Kultura[uredi VE | uredi]

  • KUD Popovača
  • Likovno društvo "Moslavački krug"
  • Povijesna udruga "Moslavina"
  • Popovačka udruga likovnih stvaralaca "Moslavački štrk"

Šport[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Popovača koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  1. PREUSMJERI Predložak:Popovača