Hvarsko-bračko-viška biskupija

Hvarsko-bračko-viška biskupija
Latinski naziv	Dioecesis Pharensis, Brazensis et Lissensis
Status	biskupija
Nadnevak uspostave	1147. (kao Hvarska biskupija)
Nadnevak promjene statusa	14. siječnja 1889. (promjena imena u Hvarsko-bračko-viška biskupija)
Metropolitansko sjedište	Splitsko-makarska nadbiskupija
Obred	rimski
Država gdje se nalazi	Hrvatska
Broj katolika	22.781 (2004.)
Površina	311 km2
Biskup	Slobodan Štambuk
Podređene jedinice	(poveznica na popis župa)
Službene stranice	http://hvar.hbk.hr/
Stanje od	5. srpnja 2007.

Ime biskupije

U prošlosti se biskupija najčešće bilježila kao Hvarska ili Otočka. Kroz 19. st. koristi se naziv Hvarsko-bračka biskupija. Od vremena biskupa Fulgencija Careva službeno ime biskupije je Hvarsko-bračko-viška biskupija, ali se češće koristi njezin skraćeni naziv Hvarska biskupija.

Teritorij Hvarske biskupije

Hvarska biskupija obuhvaća srednjodalmatinske otoke Hvar, Brač i Vis te niz manjih otočića uključujući Paklene otoke, Šćedro, Biševo i Palagružu. Podređena je Splitsko-makarskoj metropoliji.

Povijest biskupije

Godinom osnutka Hvarske biskupije smatra se 1147., iako neki povjesničari drže da je to bila 1145., 1150. ili 1154. godina. Prvi biskup bio je Zadranin Martin I. Manzavini. Do 14. st. Hvarska je biskupija obuhvaćala, osim današnja tri otoka, još i Korčulu, Mljet te Makarsko primorje.

O prvom sjedištu biskupije povjesničari još uvijek vode polemiku. Neki drže da je to bio Stari Grad, te da je 1278. g. premješteno u grad Hvar. Drugi tvrde da je sjedište od početka bilo u gradu Hvaru.

Hvarska biskupija imala je dosad 55 biskupa, od kojih su dva bila kardinali, a više njih naslovni nadbiskupi. U posljednje vrijeme posebno se istaknuo biskup Mihovil Pušić, jedan od predvodnika liturgijskog pokreta u Hrvatskoj. Današnji biskup je Slobodan Štambuk.

Popis hvarskih biskupa

1. Martin I. Manzavini (1145.-1175.)
2. Lukar Čiklin (1175.-1177.)
3. Martin I. Manzavini (po drugi put) (1177.-1184.)
4. Nikola I. Manzavini (1184.-1198.)
5. Miha (Mihovil I.) Picijev (1198.-1228.)
6. Nikola II. (1230.-1260.)
7. Dobronja (1260.-1280.)
8. Šimun (1281.-1289.)
9. Dujam I. (1289.-1304.)
10. Gabrijel (1308.-1312.)
11. Grgur De Madiis (1313.-1323.)
12. Stjepan I. (1323.-1326.)
13. Luka I. (1328.-1337.)
14. Ivan I. (1341.-1348.)
15. Stjepan II. Ciga (1348.-1384.)
16. Benevent (1385.-1412.)
17. Juraj I. (1412.-1420.)
18. Dujam II. Hranković (1421.-1422.)
19. Juraj I. (po drugi put) (1423.-1428.)
20. Toma Tomasini (1429.-1463.)
21. Nikola III. de Crucibus (1463.-1473.)
22. Lovro Michaeli (1473.-1486.)
23. Jerolim I. Diedo (1486.-1492.)
24. Bernardin de Fabiis (1492.-1510.)
25. Frane Pritić (1510.-1523.)
26. Ivan II. Krstitelj kard. Pallavicini (1523.-1524.)
27. Zaharija I. Trevisani (1524.-1537.)
28. Jerolim II. Argentini (1537.-1549.)
29. Marko Malipiero (1549.-1553.)
30. Zaharija II. kard. Delfino (1553.-1574.)
31. Martin II. De Martinis (1574.-1581.)
32. Petar I. Cedulin (1581.-1634.)
33. Nikola IV. Zorzi (1635.-1644.)
34. Vinko Milani (1644.-1666.)
35. Ivan III. de Andreis (1667.-1676.)
36. Jerolim III. Priuli (1676.-1692.)
37. Ivan IV. Toma Rovetta (1693.-1704.)
38. Rajmund Asperti (1704.-1722.)
39. Dominik Nikola Condulmer (1723.-1759.)
40. Cezar Bonajuti (1736.-1759.)
41. Antun Becić (1759.-1761.)
42. Joakim Marija Pontalti (1761.-1767.)
43. Petar II. Riboli (1767.-1783.)
44. Ivan V. Dominik Stratiko (1784.-1799.)
45. Anđeo Petar Galli (1801.-1812.)
46. Ivan VI. Skakoc (1822.-1837.)
47. Filip Dominik Bordini (1839.-1865.)
48. Juraj II. Duboković (1866.-1874.)
49. Andrija Illić (Ilić, Ilijić) (1876.-1887.)
50. Fulgencije Carev (1888.-1901.)
51. Jordan Zaninović (1903.-1917.)
52. Luka II. Papafava (1919.-1925.)
53. Mihovil II. Pušić (1926.-1968.)
54. Celestin Duje Bezmalinović (1968.-1989.)
55. Slobodan Štambuk (1989.-)

Zaštitnici hvarske biskupije

Zaštitnik biskupije je sv. Stjepan I., papa i mučenik. Njegove je relikvije (glavu) 1899. g. hvarskom biskupu Fulgenciju Carevu poklonio mletački patrijarh Josip Sarto, kasniji papa Pio X..
Sv. Stjepan je ujedno i zaštitnik grada Hvara te otoka Hvara i Visa.
Suzaštitnik biskupije (ujedno i grada, otoka te otoka Visa) je sv. Prošper, mučenik, čije je relikvije u 17. st. iz Rima donio biskup Ivan de Andreis.
Zaštitnik otoka Brača je sv. Juraj.

Poznati svećenici

Naslovni vinkovački nadbiskup Nikola Eterović, tajnik biskupske sinode

Vidi još

• Hvarska katedrala
• Katolička upravna podjela Republike Hrvatske

Vanjske poveznice

• Službene stranice Hvarske biskupije