Hrvatsko-japanski odnosi
Republika Hrvatska | Japan |
| Veleposlanstvo Hrvatske u Tokio | Veleposlanstvo Japana u Zagrebu |
Hrvatsko-japanski odnosi (na japanskom jeziku 日本とクロアチアの関係) odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Japana.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Dvije zemlje uspostavile su diplomatske odnose 5. ožujka 1993. Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Tokiju otvoreno je u rujnu iste godine. S druge strane, Veleposlanstvo Japana u Zagrebu otvoreno je u veljači 1998.[1] Povijesno gledano, za vrijeme drugog svjetskog rata Japan je sklopio savez s Nezavisnom Državom Hrvatskom, nacističkom Njemačkom i fašističkom Italijom.[2]
Kultura[uredi | uredi kôd]
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Rijeka – 
Kawasaki (od 23. lipnja 1977.[3])- Zagreb – Kyoto (od 22. listopada 1981.[4])
- Pula – Hekinan (od 5. travnja 2007.[5])
Haiku u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]
Vladimir Devidé, rođen 1925. godine u Zagrebu, bio je matematičar i akademik koja učio je elektronike i inženjeringa na Sveučilištu u Zagrebu. A osim toga, u isto vrijeme on bio je japanolog i književnik, bio je osobito zainteresiran za haiku koja je tradicionalan japanski oblik poezije sa sedamnaest slogova. U godini 1970. objavio je knjigu pod nazivom Japanska haiku poezija i njen kulturnopovijesni okvir.[6]
Nogomet[uredi | uredi kôd]
Hrvatska nogometna reprezentacija je pobijedila Japan u Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine, i kao što znate, Hrvatska su osvojili trećeplasirani.[7]
U godini 1999. japanski nogometaš Kazuyoshi Miura bivši Dinamov igrač, ali nije ništa posebno postigao i brzo ponovno se vratio u Japan.[8] Od 2011. do 2012. godine, Masahiko Inoha bivši Hajdukov igrač na položaju sredine terena ili obrane.[9]
Diplomatski predstavnici[uredi | uredi kôd]
Veleposlanici Hrvatske u Tokiju[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Popis hrvatskih veleposlanika u Japanu- Midhat Arslanagić (od 1993. do 1994.)
- Anđelko Šimić (od 1995. do 1997.)
- Davorin Mlakar (od 1998. do 2000.)
- Drago Buvač (od 2001. do 2005.)
- Drago Štambuk (od 2005. do 2010.)
- Mira Martinec (od 2011. do 2015.)
- Dražen Hrastić (od 2015. do danas)
Veleposlanici Japana u Zagrebu[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Veleposlanstvo Japana u Zagrebu- Kazuichi Miura (otpravnik poslova, od 1943. do 1945.)
- Keisuke Oba (od 1998. do 2001.)
- Shojiro Imanishi (od 2001. do 2003.)
- Kaname Ikeda (od 2003. do 2006.)
- Tesuhisa Shirakawa (od 2006. do 2009.)
- Yoshio Tamura (od 2009. do 2012.)
- Masaru Tsuji (od 2012. do 2013.)
- Keiji Ide (od 2013. do 2016.)
- Keiji Takiguchi (od 2016. do danas)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Japansko-hrvatski bilateralni odnosi | Veleposlanstvo Japana u Republici Hrvatskoj
- ↑ Vojinović, Aleksandar. NDH u Beogradu, P.I.P, Zagreb 1995. (od str. 18 do 20)
- ↑ Grad Rijeka - Gradovi prijatelji. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. listopada 2016. Pristupljeno 9. svibnja 2017. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Sister Cities of Kyoto (engleski)
- ↑ Prijedlog Odluke o suradnji između gradova Hekinana (Japan) i Pule (Republika Hrvatska) (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 15. ožujka 2017. Pristupljeno 9. svibnja 2017. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ JAPANSKA HAIKU POEZIJA - i njen kulturnopovijesni okvir - vladimir devide (100068377). Inačica izvorne stranice arhivirana 21. listopada 2016. Pristupljeno 8. svibnja 2017. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Hrvatska osvojila 3. mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu – 1998. | Dnevno.hr
- ↑ Bivši Dinamovac za Guinnessa: Neuništivi starac Kazu potpisao novi ugovor - Sport - Index.hr
- ↑ Sayonara Inoha! Igrači u čudu: 'U zadnje vrijeme je turoban i mrzovoljan...' - Sportske Novosti
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Japanu Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. travnja 2017. (Wayback Machine)
- Veleposlanstvo Japana u Republici Hrvatskoj
| |||||||||||