Hvarsko-bračko-viška biskupija
| Hvarsko-bračko-viška biskupija | |
|---|---|
| Latinski naziv | Dioecesis Pharensis, Brazensis et Lissensis |
| Status | biskupija |
| Nadnevak uspostave | 1147. (kao Hvarska biskupija) |
| Nadnevak promjene statusa | 14. siječnja 1889. (promjena imena u Hvarsko-bračko-viška biskupija) |
| Metropolitansko sjedište | Splitsko-makarska nadbiskupija |
| Obred | rimski |
| Država gdje se nalazi | Hrvatska |
| Broj katolika | 22.781 (2004.) |
| Površina | 311 km2 |
| Biskup | Slobodan Štambuk |
| Podređene jedinice | (poveznica na popis župa) |
| Službene stranice | http://hvar.hbk.hr/ |
| Stanje od | 5. srpnja 2007. |
Hvarska biskupija ili duljim nazivom hvarsko-bračko-viška biskupija (lat. Dioecesis Pharensis, Brazensis et Lissensis), rimokatolička biskupija u sastavu splitske metropolije, osnovana u 12. stoljeću.
Sadržaj |
Ime biskupije [uredi]
U prošlosti se biskupija najčešće bilježila kao Hvarska ili Otočka. Kroz 19. st. koristi se naziv Hvarsko-bračka biskupija. Od vremena biskupa Fulgencija Careva službeno ime biskupije je Hvarsko-bračko-viška biskupija, ali se češće koristi njezin skraćeni naziv Hvarska biskupija.
Teritorij Hvarske biskupije [uredi]
Hvarska biskupija obuhvaća srednjodalmatinske otoke Hvar, Brač i Vis te niz manjih otočića uključujući Paklene otoke, Šćedro, Biševo i Palagružu. Podređena je Splitsko-makarskoj metropoliji.
Povijest biskupije [uredi]
Hvarska biskupija Episcopia pharensis osnovana je 1147., iako neki povjesničari drže da je to bila 1145., 1150. ili 1154. godina. Prvi biskup bio je Zadranin Martin I. Manzavini. Do 14. st. Hvarska je biskupija obuhvaćala, osim današnja tri otoka, još i Korčulu, Mljet te Makarsko primorje.
Prvo sjedište Hvarske biskupije bio je ondašnji Civitas Vetus Stari Grad, a 1278. g. premješteno je u grad Hvar. Neki povjesničari o prvom sjedištu biskupije još uvijek vode polemiku tvrdeći da je sjedište od početka bilo u gradu Hvaru koji se kao naselje Civitas Nova prvi put spominje tek u 13. stoljeću.
Hvarska biskupija imala je dosad 55 biskupa, od kojih su dva bila kardinali, a više njih naslovni nadbiskupi. U posljednje vrijeme posebno se istaknuo biskup Mihovil Pušić, jedan od predvodnika liturgijskog pokreta u Hrvatskoj. Današnji biskup je Slobodan Štambuk.
Popis hvarskih biskupa [uredi]
- Martin I. Manzavini (1145.-1175.)
- Lukar Čiklin (1175.-1177.)
- Martin I. Manzavini (po drugi put) (1177.-1184.)
- Nikola I. Manzavini (1184.-1198.)
- Miha (Mihovil I.) Picijev (1198.-1228.)
- Nikola II. (1230.-1260.)
- Dobronja (1260.-1280.)
- Šimun (1281.-1289.)
- Dujam I. (1289.-1304.)
- Gabrijel (1308.-1312.)
- Grgur De Madiis (1313.-1323.)
- Stjepan I. (1323.-1326.)
- Luka I. (1328.-1337.)
- Ivan I. (1341.-1348.)
- Stjepan II. Ciga (1348.-1384.)
- Benevent (1385.-1412.)
- Juraj I. (1412.-1420.)
- Dujam II. Hranković (1421.-1422.)
- Juraj I. (po drugi put) (1423.-1428.)
- Toma Tomasini (1429.-1463.)
- Nikola III. de Crucibus (1463.-1473.)
- Lovro Michaeli (1473.-1486.)
- Jerolim I. Diedo (1486.-1492.)
- Bernardin de Fabiis (1492.-1510.)
- Frane Pritić (1510.-1523.)
- Ivan II. Krstitelj kard. Pallavicini (1523.-1524.)
- Zaharija I. Trevisani (1524.-1537.)
- Jerolim II. Argentini (1537.-1549.)
- Marko Malipiero (1549.-1553.)
- Zaharija II. kard. Delfino (1553.-1574.)
- Martin II. De Martinis (1574.-1581.)
- Petar I. Cedulin (1581.-1634.)
- Nikola IV. Zorzi (1635.-1644.)
- Vinko Milani (1644.-1666.)
- Ivan III. de Andreis (1667.-1676.)
- Jerolim III. Priuli (1676.-1692.)
- Ivan IV. Toma Rovetta (1693.-1704.)
- Rajmund Asperti (1704.-1722.)
- Dominik Nikola Condulmer (1723.-1759.)
- Cezar Bonajuti (1736.-1759.)
- Antun Becić (1759.-1761.)
- Joakim Marija Pontalti (1761.-1767.)
- Petar II. Riboli (1767.-1783.)
- Ivan V. Dominik Stratiko (1784.-1799.)
- Anđeo Petar Galli (1801.-1812.)
- Ivan VI. Skakoc (1822.-1837.)
- Filip Dominik Bordini (1839.-1865.)
- Juraj II. Duboković (1866.-1874.)
- Andrija Illić (Ilić, Ilijić) (1876.-1887.)
- Fulgencije Carev (1888.-1901.)
- Jordan Zaninović (1903.-1917.)
- Luka II. Papafava (1919.-1925.)
- Mihovil II. Pušić (1926.-1968.)
- Celestin Duje Bezmalinović (1968.-1989.)
- Slobodan Štambuk (1989.-)
Zaštitnici hvarske biskupije [uredi]
Zaštitnik biskupije je sv. Stjepan I., papa i mučenik. Njegove je relikvije (glavu) 1899. g. hvarskom biskupu Fulgenciju Carevu poklonio mletački patrijarh Josip Sarto, kasniji papa Pio X..
Sv. Stjepan je ujedno i zaštitnik grada Hvara te otoka Hvara i Visa.
Suzaštitnik biskupije (ujedno i grada, otoka te otoka Visa) je sv. Prošper, mučenik, čije je relikvije u 17. st. iz Rima donio biskup Ivan de Andreis.
Zaštitnik otoka Brača je sv. Juraj.
Poznati svećenici [uredi]
Naslovni vinkovački nadbiskup Nikola Eterović, tajnik biskupske sinode
Vidi još [uredi]
Vanjske poveznice [uredi]
|
||||||||||||||||||||
