Hrvatska demokratska zajednica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatska demokratska zajednica
HDZ logo.svg
Predsjednik Tomislav Karamarko[1]
Glavni tajnik Milijan Brkić[1]
Zamjenik predsjednika Drago Prgomet[1]
Potpredsjednici Dražen Bošnjaković[1]
Marijan Coner[1]
Božo Galić[1]
Damir Jelić[1]
Božidar Kalmeta[1]
Dubravka Šuica[1]
Predsjednik podmladka Josip Bilaver[1]
Osnivač Franjo Tuđman
Osnovana 17. lipnja 1989.
Sjedište Trg žrtava fašizma 4, Zagreb[2]
Država djelovanja Hrvatska
Sestrinska stranka HDZ BiH
HDZ 1990
Broj članova (2009.) 210.000[3]
Ideologija demokršćanstvo, konzervativizam
Politički položaj desni centar
Međunarodna skupina Međunarodna demokratska unija
Skupina u Europskom parlamentu Europska pučka stranka
Sabor
41 / 151
Europski parlament
4 / 12
[4]
Službene boje     
Službena stranica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je hrvatska politička stranka demokršćanske orijentacije. Osnovana je 1989., a njezin utemeljitelj je Franjo Tuđman, ujedno i prvi predsjednik Hrvatske. HDZ je najmasovnija stranka u Hrvatskoj po broju članova i uz Socijaldemokratsku partiju je i najjača stranka s obzirom na broj zastupnika u Hrvatskom saboru.

Povijest[uredi VE | uredi]

Početci i osnivanje 1989. - 1990.[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Osnivanje HDZ-a

Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice najavio je Franjo Tuđman na Tribini Društva književnika u Zagrebu 28. veljače 1989. Nakon njegove najave osnivanja stranke, okružno javno tužiteljstvo je pokrenulo prekršajni postupak protiv Tuđmana pod tvrdnjom da je prekršio sudsku zabranu javnog istupanja u roku od pet godina, međutim, postupak je obustavljen jer je Tuđmanu zabrana javnog istupanja istekla još 1988. U SAD-u je u listu Zajedničar Hrvatske bratske zajednice objavljen Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice. Osnivačka skupština HDZ-a trebala se održati 17. lipnja 1989. u hotelu Panorama u Zagrebu, međutim, Gradski sekretariat unutrašnjih poslova (GSUP) Zagreb je izdala rješenje kojim je zabranila održavanje skupštine, stoga je Inicijativni krug i Pripremni odbor HDZ-a odlučio da se skupština održi na nenajavljenom mjestu. Osnivačka skupština se održala 17. lipnja u prostorijama Nogometnog kluba Borac na Jarunu, a bilo je nazočni 48 osnivača i tri gosta iz Slovenije. Na Osnivačkoj skupštini za predsjednika stranke izabran je Franjo Tuđman, izabrano je Predsjedništvo, Središnji odbor i ostala stranačka tijela te je usvojena Programska deklaracija stranke.

Uskoro se počinju uspostavljati i ogranci HDZ-a u inozemstvu. U Švicarskoj je 9. srpnja u Zürichu osnovano Društvo prijatelja Hrvatske demokratske zajednice. Istog je dana u Zürichu održana prva Koordinacija novoosnovanih ogranaka HDZ-a i izabran Koordinacijski odbor za Švicarsku i Lihtenštajn. U Australiji, u Melbourneu, 29. kolovoza, osnovan je prvi ogranak HDZ-a. Tijekom jeseni 1989. osnivaju se ogranci po Europi, najviše u Njemačkoj te u Kanadi i SAD-u.

Srpski akademici, Dobrica Ćosić i Antonije Isaković, u rujnu 1989., najavili su u razgovorima s talijanskim neofašistima predaju Istre i Dalmacije Italiji, zbog čega je Izvršni odbor HDZ-a uputio javni prosvjed.

U rujnu 1989. Središnji odbor HDZ-a je na sjednici odlučio da će poduprijeti Skupštinu SR Slovenije u povodu usvajanja ustavnih amandmana, izdano je javno priopćenje pod naslovom Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost, zatražili su obnovu Matice hrvatske i vraćanje spomenika Josipu Jelačiću na glavni zagrebački trg. Na kraju mjeseca HDZ je imao oko 20 000 članova.

Dana 29. studenog 1989. HDZ je uputio Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu u kojemu su zahtijevali oživotvorenje prava hrvatskog naroda na samoodređenje. Do kraja godine podružnice HDZ-a osnovane su u Pločama, Svetom Filipu i Jakovu, Sisku, Metkoviću, Osijeku, Lovreću, Zagrebu, Zadru, Đakovu i Slivnom (općina Imotski).

Faza stvaranja hrvatske države 1990. - 1995.[uredi VE | uredi]

Glavni programski cilj stranke bio je uspostava demokratske, samostalne i suverene hrvatske države izvan SFRJ . Oko ovih temeljnih pitanja bio je u hrvatskom narodu veliki konsensus i HDZ je tih godina nailazio na veliku podršku naroda. Na početku je bio nacionalno-demokratski pokret, a na 2. Općem saboru 1993. donosi Program stranke i definira se svjetonazorski kao demokršćanska stranka.

HDZ u doba Sanadera 2000. - 2009.[uredi VE | uredi]

U oporbi i unutarstranački sukobi 2000. - 2003.[uredi VE | uredi]

Od tada pa do danas pojedinačno je najjača politička stranaka u Hrvatskoj. HDZ je na vlasti bio od prvih višestranačkih izbora 1990. godine do 2000. godine kada gubi izbore od koalicije šest stranaka.

HDZ u doba premijera Sanadera 2003. - 2009.[uredi VE | uredi]

Na izborima 2003. ponovno pobjeđuje te vlada u koaliciji s manjim strankama i nacionalnim manjinama. Premijer postaje dr. Ivo Sanader koji drugi mandat osvaja na izborima 2007. godine formirajući koaliciju s HSS-om, HSLS-om, HSU-om te manjinama. Tijekom predsjednikovanja Ive Sanadera stranka skreće prema lijevoj strani političkog spektra u odnosu na svoje ranije usmjerenje. Provodi detuđmanizaciju i Sanader djelomično uspješno pokušava promjeniti imidž fotografijama s čelnicima Europske pučke stranke, a istovremeno se uništavala vladina haška politika nakon dolaska prvih optužnica. Paralelno je stranka iznutra propadala uništena ukidanjem unutarstranačke demokracije i promoviranjem kadrova čija je osnovna karakteristika bila klijentelizam i poslušnost.[5]

HDZ je sa svojim partnerima HSS-om i HSLS-om na lokalnim izborima 2009. godine osvojio vlast u 13 županija i 69 gradova. HDZ trenutačno ima deset župana, dok njegov partner HSS ima tri.[6] HDZ ima gradonačelnika u 57 gradova i načelnika u 232 općine.[7] HDZ s partnerima ima većinu u 14 županijskih skupština. 12. ožujka 2014 na Županijskom sudu u Zagrebu je donesene nepravomoćna presuda u slučaju "Fimi Media" po kojoj HDZ mora vratiti nezakonito stečenih 24,2 milijuna kuna, te mora platiti 5 milijuna kazne.

Predsjednici stranke[uredi VE | uredi]

# slika ime u uredu
1. FranjoTudman.JPG Franjo Tuđman
(1922. - 1999.)
17. lipnja 1989. 10. prosinca 1999.
-
v. d.
Vladimir Seks Dvadeseta obljetnica formiranja OSRH 280511 98.jpg Vladimir Šeks
(r. 1943.)
5. siječnja 2000. 29. travnja 2000.
2. Ivo Sanader Svecanost podizanja NATOve zastave Zagreb 67 crop.jpg Ivo Sanader
(r. 1953.)
29. travnja 2000. 4. srpnja 2009.
3. 16 obljetnica vojnoredarstvene operacije Oluja 04082011 Jadranka Kosor crop 924.jpg Jadranka Kosor
(r. 1953.)
4. srpnja 2009. 21. svibnja 2012.
4. Tomislav Karamarko 2009.JPG Tomislav Karamarko
(r. 1959.)
21. svibnja 2012. trenutačno

Počasni predsjednici[uredi VE | uredi]

Središnja stranačka tijela[uredi VE | uredi]

  1. Opći sabor HDZ-a
  2. Predsjedništvo HDZ-a
  3. Nacionalno vijeće HDZ-a
  4. Središnji odbor HDZ-a
  5. Klub zastupnika HDZ-a u Hrvatskomu saboru
  6. Visoki časni sud HDZ-a
  7. Nadzorni odbor HDZ-a

Opći sabori[uredi VE | uredi]

Opći sabor HDZ-a najviše je stranačko tijelo, koje radi na redovnim i izvanrednim zasjedanjima. Od Prvog općeg sabora, koji je imao posebni povijesni značaj, održano je ukupno 16 sabora, od kojih je deset bilo izbornih sabora, a izvještajnih šest. Na izbornim saborima biraju se najviši dužnosnici (predsjednik, potpredsjednici) i ostali članovi središnjih stranačkih tijela.

Sabori održani u mandatu Franje Tuđmana[uredi VE | uredi]

Sabori održani u mandatu Ive Sanadera[uredi VE | uredi]

Sabori održani u mandatu Jadranke Kosor[uredi VE | uredi]

Sabori održani u mandatu Tomislava Karamarka[uredi VE | uredi]

Predsjednički kandidati[uredi VE | uredi]

Predsjednici hrvatske vlade iz sastava HDZ-a[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 Predsjedništvo. Hrvatska demokratska zajednica.
  2. http://www.hdz.hr/kontakti/glavno-tajnistvo/
  3. http://www.vecernji.hr/hrvatska/hns-vesne-pusic-ima-vise-clanova-od-milanoviceva-sdp-a-625615/
  4. http://www.hrt.hr/euizbori2014/dip-sluzbeno-objavio-imena-11-europarlamentaraca/
  5. Zlatko Crneč: HDZ u potrazi za izgubljenim identitetom, Novi list, 7. travnja 2012. Pristupljeno 19. kolovoza 2014.
  6. HDZ: Dobro smo prošli, ali Šuice su se zasitili
  7. Nerazvijena mjesta i sela biraju HDZ, urbani glasači vjerni SDP-u
  8. 8,0 8,1 »Izjava Osnivačke skupštine Hrvatske demokratske zajednice«. U tiskopisu auktora: Hrvoje Šošić, Hrvatski politički leksikon, Prvi dio : A – O, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1993., str. 344. – 346. (P. Šegedin se nije prihvatio dužnosti.)
  9. Povijest 1990., mrežne stranice HDZ-a. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.
  10. Povijest 1993., mrežne stranice HDZ-a. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.
  11. Povijest 1995., mrežne stranice HDZ-a. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.
  12. Povijest 1998., mrežne stranice HDZ-a. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.
  13. 5. Opći Sabor HDZ-a, HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.
  14. 6. opći izvještajni sabor HDZ-a, HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.
  15. Sedmi opći sabor HDZ-a, HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.
  16. Počeo 8. opći sabor HDZ-a, index.hr. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.
  17. 9. opći izvještajni sabor hdz-a u Rijeci, HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.
  18. U Vukovaru počeo izvještajni sabor HDZ-a, Večernji list. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.
  19. Sanader održao govor dug sat i pol, Lider. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.
  20. Počeo 12. Opći sabor HDZ-a, Dalje.com. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.
  21. Kosor danas od Sanadera preuzima i vodstvo HDZ-a, 24sata. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.
  22. EZadar Danas u zagrebačkoj tportal/ eZd: Areni 14. Opći sabor HDZ-a, 17. rujna 2011.
  23. Hrsvijet.net R. Horvat: 15. Opći sabor HDZ-a: Izaslanici biraju novog predsjednika, 20. svibnja 2012.
  24. "Drugačiji HDZ omogućit će vladajućima katarzu u - opoziciji!", HRT. Pristupljeno 21. kolovoza 2014.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]