Janjina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Janjina. Za druga značenja, pogledajte Janjina (razdvojba).
Janjina
Janjina (grb).gif
Janjina na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Janjina
Janjina
Koordinate: 42°55′30″N 17°25′41″E / 42.925°N 17.428°E / 42.925; 17.428
Županija Zastava dubrovacko-neretvanske zupanije.gif Dubrovačko-neretvanska
Načelnik općine Vlatko Mratović (HDZ)
Naselja u sastavu općine Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka i Sreser
Stanovništvo (2011.) 551[1]
Poštanski broj 20246
Janjina 014.jpg
Janjina
Janjina (grb).gif
Janjina na karti Hrvatska
Janjina
Janjina
Janjina na karti Hrvatske
Koordinate: 42°55′30″N 17°25′41″E / 42.925°N 17.428°E / 42.925; 17.428
Županija Dubrovačko-neretvanska
Naselja u sastavu općine Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka i Sreser
Stanovništvo (2001.) 551
Poštanski broj 20246
Janjina na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Janjina
Janjina
Koordinate: 42°55′30″N 17°25′41″E / 42.925°N 17.428°E / 42.925; 17.428

Janjina je općina u Hrvatskoj, nalazi se na poluotoku Pelješcu. Janjina se sastoji od dva sela. Jedno je glavno, veliko selo i zove se Janjina, a drugo je manje i zove se Zabrežje.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

U sastavu općine je 5 naselja (stanje 2006), to su: Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka i Sreser.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Janjina imala je 551 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja[2][1]:

Kretanje stanovnika u mjestu Janjina[uredi VE | uredi]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[3][1]

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Promet:
1808.-1814. – pod upravom Napoleonove vojske gradi se kolni put duž čitavog poluotoka od Stona do Orebića (danas poznat kao Kraljev put)
1820. - završena izgradnja ceste Janjina-Dol-Rat
1830. - izgrađena stara cesta Janjina-Drače preko Vardišta
1863. - završena izgradnja ceste Janjina-Popova Luka, te Janjina-Trstenik preko Kozjeg ždrijela
1890. - završena nova cesta Janjina-Drače, čija je trasa, u usporedbi sa starom cestom, pomakunuta prema jugu
1890. - austrijska pomorska uprava izgradila parobrodarsko pristanište (stari mul) na Draču
1894. - izgrađena cesta uz more od Drača prema Sutvidu (sagradio kap. Stjepo N. Bjelovučič)
1910. - izgrađena glavna janjinska ulica, koja je 1953. betonirana
1937. - na Kraju u Sreseru izgrađena nova obala i mul za pristajanje parobroda
1937/38 - Pomorska uprava u uvali Sutvid pred Bjelovučićevim dvorcem (iz 1889.) sagradila mul
1954. - probijen novi magistralni put preko Pelješca (Putniković-Janjina-Pijavičino)
Zadrugarstvo i gospodarstvo:
1902. - osnovana Seoska blagajna za štednju i zajmove
1909. - osnovana Uljarska zadruga
1910. - osnovana Pčelarska zadruga
1921. - osnovana Ribarska zadruga
1921. - osnovano Lovačko društvo
1924. - osnovana Vinarsko-vinogardarska zadruga
1925. - osnovano Predstavništvo Hrvatskoga radiše iz Zagreba
1940. - osnovana Potrošna obrtna zadruga iz koje je nakon Drugog svjetskog rata osnovana Poljoprivredna zadruga u Janjini
1942. - ponovno osnovana Nova ribarska zadruga
1948. - iz elektro-motora Uljarske zadruge u Janjini, u domaćinstva Janjine, Popove Luke i Sresera stigla električna struja
1961. - na incijativu tadašnjeg NO Općine Janjina formirano trgovačko poduzeće “Naprijed” koje od Poljoprivredne zadruge preuzima svu trgovinu. Poduzeće je rasformirano 1969. godine, a njegovo poslovanje su preuzela veletrgovačka poduzeća “Budućnost” iz Dubrovnika i “Razvitak” iz Metkovića
1963. - u Janjini osnovano Turističko društvo
1964. - u Sreseru osnovano Turističko društvo[4]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

1828. - otvorena u Janjini prva Muška pučka škola
1882. - otvorena u Janjini Ženska pučka škola
1920. - u Sreseru otvorena Mješovita pučka škola (zatvorena 1932. zbog pomanjkanja djece)
1927. – u Janjini izgrađena nova školska zgrada u kojoj se i danas nalazi škola
1928. - u Janjini otvorena Građanska škola (zatvorena 1937. zbog pomanjkanja djece)
1932. - u Janjini otvoreno Dječje zabavište (ukinuto 1978.)
1932. - u Janjini otvorena Ženska stručna škola (zatvorena 1943.)[4]

Kultura[uredi VE | uredi]

1635. – napisan prvi Pravilnik Bratovštine sv. Stjepana u Janjini
1848. – u Janjini osnovana Hrvatska narodna garda
1893. – u Janjni osnovana Javna dobrotvornost
1896. – u Janjini osnovano Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo “Zvonimir”, koje je imalo čitaonicu, tamburaški zbor i kazališnu amatersku sekciju
1908. – osnovan Hrvatski sokol. To je društvo sagradilo 1912. “Sokolanu” s velikom dvoranom i pozornicom
1912. – otvorena je u Janjini "Težačka sloga" s čitaonicom
1914. – kupljena su glazbala za osnivanje "Fanfare", koja je kasnije pretvorena u Hrvatsku glazbu
1921. – u Janjini osnovani Esperantski klub i pjevačko društvo Slava
1924. – osnovano Šahovsko društvo s knjižnicom i čitaonicom
1951. – dovršena izgradnja Doma kulture u Janjini
1953. – nabavljena je u Janjini stalna kino-aparatura, te smještena u Dom kulture
1958. – u Popovoj Luci izgrađena čitaonica
1960. – na Kraju (Sreser) počela izgradnja zgrade namjenjena čitaonici[4]

Šport[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Općina Janjina

U Janjini djeluje Nogometni klub Iskra koji je član niže županijske lige.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Selo Janjina

Stare fotografije Janjine - Old Photos of Janjina - Pelješac

Izvori[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Janjina koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.