Hrvatsko iseljeništvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatska zastava s prvim bijelim poljem na grbu često je korištena među Hrvatima u emigraciji nakon 1945. godine. Iako su danas u velikoj mjeri zastupljeni grb i zastava Republike Hrvatske, uz njih se i dalje povremeno koriste grb i zastave bez krune grba RH, i to obje inačice ­s početnim crvenim i s početnim bijelim poljem.[1]

Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu. Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske[2]

Velika iseljivanja Hrvata počela su još u 15. st. širenjem osmanskoga carstva. Poslijedica tih iseljivanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Italiji.

U drugoj polovici 19. st. i osobito na prijelazu u 20. st. Hrvati se masovno iseljuju u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku.

Značajno raseljavanje Hrvata razne zemlje zapadnog svijeta zabilježen je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.

Spomenik hrvatskim iseljenicima u Hamburškoj luci.

Značaj za gospodarstvo u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Velik broj investicija dolazi u Hrvatsku iz iseljeništva. Količina novca koja u Hrvatsku dolazi godišnje iz iseljeništva vrlo je velika. Značajan je broj tvrtki koje u Hrvatskoj zapošljavaju puno zaposlenika, a njihovi su vlasnici upravo povratnici. Prema podatcima Svjetske Banke godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 Milijarde Američkih dolara.[3] i niz godina pridonose između 2,5 i 3 posto hrvatskom BDP-u.[4]

Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. 2011 poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura. [5]

Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom Velikorspske agresije hrvatska politicko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.[6]

Značaj za gospodarstvo u Bosni i Hercegovini[uredi VE | uredi]

Šport u hrvatskoj dijaspori[uredi VE | uredi]

U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica su veliku ulogu imala športska društva, posebice nogometni klubovi.
Najčešća imena koja nose su Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Matija Gubec...

Statistika[uredi VE | uredi]

Europa[uredi VE | uredi]

Jugoistočna Europa
Zapadna Europa
Skandinavske zemlje

Hrvatske iseljeničke zajednice nekad i sad[uredi VE | uredi]

Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili - u manjim broju - zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.

  • Hrvatska katolička misija u Münchenu osnovana je davne 1948. godine. S oko 43 000 registriranih vjernika jedna je od najstarijih i najvećih misija u Njemačkoj za katolike Hrvate.

Od katastrofalnog potresa koji je pogodio Dubrovačku Republiku i sam grad Dubrovnik 1667., a koji je izazvao veliku krizu, započinje iseljavanje Hrvata i traje sve do današnjih dana.

██ Republika Hrvatska (nacionalna država hrvatskog naroda) i Bosna i Hercegovina (u kojoj su Hrvati jedan od tri temeljna tj. ustavna naroda)

██ Zemlje s trad. hrv. manjinom: Bugarska, Crna Gora (Bokelji), Češka, Kosovo, Mađarska, Makedonija, Rumunjska (Krašovani i Šokci), Slovačka, Slovenija i Srbija s Vojvodinom

██ Zemlje hrv. iseljeništva koje imaju i trad. hrv. manjinu: Italija s Moliškim Hrvatima i Austrija s Gradišćanskim Hrvatima

██ Ostale zemlje zapaženog hrvatskog iseljeništva u Europi

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1]
  2. Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
  3. Worldbank.
  4. poslovni.hr.
  5. Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj.
  6. Slobodna Dalmacija.
  7. 2002 Census in Serbia
  8. Slovenian census 2002
  9. Montenegrian census page 14 Population by national or ethnic affiliation - Review for Republic of Montenegro and municipalities
  10. Census in Romania
  11. Pogrješka u citiranju: nije zadan tekst za izvor croata
  12. Census 2001 "Tabelle 5: Bevölkerung nach Umgangssprache und Staatsangehörigkeit", page 60 "131,307 Croatians + 19,412 Burgenland Croats = 150,719. In the Austrian census, Burgenland Croats are separate from the main Croat group."
  13. 2006 Figures page 68, Petra-P12, gives a 40,484 number. [2] page 12 2.1.1. Ständige ausländische Wohnbevölkerung nach Nationalität 2001 - 2004, gives a 44,035 number
  14. La Croatie. Population et religions Embassy of Croatia in France "Diaspora. Plus de 2 millions de Croates (originaires de Croatie et de Bosnie-Herzégovine) vivent à l'étranger Dans la deuxième moitié du XIXe siècle de nombreux Croates ont émigré sur d'autres continents. Leurs descendants sont aujourd'hui 1,3 million aux États-Unis, 150 000 au Canada, 250 000 en Australie. Plus récemment, beaucoup sont partis vers l'Europe occidentale, principalement l'Allemagne où ils sont 280 000, l'Autriche 40 000, la Suisse 35 000, la France quelque 30 000."
  15. Hungary census
  16. Foreigners in Italy
  17. Country-of-birth database. Organisation for Economic Co-operation and Development. Preuzeto 2008-09-20
  18. By Ancestry 2008 "1.1.2 Population by country of birth 1900–2006" in page 6 says 6,063 and "1.1.3 Population by citizenship 1900–2006" in page 10 says 2,763
  19. Denmark – People Groups
  20. Statistics Norway - Persons with immigrant background by immigration category and country background. 1 January 2010
  21. [3]
  22. [4]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]