Ivan Šibl

Ivan Šibl (Virovitica, 28. listopada 1917. – Zagreb, 30. ožujka 1989.), hrvatski komunist, partizan, narodni heroj.

Život i karijera

Rodio se je 28. listopada 1917. godine u Virovitici. Do 1929. godine Šibl je živio u Virovitici, gdje je završio osnovnu školu i jedan razred Realne gimnazije. Iz Virovitice se preselio u Zagreb, gdje je završio malu maturu i dva razreda Učiteljske škole. Dok je pohadao Učiteljsku školu, povezao se sa revolucionarnim omladinskim pokretom, pa je zbog svoje aktivnosti bio isključen iz škole. Školovanje je nastavio u Čakovcu i Vršcu, ali su ga, ubrzo, ponovo isključili iz škole. Godine 1935. vratio se u Zagreb, gdje je nastavio aktivnost u revolucionarnom omladinskom pokretu. U to je vrijeme bio i članom radničko-športskoga društva "Metalac", u kojem se tada okupljala radnička omladina. Iz tog je društva u NOB-u poginulo oko 40 članova, među kojima i narodni heroji: Rade Končar, Joža Vlahović, Petar Biškup Veno i Marijan Čavić. Godine 1939. Šibl je otišao na odsluženje vojnog roka. Poslije povratka iz vojske, nije mogao u Zagrebu dobiti zaposlenje, pa se zaposlio u Duhanskoj stanici u Bujanovcu, u južnoj Srbiji. Poslije tri mjeseca, vratio se u Zagreb i dobio posao u knjižnici Ekonomsko-komercijalne škole, u kojoj je radio do 1941. godine. Poslije pada Kraljevine Jugoslavije i stvaranja Nezavisne Države Hrvatske, Šibl je kao član udarne grupe sudjelovao, u toku ljeta i jeseni 1941. godine, u nizu oružanih akcija na zagrebačkim ulicama. U rujnu 1941. godine primljen je u članstvo Komunističke partije Jugoslavije. Pred kraj 1941. godine, ustaška policija je otkrila njegovu aktivnost, i zato je on 24. siječnja 1942. godine napustio Zagreb i otišao u Banijski partizanski odred. Sudjelovao je nizu borbi prvo kao borac, a zatim kao politički komesar čete i bataljona u Odredu. Ujesen 1942. godine, Šibl je upućen u Kalnički partizanski odred, na dužnost političkog komesara bataljona. Na toj se dužnosti nalazio do 31. prosinca 1942, kada je njegov bataljon ušao u sastav Sedamnaeste slavonske brigade. Početkom 1943. godine, postavljen je na dužnost političkog komesara te brigade, a početkom listopada 1943. preuzima dužnost političkog komesara 28. slavonske divizije. Krajem 1943. godine, Šibl je postavljen za obnašatelja dužnosti političkog komesara Druge operativne zone Hrvatske, a u siječnju 1944. godine postaje politički komesar Desetog zagrebačkog korpusa NOVJ. Tu funkciju je obnašao oslobođenja Jugoslavije 1945. godine. Poslije oslobođenja, izabran je za tajnika Gradskoga narodnog odbora u Zagrebu, i na toj dužnosti se nalazio do kraja 1945. godine, kada je ponovo prešao u službu Jugoslavenske armije. U JNA je obnašao dužnosti zamjenika komesara i komesara armije, načelnika Kadrovske uprave u glavnoj političkoj upravi Ministarstva narodne obrane u Beogradu i političkog komesara Zagrebačke vojne oblasti. Godine 1953. preveden je u pričuvni sastav, u činu general-potpukovnika. Kratko je vrijeme radio kao glavni urednik "Borbe" u Beogradu, a u razdoblju od 1954. do 1963. godine nalazio se na dužnosti generalnog direktora RTV Zagreb. Od 1963. do 1967. bio je predsjednik Prosvjetno-kulturnoga vijeća Sabora SR Hrvatske, a od 1967. do 1969. godine bio je zastupnik u Vijeću naroda Savezne skupštine. Od 1946. godine Ivan je Šibl nekoliko puta biran za poslanika u Saboru. Od 1953. bio je član Centralnog komiteta SK Hrvatske, a od 1969. godine bio je predsjednik Glavnog odbora SUBNOR-a Hrvatske. Bio je predsjednik nogometnog kluba "Dinamo" iz Zagreba, od 1959. do 1967. godine i njegov prvi počasni predsjednik (ostala četvorica su Marko Belinić, Većeslav Holjevac, Franjo Tuđman i Milan Bandić). U prosincu 1971. godine, poslije XXI. sjednice CK SKJ, održane u Karađorđevu, na kojoj je smijenjeno najviše rukovodstvo CK SK Hrvatske, Šibl je dao ostavku na sve svoje dužnosti. Godine 1972. je isključen iz Saveza komunista Jugoslavije i umirovljen. Po njemu se danas zove nagrada za životno djelo HRT-a, te je dobio ulicu i spomenik.

Djela

• "Zagrebačka oblast u narodnooslobodilačkoj borbi"
• "Iz ilegalnog Zagreba 1941"
• "Partizanski razgovori"
• "Ratni dnevnik",
• brošura "Prve političke akcije komunista u okupiranom gradu"
• monografija "Zagreb tisuću devetsto četrdeset prve".
• prema "Ratnom dnevniku" snimljena su dva filma: "Kad čuješ zvona" i "U gori raste zelen bor"
• napisao scenarij za film "Naši se putovi razilaze" i televizijsku seriju u 9 epizoda "Sumorna jesen".